fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Je li Nostradamus doista prorekao pandemiju koronavirusa? Internet preplavljen neobičnim citatom

Autor: Dnevno.ba

Ovog mjeseca obilježava se 455. godišnjica smrti jednog od najplodnijih astrologa i vidjelaca u povijesti. Michel de Nostradamus, koji je živio u Francuskoj u 16. stoljeću, bio je toliko poznat po svojim predviđanjima budućnosti da je njegovo ime postalo sinonim za ideju proricanja budućih događaja.

Napisao je knjigu “Les Propheties” – koja se i danas analizira i na koju se poziva.

Iako se Nostradamusu često pripisuje predviđanje svjetskih ratova i velikih katastrofa, jedno posebno predviđanje – za koje pojedinci smatraju da se može dovesti u vezu s pandemijom koronavirusa – nedavno je preplavilo internet.

Dotični odlomak glasi:

“Bit će blizanska godina (2020.) iz koje će nastati kraljica (korona) koja će doći s istoka (Kina) i koja će širiti kugu (virus) u mraku noći, u zemlji sa sedam brda (Italija) i pretvorit će suton ljudi u prah (smrt), da bi uništila svijet. To će biti kraj svjetske ekonomije kakvu vi poznajete.”

Sad ovo sigurno zvuči kao referenca na pandemiju, ali veliko je pitanje – je li Nostradamus ovo zapravo napisao ili je to netko drugi izmislio, a zatim mu pripisao?

Povjesničari koji su analizirali tekst ustanovili su da on nije iz knjige pokojnog vidioca niti se podudara sa stilom pisanja njegovih drugih proročanstava.

Po svoj prilici, to nije istinsko Nostradamusovo predviđanje.

“Ne postoji ništa iznenađujuće u ponovnom pojavljivanju takvih lažnih ‘nostradamuskih proročanstava’ nakon katastrofe”, rekao je profesor francuskog jezika Stephane Gerson sa Sveučilišta u New Yorku.

“Ista se stvar dogodila prije više od 400 godina: izmišljena ili izmijenjena predviđanja, ogrnuta aurom Nostradamusa, iznova i iznova plivaju na površinu. Riječ je o ekonomiji krivotvorenja”, zaključuje Gerson.

Autor: Dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});