Krišto: Određene politike u BiH politički rejting grade na govoru mržnje

Dopredsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto sudjelovala je danas u Beču u radu Prvog globalnog parlamentarnog samita o borbi protiv terorizma, kojim je, u organizaciji Interparlamentarne unije (IPU), okončana Peta svjetska konferencija predsjednika parlamenata.

Na početku skupa, u čiju su organizaciju, osim IPU-e, uključeni i uredi Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) i za borbu protiv terorizma (UNOTC), sudionike su pozdravili predsjednik Nacionalnog vijeća Parlamenta Austrije Wolfgang Sobotka i predsjednik IPU-a Duarte Pacheco.

Parlamentarci su kroz različite panele raspravljali o podršci žrtvama terorizma, kao i o ulozi parlamenata u sprečavanju radikalizacije i govora mržnje.

Tijekom panela o ulozi parlamenata u sprječavanju radikalizacije i govora mržnje, prisutnima se obratila i Krišto koja je kazala da je pravo na slobodu izražavanja jedno od temeljnih ljudskih prava, ali da se to pravo u posljednje vrijeme pojavom društvenih mreža masovno zloupotrebljava kroz izražavanje misli, ideja, stavova i uvjerenja kojima se ugrožavaju prava drugih.

Kada je riječ o BiH, Krišto je naglasila da postoje razni sigurnosni rizici i oblici radikalizacije i govora mržnje, od odlaska državljana BiH na strana ratišta i njihovog povratka u državu, preko svakodnevnih huškanja, do suočavanja s velikim prilivom ilegalnih migranata.

Govoreći o konkretnim pojavama govora mržnje u BiH, Krišto je posebno upozorila na problem određenih politika, koje, kako je istaknula, svoj politički rejting grade upravo na govoru mržnje, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću PSBiH.

Naglasila je da je, uz sve napore koje država ulaže kako bi se što uspješnije odgovorilo sigurnosnim izazovima, uloga parlamenata neizostavna kada je riječ o kreiranju zakonskih rješenja kojima se doprinosi rješavanju problema govora mržnje, radikalizacije, kao i ostalih oblika sigurnosnih izazova.

Kako je zaključila, pri tom procesu zakonska rješenja moraju biti rezultat konsenzusa ključnih političkih aktera koji participiraju u vlasti kako ne bi došlo do kontra učinka i produženja krize.