fbpx

JASMIN GOGIĆ – Greška sistema i najveći promašaj za SIPA-u

Autor: Josip Šimić Đinđić/ Dnevno.ba

Kada je načelnik Odjela za unutarnju kontrolu i pomoćnik direktora SIPA-e Jasmin Gogić u pitanju, ne postoji ništa pozitivno u pogledu ovog čovjeka, ništa za šta bi mu jedan dobar i pošten čovjek pružio ruku i čestitao.

Gogić prijavljen Tužiteljstvu BiH – zloupotrebljavao položaj, uništavao dokumentaciju u SIPA-i, nezakonito napredovao, kolege u Tužiteljstvu BiH cinkario i na iste lagao…

Jasmin Gogić je po struci rudarski inženjer i osoba protiv koje je za vrijeme rada u policiji Tuzlanskog kantona-Policijska stanica Živinice vođena istraga zbog njegove sprege sa kriminalnom grupom iz Živinica koja mu je na nelegalnom zemljištu napravila vikendicu kao protu-uslugu za odavanje informacija koje im je Jasmin Gogić pružao dok je radio u Živinicama.

Zbog toga je protiv Jasmina Gogića vođena istraga, te je zbog toga trebao biti suspendiran i ostati bez posla, ali je zahvaljujući tadašnjem prvom direktoru policije Brčko Distrikta Milenku Miličeviću kojeg je Gogić poznavao još iz MUP-a Tuzlanskog kantona počeo raditi u policiji Brčko Distrikta. Plašeći se da će ostati bez posla u MUP-u Tuzlankog kantona, Gogić je plačući namolio Miličevića da mu pomogne oko prelaska u policiju Brčko Distrikta. Tu je radio od 2003. do 2005. godine gdje su sebi policijske činove dijelili kako su htjeli.

Jasmin Gogić kao rudarski inženjer je iz čina Višeg inspektora unapređen u čin Glavnog inspektora što je protivno Zakonu o policijskim službenicima BiH. Jasmin Gogić nikad nije bio Samostalni inspektor, a što je čin između Višeg i Glavnog inspektora, niti je polagao test za čin Samostalnog inspektora, a što je zakonom obavezno. U Policiji Brčko Distrika postao je vrlo brzo omražen među policajcima jer je znao suspendirati policajca bez velikog razloga, zbog najmanjih grešaka, jer je kao rudarski inženjer imao potrebu za dokazivanjem u policiji.

Međutim, Jasmin Gogić se u policiji Brčko Distrikta i sam bavio nezakonitostima, gdje je svakim petkom napuštao radno mjesto oko 10,00 ili 11,00 časova i odlazio kući u Živinice, gdje je zbog toga bio anonimno prijavljen vlastima Brčko Distrikta. Nakon provođenja istrage, ponovo mu je pomogao direktor Milenko Milićević koji je u istrazi slagao da je on, kao direktor policije, odobravao Jasminove ranije odlaske kući petkom, a što nije bilo tačno. Postavlja se pitanje zašto je Milenko Milićević toliko pomagao Jasminu Gogiću? Onaj ko je dobro poznavao Milićevića znao je da je to bio čovjek koji je pomogao svakome kome je mogao, kada bi bio u prilici da pomogne. Jasminu Gogiću je pomagao samo iz jednog razloga. Milićević je znao da je Gogić u to vrijeme u Živinicama imao mentalno bolesnog brata koji je ne shvatajući svoje postupke često prosio po ulicama Živinica. Pomagao mu je samo iz sažaljenja.

2005-te godine u SIPA-i se raspisuje konkurs za načelnike regionalnih ureda (Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka) za koje je bio potreban čin Glavnog inspektora. Da bi izbjegao reviziju činovanja u policiji Brčko Distrikta i bio vraćen na čin Višeg inspektora, a što se poslije dogodilo Goranu Lujiću, Jasmin Gogić je sa nezakonito dobijenim činom Glavnog inspektora konkurisao na sve pozicije, a ujedno i jedini na poziciju načelnika Regionalnog ureda Sarajevo, gdje kao jedini kandidat biva primljen 2005-te godine.

Veliki broj ljudi iz MUP-a RS i MUP-a Federacije BiH koji su na pošten način došli do čina Glavnog inspektora nije konkurisao jer je bio skeptičan po pitanju SIPA-e kao institucuje koja je tek nedavno prije toga formirana. Veliki broj ljudi, ali ne i Jasmin Gogić koji se ubrzo nakon što je bio primljen počeo plašiti da će biti primjećeno da je on na tako bitnoj poziciji potpuno nezasluženo. Anđelku Hrgiću tadašnjem pomoćniku direktora SIPA-e, koji je inače bio u komisiji za prijem Jasmina Gogića trebalo je više od 2 godine da shvati svoju grešku zbog toga što je Gogića primio u SIPA-u, gdje je 2009. godine, dok se ta Agencija još nalazila u Buća Potoku u firmi “Zrak”, Jasmina Gogića javno nazvao najvećim “promašajem” za SIPA-u.

