KOMENTAR DANA: Ugrožavaju li masoni nacionalnu sigurnost u Republici Hrvatskoj?

Autor: Denis Dorić – Den / Dnevno.ba

ZAGREB - Nakon što su novinari - istraživači tjednika ''7 Dnevno'' početkom veljače 2020. godine razotkrili dr. prof. Nikicu Gabrića, poznatog oftamologa i vlasnika poliklinike ''Svjetlost'' kao člana masonske lože došlo je do eskalacije afere.

N. Gabrić je uzvratio na način, da je Državnom odvjetništvu RH prijavio spomenute novinare zbog ”reketarenja”, koje je navodno bilo prethodnica u formi ucjene: daj ”lovu” pa te nećemo kompromitirati”.

Stavljajući se u ulogu ”pouzdanika” N. Gabrić je došao u dodir s glavnim državnim odvjetnikom RH Draženom Jelenićem i pritom nezakonito tajno snimao razgovor s njim. Iz sadržaja razgovora je proizašlo, da je i D. Jelenić član jedne druge zagrebačke masonske lože, pa se njegovo moguće postupanje u tom predmetu okvalificiralo od strane Dražena Bošnjakovića, čelnog čovjeka Ministarstva pravosuđa RH kao ”sukob interesa”. I također, da je nepodoban za obavljanje dužnosti.

D. Jelenić je ubrzo dao ostavku na dužnost glavnog državnog odvjetnika RH, a Sabor RH ga je na sjednici dana 28. veljače 2020. godine razrješio. Ostaje na radu u toj instituciji, ali pomaknut na poziciju zamjenika, a što po mom mišljenju – ako promatramo sigurnosni aspekt – nije prihvatljivo rješenje. Daljnji tekst će to vrlo plastično potvrditi.
Kako se s D. Jelenićem mogao dogoditi takav kadrovski promašaj? Prije postavljenja na spornu dužnost on je obavio razgovor s premijerom A. Plenkovićem, ali mu je prešutio članstvo u jednoj ”mističnoj, tajnoj, ekskluzivnoj zajednici – organizaciji”.

S druge strane, prema priopćenju Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) ne postoji zakonska obaveza za sigurnosnu provjeru osobe kandidata za dužnost za koju je D. Jelenić bio predviđen.

Nakon izbijanja afere brojni mediji su problematizirali masoneriju. Tako smo informirani o povijesti masonstva, organizaciji, financiranju, registriranju, načinu učlanjivanja i nizu drugih detalja, ali o sprezi masona i obavještajnih službi gotovo ništa. A to je ključna stvar. S obzirom, da su članovi masonskih loža političari i drugi u društvu utjecajni ljudi, zadatak je specijaliziranih službi, u našem slučaju SOA-e, da istražuje spornu spregu i njene moguće posljedice po nacionalnu sigurnost.

Međutim, SOA je aferom potpuno zatečena. Smjernicama za rad, koje su dobivali od tandema Plenković – Kolinda Grabar Kitarović masoneriji nije pridavan značaj. Oboje su u raznim prilikama izražavali fascinantnost Tuđmanovom državnom politikom. Zašto ga u pogledu masonerije nisu sljedili?

Naime, F. Tuđman je jednom prilikom u svojim razmišljanjima ustvrdio, da masoni nisu apolitični, locirani su i u HDZ-u i u oporbenim strankama, dobivaju u okviru hijerarhije direktive i kroje političke odnose.

Povijesno gledano, masonstvo su kao konspirativnu grupu zabranjivali i progonili neki autoritativni režimi.
Za vrijeme postojanja NDH masoni su na bazi starojugoslavenskih policijskih spiskova uhićivani i upućivani u logore Jasenovac i Stara Gradiška, gdje se istraživalo imaju li veze sa stranim obavještajnim službama, naročito s engleskom. Zapljenjena im je i sva arhiva.

Neki masoni, kao primjerice dr. Branko Pliverić, generalni direktor Prve hrvatske štedionice i Milan Milić,veletrgovac i počasni rumunjski konzul , su naređenjem Eugena Dide Kvaternika, šefa ustaške tajne službe(UNS), vrlo brzo pušteni, pa se može pretpostaviti, da su postali oruđe navedene službe.

Vojskovođa Slavko Kvaternik (1978.- 1947.), Didin otac, navodno je bio mason budimpeštanske lože.

I Gestapo je u svojoj organizacijskoj shemi imao masonsku referadu. Specijalisti za masonska pitanja bili su Hans Rihter i dr.Nassenstein Cecil Adolf. Masoni su ih zanimali kao moguća engleska agentura. Preko UNS-a su intervenirali u smislu puštanja na slobodu uhićenih masona ukoliko su imali operativni interes (Franceski Vjekoslav (1896. – ? ), advokat, za vrijeme NDH pravni savjetnik Narodne banke u Zagrebu)

U jednom izvještaju njemačke obavještajne službe iz prosinca 1942. godine stoji da ”u Zagrebu, u Palmotićevoj br.64 postoji šesterosobni stan na ime poštanske službenice Dore Mrkobrad, a koji je zapravo tajno sastajalište masona”.

Dalje, Gestapo je organizirao tajno praćenje i fotodokumentiranje, te prisluškivanje sastanka američkih i zagrebačkih masona u Villachu (Austrija).

Poučno je i razmišljanje – ocijena jednog pripadnika Gestapoa o njihovim saznanjima u vezi masonskih organizacija u Europi između dva svjetska rata.Tako on jednog svog agenta ruskog porijekla obavještava i ujedno instruktažom priprema za tajnu misiju u odnosu na rusku emigraciju slijedečim riječima:”Naše pozicije se u posljednje vrijeme znatno poboljšavaju, ali još nismo zadovoljni. U Parizu nam predstavlja jednu od glavnih smetnji masonska loža admirala Tvardovskog ( Aleksandar, veliki majstor carske ruske lože), gdje Englezi i Francuzi dominiraju, a u Beču najjače ljude još uvijek u svojim rukama imaju Englezi… U Parizu bi trebalo da postanete član masonske lože. To neće biti lako. Potrebne su odlične preporuke, nadamo se da ćemo vam ih osigurati. Time ćete bolje nego na bilo koji drugi način steći povjerenje, bez koga ne biste mogli uspješno raditi na uspostavljanju mreže naših suradnika, koji bi u pogodnom momentu mogli da osiguraju dominantan utjecaj bar u nekoliko većih emigrantskih organizacija…Akcija je hitna i poći ćete čim završite kurs: najdalje za mjesec dana.”( Nine Opačić – Ranko Petković: ”Tajne špijuna Borisa Nješkina”- 1956.)

Nekadašnja sovjetska tajna služba (KGB) je svoje rezidente – obavještajce ubacivala u engleske masonske lože i time stjecala mogućnost izvanrednog prodora u sam državni i vojni vrh Engleske i njenih zapadnih saveznika. Spektakularni prodori KGB-a u vitalno englesko tkivo (dvostruki špijun Kim Philbi i dr.) izvršeni su preko masonerije – slobodnog zidarstva.( Zoran D. Nenezić: ”Masoni u Jugoslaviji 1764. – 1980.)

Zaključujem. Afera Gabrić – Jelenić je samo ”vrh sante leda”. Ako bude političke volje i sigurnosno-obavještajnog znanja i sposobnosti mogli bismo još svašta saznati.

Autor: Denis Dorić – Den / Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI