Mediji bliski HDZ-u prognoziraju najdublju krizu do sada!

SARAJEVO - Najava lidera DF-a, Željka Komšića, kako će se kandidirati na predstojećim izborima za funkciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izazvala je potpuno oprečne reakcije u Mostaru ("Komšić ponovo majorizira Hrvate") i Sarajevu ("Legitimna kandidatura").

Portal Dnevnik. ba blizak HDZ-u piše kako će vjerojatno među Hrvatima u BiH ponovo krenuti nagađanja o široj zavjeri protiv njih, “ali s obzirom koliko je Željko Komšić pouzdan sugovornik bilo kome, gotovo nevjerojatno zvuči da je netko s njim pravio neke posebne planove”.

Poratal smatra da Komšićev rejting među Bošnjacima daleko slabiji nego na vrhuncu popularnosti 2010. godine, “pa ipak on dalje može bez većih problema pobijediti kandidata koji osvoji 100% hrvatskih glasova. Ukoliko se ne predomisli, što je također izgledno s obzirom na nestabilan karakter, Željko Komšić može biti ponovo u fotelji hrvatskog člana Predsjedništva 2018. godine”.

Portal postavlja pitanje koje su posljedice kandidature, pa nudi slijedeće odgovore:

-Prva je posljedica ona trenutna: Hrvati će oprostiti Draganu Čoviću sve! Greške, propuste, neostvarena obećanja… sve je to zanemarivo u usporedbi s alternativom – dobitnikom „zlatnog ljiljana“.

Druga posljedica je spoznaja međunarodne zajednice da se čitav politički cirkus vraća 12 godina unatrag, u 2006. godinu – kada je krenula međunarodna emancipacija hrvatskog pitanja. Teško je povjerovati, ali kaos koji gledamo danas je daleko bolji politički ambijent nego što će to biti sa Komšićem u Predsjedništvu.

Treća posljedica je kraj bilo kakvih kalkulacija unutar HDZ-a: priča o izmjeni izbornog zakona će postati jedina koju HDZ zanima. Nema više nikakve potrebe da se HDZ, kao ni ostale hrvatske stranke, bave bilo čime drugim osim izmjenama izbornog zakona. Ako se nekome učinilo da HDZ previše energije troši na ovom pitanju, treba imati na umu da „stožerna stranka“ uvijek računa na još jedan mandat. Sada je sljedeći mandat dalji nego ikad. S Komšićem u Predsjedništvu Hrvati mogu očekivati potpuno isključivanje iz izvršne vlasti na svim razinama. Ne zato što je Komšić sposoban provesti takvo što, nego zato što Hrvati više nemaju ozbiljnog mehanizma koji bi ih zadržao u vlasti.

Četvrta posljedica, istina najmanje važna, jeste kraj Europskog puta. Željko Komšić je konfliktna osoba bez ikakvih suvislih inicijativa i poteza u svojoj petnaestogodišnjoj političkoj karijeri. U javnosti je upamćen po prijetnjama. Nemoguće je zamisliti Komšića kako ide u Bruxelles i lobira za nešto. Nezamislivo ga je i vidjeti na nekom bilateralnom sastanku. Sve dosadašnje sastanke s europskim dužnosnicima koje je imao bilo je dok je stajao iza leđa Harisu Silajdžiću i Bakiru Izetbegoviću. Nemoguće je zamisliti Komšića da uopće bude konstruktivan u situaciji u kojoj je on personalizacija političke krize.

Peta posljedica koja se nekako podrazumijeva jeste dodatna homogenizacija hrvatskog političkog tijela i još čvršća suradnja s Republikom Srpskom. To još podrazumijeva i još izražajniju podršku Hrvatske a vjerojatno i Srbije.

Reakcije u Sarajevu na kandidaturu Komšića su predominantno su pozitivne.

Dr. Slaven Kovačević, komentirajući kandidaturu Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH

-Svako isticanje kandidature za bilo koji organ vlasti ili njen nivo ima svoj legitimitet, odnosno trebao bi ga imati, ako slijedimo evropske izborne standarde i principe, tako da je isticanje kandidature Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda legitiman čin, kazao je dr. Slaven Kovačević.

