fbpx

Malcolm Simmons je britanski špijun, koji je sudio Anti Jelaviću i oslobodio Hasana Čengića

Autor: Slobodna bosna

PRIŠTINA - Ostavka suca Malcolma Simmonsa, predsjednika EULEX-ovog suda na Kosovu, bila je prije nekoliko dana glavna vijest ne samo u medijima na Kosovu i u Srbiji, već i u mnogim europskim zemljama. Britanski sudac Simmons svoju ostavku je obrazložio u francuskom "Le Mondu". Rekao je da se na ostavku odlučio kao osobni čin protesta i neslaganja sa kriminalom i korupcijom u EULEX-u. Dodao je kako je sa svojim informacijama, prije podnošenja ostavke, upoznao najviše dužnosnike Europske Unije koja je osnivač međunarodnog suda na Kosovu, kao i vlasti u svojoj zemlji - Velikoj Briitaniji. Nakon što ništa nije poduzeto da se provjere njegovi navodi, on se odlučio povući.

Istoga dana stiglo je objašnjenje iz Bruxellesa: dužnosnici EU tvrde kako Simmons nije dostavio niti jedan dokaz za svoje tvrdnje o korupciji. Također, neki izvori tvrde kako je i sam Simmons bio predmet istrage zbog sumnji u korupciju i uzimanje mita tokom višegodišnjega rada u EULEX-u. Inače, EULEX na Kosovu upošljava oko 800 ljudi, stranaca i domaćih, a godišnji budžet mu je oko 50 miliona eura.

Ostavka Malcolma Simmonsa u EULEX-u i sve što je nakon nje uslijedilo zanimljivi su i javnosti u BiH, jer je sudac Simmons nekoliko godina bio istaknuti pravni ekspert i sudija u ovdašnjem pravosuđu. Simmonsa je 2004.godine imenovao OHR za suca Suda BiH zaduženog za organizirani kriminal i ratne zločine. Četiri godine kasnije prešao je raditi na Kosovo.

Istraživački portal “Coalition on Whistleblower protection” ovih dana je objavio opširan tekst o liku i djelu britanskog sudije, a za njegovu biografiju koju nazva “misterijem” piše da je prepuna nelogičnosti, afera, skandala. Autorica Natalia Žaba piše da nikome od lokalnih pravosudnih institucija u BiH nije bila poznata prethodna biografija i stručna karijera britanskog sudca. Njegovi promotori, prije svega OHR, u vrijeme kada je na njegovom čelu bio britanski političar Paddy Ashdown, tvrdili su kako je doktorirao pravo u Britaniji, pa su ga kolege u Sudu BH titulirale kao “Dr. Simons”.

OSUDIO JELAVIĆA, OSLOBODIO ČENGIĆA

U tekstu se spominju i neki od sudskih predmeta u kojima je sudjelovao Simmons tokom angažmana u Sudu BiH. Tvrde da su iza svakog suđenja u kojem je on bio uključen ostale sumnje, repovi, mnoge, blago kazano, nelogičnosti. Jedna od najvećih je suđenje Anti Jelaviću, bivšem članu Predsjedništva BiH i HDZ BiH kojeg je Sud BiH osudio na deset godina zatvora zbog kriminala, a koji je neposredno pred izricanja presude pobjegao u Hrvatsku.

Autorica podsjeća da je Simmons oslobodio i Hasana Čengića, nekadašnjeg zamjenika ministra odbrane Federacije BiH. Čengić je suđen zbog toga što je sa funkcije doministra odbrane (u vrijeme kada je ministar bio upravo Jelavić) dao dozvolu fIrmi “BIO”, čiji je direktor tada bio Tarik Džodžić, današnji direktor “Al Jazeere Balkans”, za proizvodnju municije i eksploziva. Čengić je osnivač te tvrtke koja se bavila svim i svačim, privatizirala mnoge kompanije, tvrdi se, novcem koji je Čengić prisvojio tokom rata u BiH kada je bio glavni logističar Armje BiH, a Đođić njegova desna ruka. Odmah nakon oslobađajuće presude moglo se čuti da je Simmonsova presuda bila rezultat nagodbe Paddy Ashdowna i vrha SDA da se Čengiću sudi za najmanje krivično djelo, uza koga postoje najslabiji dokazi kako bi ga se amnestiralo od svega drugog, mnogo većeg i utuživijeg.

Autorica teksta piše kako je tokom rada u Sudu BiH Simmons bio u stalnom sukobu sa tadašnjom predsjednicom Suda BiH Meddžidom Kreso koja je tražila njegovu smjenu. Međutim, navodi se, Simmonsa je u zaštitu uzeo tadašnji ambasador Velike Britanije u BH Stepfen Beeckroft, koji je trenutačno stalni ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u UN-u. Kako je tada otkrila predsjednica Suda BiH, njen sukob sa Simmonsom izbio je nakon što je on od nje tražio da napravi spisak svih optuženih za ratne zločine u BiH i sačini analizu njihove nacionalne pripadnosti. Nakon što je to Medžida Kreso odbila učiniti, Simmons je pokrenuo kampanju protiv nje, pa čak u nju uključio i pojedine (britanske) oficire u sastavu SFOR-a. Komanda SFOR-a u BiH je ocijenila da je takav pritisak nedopustiv i otpustila oficire koji su u tome sudjelovali.

ŠPIJUN, A NE SUDAC

Prema saznanjima portala “SB” sudija Simmons je pokrenuo brojne istrage o ratnim zločinima, od kojih je većina propala. Jedan od takvih slučajeva je i zločin u sarajevskom Velikom Parku nad vojnicima JNA. Ta je istraga, pokrenuta prije deset godina, prekinuta nakon odlaska Simmonsa na Kosovo, i tek prije godina dana su podignute optužnice protiv odgovornih, Jusufa Pušine i Dragana Vikića.

No, ono što je posebno zanimljivo i što cijeloj priči i sumnjivom angažmanu sudije Simmonsa u BiH i na Kosovu, daje novo svjetlo, jeste to što je autorica teksta otkrila da on u Velikoj Britaniji nikada nije radio u pravosudnim institucijama. O tome se špekuliralo i tokom njegovog boravka u Bosni i Hercegovini- za njega se tvrdilo da je u svojoj zemlji bio “mrtvozornik”. Međutim, autorica članka otkriva da se firma u kojoj je radio prije munjevite pravosudne karijere u regiji, zapravo bavila špijunažom.

Autor: Slobodna bosna

ZADNJE VIJESTI