fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

KOMENTAR DANA: Vrijeme je da BiH odluči kojim će putom krenuti

Autor: Marko Čuljak / Dnevno.ba

MOSTAR - Da kojim slučajem nismo ljudi, da smo svi životinje krvoločne, ukupno gledajući sa svih strana, bilo bi nas kudikamo manje danas. Krvoločni su ostavili svoj trag kroz povijest na način da ožiljci njihova djelovanja na žrtvama i danas imaju dubok trag. Smjenjivale su se države i režimi, smjenjivali smo se na dnu, sredini i vrhu lonca, i danas nas ima svugdje i svakakvih, ali smo prije svega, u većini, ljudi. Zato nas i ima svugdje i svakakvih, jer smo ljudi. I ima nas svugdje i svakakvih jer ljudi griješe. Krvoločnost je jedna greška koja se ne da ispraviti, ali ljudske pogreške donekle mogu biti sanirane.

Režimi su u biti loši ali pripadnici režima ne moraju biti svi loši. Da jesu, u NDH ne bi preživio niti jedan Židov, Rom, Srbin, komunist… u Jugoslaviji ne bi preživjela djeca Ustaša, hrvatski osviješteni intelektualci i spasitelji jezika i kulture. Niti jedan. I da, izjednačavam svjesno dva režima, toliko suprotna jedan od drugoga, jer su ista za žrtve njihova djelovanja. Izjednačavam „duh“ Jasenovca i Bleiburga jer su i na jednom i na drugom mjestu ljudi stradavali zbog toga što pripadaju „drugoj strani“. Maks Luburić je bio to što je bio, ali nisu svi bili kao on. Da jesu, bilo bi još manje Židova, Srba, komunista… a nije svatko mogao biti Oscar Schindler, ili njegov pandan u NDH. Niti je Schindler mogao spasiti sve Židove, niti je Alojzije Stepinac mogao spasiti sve logoraše. Ali, bili su ljudi, učinili su koliko su mogli. Isto tako, i u komunističkom režimu Jugoslavije je bilo ljudi, hrvatskih komunista, ideoloških komunista kojima je ideologija bila lišena krvoločnosti. Srećom da je bilo i takvih, jer bilo bi manje Hrvata danas. Ni autor ovoga teksta ne bi „stigao“ biti donesen na svijet da su mu komunisti presudili djedu i njegovoj djeci. Oni koji pomisle da je to šteta, nisu ljudi već krvoločne životinje.

I sve ovo dosad navedeno pripada povijesti. Ona je, kažu, učiteljica života, stoga je se spominjemo toliko puta. Nitko nikada neće biti sto posto „goodguy“ za sve. Uvijek će biti onih koji će i za najkrvoločnije zločince reći da nisu dobro odradili posao, trebali su bolje to počistiti. Takvima neka se pozabavi sotona kad dođe čas. Ali, ljudi, povijest nas uči da samo ljudi mogu mirno spavati. Nikada ne bih u kožu neljudi, krvoločnih zvijeri. Ni u kožu niti u njihovu svijest. Potrudite se da i kod vas bude tako pošto grijesi stižu na naplatu.

I zašto se spominjemo povijesti? Osim što je učiteljica života, ona se i ponavlja. Ponavlja se jer bilo je i bit će loših učenika koji iz nje nisu mnogočega naučili. Nažalost jer, ako itko ima od čega naučiti iz povijesti, imamo mi na ovim prostorima. Možemo čak naučiti kako biti ljudi. Budimo ljudi jer pripadamo ljudskom rodu. Budimo ljudi jer smo svjesni da svačija nesreća boli jednako. Svačija majka, da se poslužimo uopćenim izrazom toliko točnim koliko žalosnim, plače za svojim djetetom, ako je majka, žena, čovjek.

Stoga je nadasve žalosno čuti zveckanje oružjem, tužno je vidjeti nemire i nerede, nametnute i samonametnute, previše je loše ovo što se događau Bosni i Hercegovini, državi koja liči na jednu drugu državu u bliskoj nam povijesti.

Samo malo, da pojasnim. Bivša Jugoslavija je nastala u pobjedničkom duhu onih koji su ju stvarali. Brojni njeni stvaratelji su samo par godina kasnije završili na Golom otoku. U bivšoj Jugoslaviji je bilo političkih previranja na početku. Tko je informbiro, tko je uz druga Tita. U bivšoj Jugoslaviji je režim imao strašne metode obračuna sa neistomišljenicima. Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije čak ni nastala po mjeri za sve. I ne može biti po mjeri za sve. I neki branitelji Bosne i Hercegovine danas su okarakterizirani kao zločinci i njeni rušitelji. Hrvati, koji su ju podržali referendumom o jedinstvenoj državi, koji su stali protiv agresora, danas su na optuženičkoj klupi i kaže se da ju ne vole. Volite li vi nekoga tko vas stavlja na optuženičku klupu? A agresor i rušitelj je dobro prošao. I danas se povijest ponavlja pa iz BiH, kao nekada iz Jugoslavije, odlaze nepodobni, dalo im putovnice, Njemačka je otvorila vrata, a vladajući trojne vlasti, što god nam rekli, ipak jedva čekaju da ovi napuste državu.Kulturno rješavanje neistomišljenika, baš kao nekada šezdesetih godina prošlog stoljeća. Današnji režim nosi odijelo i kravatu.

Da se ne bi povijest ponovila u onom najstrašnijem dijelu, u dijelu koji kao da čeka Balkan svako 30-50 godina, zaduženi smo svi mi. Politika, vjerski vođe, i ljudi. Pa što ako je pun mjesec? Ne moram zbog toga promijeniti svoju osobnost. Ostanem li čovjek, sve će biti u redu. Postanemo li krvoločni, povijest nas nije ništa naučila. Stoga, gospodo, dogovorite se više, mjesec dana roka kojeg ste si sami nametnuli, lagano curi. Kakav godišnji odmor, vi niste zaslužili odmora nikako. A vidjet ćemo jeste li zaslužili da vas nazovemo ljudima koji griješe, ili ćete biti u povijesnom nizu onih koje ljudska civilizacija poznaje kao krvoločne zvijeri. Samo nas ne tjerajte u rat, jer to ne bi bio naš rat, a bio bi nužno s našim sudjelovanjem u njemu.

Autor: Marko Čuljak / Dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});