“Što se tiče opravdanja koje je gospodin Komšić naveo, mislim da se radi o reakciji iza koje stoji potreba za potvrđivanjem europskih vrijednosti u BiH i to na taj način da se sa etno-političkog sistema razmišljanja radi euro-atlantskih integracija i obaveza koje ovu zemlju u tom pogledu očekuju, pređa na sistem garantiranja svih građanskih prava, pa između ostalog i pravo na političko kandidiranje za bilo koji organ vlasti. Naravno, ostaje gorčina što takvu priliku nemaju građani Bosne i Hercegovine koji se deklariraju kao Ostali (iako ne volim ovaj termin koristiti, jer je degradirajući) ili što je isto tako nemaju oni koji sebe smatraju građanima BiH bez ikakvog etničkog prefiksa”, dodao je Kovačević

Naglasio je da termin »legitimnog predstavljanja naroda« ne postoji nigdje u političkoj teoriji ili praksi, jer se radi o izrazito diskriminirajućoj ideji, koja se nastoji ugraditi u Izborni zakon BiH na način da se time realiziraju partikularni interesi samo jedne političke stranke i njenih satelita, a da se pri tome zanemare osnovna demokratska načela iz europske pravne stečevine koja govore o jednakim pravima svih građana.

“Predsjedništvo BiH kao kolektivni organ treba da radi u korist svih građana ove zemlje, a ne u korist naroda ili entiteta. To je jednostavno tako. Nastojanje da takav princip bude zamijenjen nepostojećom formom »legitimnog predstavljanja naroda« predstavlja ništa drugo nego napore da se društvo-politički princip u BiH uredi na temeljima konsocijacijske demokracije, koja je napuštena u Europi odavno, koliko se sjećam zadnja zemlja koja ga ja napustila bila je Holandija 1960-tih godina. Zabranjivanje kandidiranja gospodinu Komšiću ili bilo kojem drugom građaninu ove zemlje bio bi klasičan izraz diskriminacije. Podsjetit ću još jednom na zaključke Vijeća Europe unije (Brussels, ne Strassbourg) od 16. oktobra 2017. godine, kao političkog organa koji utvrđuje sve politike i prioritete EU, koji nedvosmisleno kažu da BiH kao država mora garantirati sva građanska prava i eliminirati svaki oblik diskriminacije, dok se vlasti BiH pozivaju da ne donose zakone ili čine poteze kojima se otežava provođenje sve 4 (četiri) presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku”, rekao je Kovačević

Komšićev eventualni izbor za člana Predsjedništva BiH, dodaje Kovačević, bio bi u skladu sa europskim vrijednostima, ne bi bio u suprotnosti sa europskim izbornim principima i standardima, dok je zapravo prijedlog HDZ-a za izmjene Izbornog zakona BiH, kao i njihovo političkog djelovanje koje potiče diskriminaciju, u potpunoj suprotnosti sa temeljnim europskim vrijednostima i nije u skladu sa zaključcima Vijeća Europske unije.

“Jednakopravnost ne može biti primijenjena na kolektivitete, ona se u cijelom modernom svijetu primijenjuje isključivo na individualnom nivou građana jedne zemlje, tako da bi bilo jako pametno da se tim vrijednostima okrene i Bosna i Hercegovina, na način da njene političke elite napokon počnu primjenjivati te standarde, a ne neke srednjovjekovne ideje, feudalnog tipa”, dodao je.

Lider SDP-a, Nermin Nikšić, rekao je kako je došlo vrijeme da ljevica ima kandidate za sva tri člana Predsjedništva BIH.

– “Komšićevu najavu kandidature vidim kao logičan odgovor na ucjene i ponašanje čelnika HDZ-a BiH kad su izmjene Izbornog zakona u pitanju i njihov odgovor na ponavljanje navodnog slučaja Komšić”, rekao je Nikšić za Klix. ba.

Na pitanje hoće li SDP BiH podržati Komšića kao kandidata za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, Nikšić je jasan da će SDP BiH stati iza svih kandidata ljevice.

“Željko Komšić je jedan od legitimnih kandidata. Mi u SDP-u čak vjerujemo kako je došlo vrijeme da građanski blok ponudi kandidate za sve tri pozicije u Predsjedništvu BiH i o tome razgovaramo sa svojim partnerima”, istakao je Nikšić za Klix.

Prvi čovjek SDP-a BiH dodaje i kako će njegova stranka o kandidatu ili kandidatima za predstojeće opće izbore u našoj zemlji odlučiti kada za to dođe vrijeme.

“Vjerujemo da SDP i DF s drugim partnerima mogu odnijeti pobjedu kada su u pitanju pozicije u Predsjedništvu BiH”, naglašava Nikšić.