On i mnogi drugi uvidjeli su njegovu policijsku i pravnu nestručnost, njegov strah da preuzme odgovornost za svoje postupke, njegove višesatne govore tokom sastanaka sa potčinjenim ljudima pun rudarsko-inženjerske terminologije i njegovih laži gdje je tom prilikom samo on pričao dok su njegovi potčinjeni trebali samo njega da slušaju šta on priča. Na taj način ozbiljno se posumnjalo u njegovo mentalno zdravlje, međutim, primljen je za načelnika, i tu se više ništa nije moglo učiniti.

2011-te godine Jasmin Gogić premješten je za načelnika Regionalnog ureda Tuzla. Šok i nevjerica su tada vladali u Tuzli kod policijskih inspektora koji su u međuvremenu prešli iz MUP-a Tuzlanskog kantona u SIPA-u Regionalni Ured Tuzla, kada su saznali da im za načelnika dolazi čovjek sa kojim su radili prije desetak godina u MUP-u Tuzlanskog kantona i koji je trebao dobiti otkaz sa posla zbog svojih veza sa kriminalcima. 2014-te godine zbog loših rezultata rada, narušenih međuljudskih odnosa, ogovaranja službenika i miješanja u njihove privatne živote, te drugih razloga premještaju ga nazad u Sarajevo za načelnika Odjela za unutarnju kontrolu. Tu, u glavnom sjedištu Agencije gdje je na dohvat ruke svima, saznaje se prava ličnost Jasmina Gogića.

2015-te godine zamjenik direktora SIPA-e Đuro Knežević je imenovao Jasmina Gogića za člana Komisije za vanredno unapređenje u čin Samostalnog inspektora u SIPA-i. To je onaj čin koji je Jasmin Gogić “preskočio” u policiji Brčko Distrikta. Za taj čin se u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima BiH polaže test, onaj test koji Jasmin Gogić nikada nije polagao u policiji Brčko Distrikta. Taj test po istom Zakonu sačinjava Komisija. Međutim, taj test Komisija nikada nije sačinila nego je neko anonimno prijavio Đuru Kneževića da je on sačinio pomenuti test, te da je unaprijed rezultate tog testa podijelio svojim “favoritima”.

Predmet protiv Đure Kneževića u Tužiteljstvu BiH je vodio tužitelj Miroslav Janjić koji je u Tužiteljstvu BiH počeo saslušavati članove komisije. Naravno, došao je na red i na Jasmina Gogića koji je odmah na samom početku saslušanja počeo da plače. Preplakao je čitavo saslušanje, i tom prilikom je “cinkario” Đuru Kneževića da je on sačinio testove, a ne komisija. “Cinkario” je druge načelnike SIPA-e, pričao je sve što je znao o njima. Plačući je govorio sve što je tužitelja Janjića interesiralo i što ga nije interesiralo.

“Bože sačuvaj, kakav je ovo načelnik”, rekao je tužitelj Janjić nakon što je završio sa saslušanjem i ispratio uplakanog Jasmina Gogića van prostorija Tužiteljstva BiH. “Naš plačljivko”, počeli su ga zvati pojedini načelnici u SIPA-i. Ubrzo je Đuro Knežević, a nakon što je saznao šta je sve Jasmin Gogić. govorio o njemu u Tužiteljstvu BiH, javno na kolegiju Agencije rekao da će ubuduće sa Jasminom Gogićem razgovarati samo u prisustvu dva svjedoka jer je u tužiteljstvu lagao o njemu. Od tada Jasmin Gogić u strahu počinje da “podilazi” i da se “ulizuje” Đuri Kneževiću, i radi to godinama.

Sve aktivnosti Odjela za unutarnju kontrolu čiji je on načelnik nosi Đuri Kneževiću na odobravanje i saglasnost i pored toga što to Kneževića često i ne interesira, niti je to nadležnost direktora i zamjenika direktora Agencije. Odjel za unutarnju kontrolu je samostalan u svom radu, ali Jasmin Gogić to radi iz straha i potrebe za “podilaženjem” i “ulizivanjem”. Zbog toga je Jasmin Gogić često ulazio u sukobe sa šefovima unutarnjih organizacionih jedinica u Odjelu za unutarnju kontrolu, sa ljudima koji završe svoj posao, ali to Jasmin Gogić ne smije ništa odobriti jer još nije dobio Đurino “aminovanje”. Svi znaju da je neznalica i kukavica, i da posao trpi zbog toga.

Jasmin Gogić je u zajedničkim institucijama BiH poznat po tome što je u 2018. godini dolazio iz zgrade SIPA-e u toku radnog vremena, tražio članove Komisije za izbor direktora i zamjenika direktora policijskih institucija na nivou BiH, gdje je tom prilikom lobirao za samog sebe da bude imenovan za direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela umjesto Mirsada Vilića, zbog čega je bio ismijavan od strane velikog broja ljudi u zajedničkim institucijama BiH. Osim toga, poznat je takođe po tome što je 2020. godine pozivan u Agenciju za državnu službu gdje je bio kritikovan od strane nadležnih zbog svog neznanja, jer je u SIPA-i pokretao disciplinske postupke protiv državnih službenika.

Ličnost Jasmina Gogića došla je do izražaja i 2019. godine na suđenju novinaru Josipu Šimiću-Đinđiću u Kantonalnom Sudu Sarajevo. Tom prilikom, u toku svjedočenja Jasmin Gogić je počeo paničiti i beskrupulozno lagati da nema nadležnost potpisivati dokumentaciju umjesto direktora SIPA-e. On kao načelnik Odjela za unutarnju kontrolu je ujedno i pomoćnik direktora SIPA-e, te ima nadležnost potpisivati dokumentaciju u slučaju odstutnosti direktora i zamjenika direktora SIPA-e. Naravno, lagao je da bi izbjegao svoju odgovornost.

U aprilu i maju ove godine protiv Jasmina Gogića podnesene su ukupno 3 krivične prijave Tužiteljstvu BiH i 5 zahtjeva za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Prijave su podnesene zbog uništavanja službene dokumentacije kojom se ukazivalo na greške u radu Odjela za unutarnju kontrolu, tačnije greške prouzrokovane lošim poznavanjem prava “stručne savjetnice” u Odjelu za unutarnju kontrolu Sanje Kostur koja je tokom inspekcija nalagala pogrešne mjere koje su službenici SIPA-e poslušali.

Da bi izbjegao kritike zamjenika direktora SIPA-e Đure Kneževića zbog Sanjinih grešaka, Jasmin Gogić je uništio dokumentaciju. Uništavanjem te dokumentacije Jasmin Gogić je izazvao velike negativne pravne posledice po pravosudni sistem BiH. Osim toga, Jasmin Gogić je prijavljen zbog korištenja materijalno-tehničkih sredstava i ljudskih potencijala SIPA-e u privatne svrhe. Prijavljen je zajedno sa svojom sekretaricom Edinom Muhić jer je istoj omogućavao nezakonite radnje. Takođe je prijavljen zbog činjenice da je u tri mjeseca proveo van zgrade SIPA-e više od 6 dana, a da direktor Agencije nije znao gdje se on nalazi, a to vrijeme je naplatio kroz redovna mjesečna primanja.

Prijavljen je zbog onemogućavanja vršenja službenih aktivnosti drugih službenika, i drugih stvari. U povijesti policije nikada niko nije dobio toliki broj prijava u tako kratkom periodu. Sve pomenute prijave protiv Jasmina Gogića u aprilu i maju ove godine sačinio je Viši inspektor Dalibor Tubić koji je zbog ukazivanja na višestruke nezakonitosti u radu Jasmina Gogića interno premješten iz Odjela za unutarnju kontrolu u drugu organizacionu jedinicu. Jasmin Gogić je još uvijek načelnik Odjela za unutarnju kontrolu. Gogić je već u aprilu znao da mu se spremaju tolike prijave, a znao je to zahvaljujući Edinu Kahrimanoviću koji je „cinkario“ svog kolegu Tubića. Odmah istog dana Jasmin Gogić je izbezumljen i preplašen u svoju kancelariju pozvao inspektora Jasmina Krnjića kojeg je zamolio da se on preko svog oca Behaije Krnjića, koji je inače tužitelj u Tužiteljstvu BiH, raspita koliko je opasno što je uništio službenu dokumentaciju.

Uplašeni Gogić se istog dana žalio i zamjeniku direktora Đuri Kneževiću govoreći mu da se protiv njega sprema veliki broj prijava. Cmizdrio je čovjeku kojeg je „cinkario“ 2016-te godine u Tužiteljstvu BiH. Žalio se i nekolicini svojih poltrona sa kojima je okružen kao što su Omer Gabela, Amra Mraković i njegova sekretarica Edina Muhić kojoj je zabranio svaku komunikaciju sa Višim inspektorom Tubićem, a što je poslušna sekretarica i uradila. To je ona sekretarica kojoj je Gogić odobravao da sama sebi u Evidenciji prisutnih na radu upisuje da je bila na poslu za dane kada se nalazila na godišnjem odmoru. Tih dana izbezumljen od straha od nadolazećih prijava Jasmin Gogić je skakao po trećem spratu SIPA-e kao tek priklan horoz.

I da se trudite, o Jasminu Gogiću ne možete ništa lijepo napisati. On nije samo “najveći promašaj” za SIPA-u kao što ga je nazvao Anđelko Hrgić te 2009-te godine, nego čovjek koji je tolike godine nezakonito Glavni inspektor policije, čovjek koji laže po sudnicama izbjegavajući svoju odgovornost i plače kod tužilaca cinkareći svoje kolege se samo može nazvati “greškom sistema”, sistema u kojem ga nikada nisu smjeli primiti u policiju, jer predstavlja jednu najveću sramotu za svakog profesionalnog policajca na svijetu.

Autor: Josip Šimić Đinđić/ Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI