MIRO KRALJEVIĆ: Dobro je što imamo zdravo gospodarstvo koje će nam uskoro donijeti još veći broj radnih mjesta

Autor: Dario Pušić / Dnevni list

ŠIROKI BRIJEG - Gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević u intervjuu za Dnevni list govori o dosadašnjim projektima važnima za razvoj grada, novima koji će se tek pokrenuti, kao i ukupnog gospodarskoj situaciji u Širokom Brijegu.

U tom kontekstu ističe kako bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u Širokom Brijegu u posljednjih pet godina kontinuirano raste i veći je u odnosu na prosječnu vrijednost u Federaciji BiH, a prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvitka Široki Brijeg spada u skupinu razvijenih jedinca lokalne samouprave. To ga svrstava među 10 najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Kraljević kao izuzetno značajne navodi projekte koji se odnose na razvoj lokalne komunalne infrastrukture; radovi na izgradnji kanalizacijskog kolektora „C“ su završeni, a nastavit će se s izgradnjom kanalizacijskog sustava na cijelom urbanom području. Ono što je veoma bitno su je i nastavak radova na izgradnji lokalnih vodovoda, a Kraljević najavljuje i ulaganja u gospodarske zone.

Istodobno, on upozorava kako društveno-politička situacija u zemlji utječe na jedinice lokalne samouprave pa i na Široki Brijeg, politička nestabilnost stvara odbojnost prema investicijama te je, ističe, potrebno raditi na poboljšanju svih društvenih i političkih čimbenika, stvarati uvjete za još veći gospodarski rast, a samim time spriječiti odlaske i poboljšati standard naših građana.

Kako bi ocijenili proteklu godinu kada je riječ o ukupnoj društveno-gospodarskoj situaciji na području Širokog Brijega?

-Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u Širokom Brijegu u posljednjih pet godina kontinuirano raste i veći je u odnosu na prosječnu vrijednost u Federaciji BiH. Prema procjenama Federalnog zavoda za programiranje razvitka Široki Brijeg spada u skupinu razvijenih jedinca lokalne samouprave. To ga svrstava među 10 najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Broj zaposlenih u Širokom Brijegu u zadnjih desetak godina bilježi stalan porast tako da je taj broj u 2017. godini prosječno iznosio 7327 zaposlenih. Službenih statističkih podataka za 2018. godinu još nemamo, a neslužbeno možemo potvrditi da je taj broj u blagom porastu. To je 40% od svih zaposlenih u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Istovremeno je i broj nezaposlenih rastao sve do 2016. godine, a od 2017. godine nakon duljeg razdoblja bilježi se pad broja nezaposlenih.

Koje bi projekte, a naročito u kontekstu onih infrastrukturnih, posebno izdvojili kao značajne te u kojim je područjima postignut najveći napredak?

-Smatramo da je izgradnja lokalne komunalne infrastrukture vrlo važna za naše građane ali i za gospodarstvenike. Radovi na izgradnji kanalizacijskog kolektora „C“ su završeni, a nastavit ćemo izgradnju kanalizacijskog sustava na cijelom urbanom području. Za izgradnju pročistača otpadnih voda u Širokom Brijegu potpisan je ugovor s izvođačem. Slijede daljnje aktivnosti i početak radova u 2019. godini. Nastavljeni su radovi na izgradnji lokalnih vodovoda čija se ukupna vrijednost mjeri u milijunima konvertibilnih maraka. Vodovodi čiji su projekti pripremljeni ili su u fazi pripreme gradit će se po osiguranju financijskih sredstava za pojedini vodovod. Na 20. sjednici Gradskog vijeća usvojena je Odluka o kreditnom zaduženju u iznosu od 3.000.000,00 KM. Kreditna sredstva će se osigurati kod Razvojne banke F BiH, a bit će namijenjena za financiranje kapitalnih projekata Grada Širokog Brijega, odnosno i izgradnje vodovoda. Brojni su projekti po mjesnim zajednicama i naseljima od održavanja do sanacije, rekonstrukcije i izgradnje lokalnih cesta, školskih i drugih javnih objekata. Također planiramo ulaganja u gospodarske zone kako bi završili izgradnju internih prometnica i komunalnu infrastrukturu. Sredstva su većim dijelom osigurana, a početak radova očekujemo što prije. U lipnju 2018. potpisan je Ugovor za infrastrukturne radove na lokalitetima park Sajmište i kanjon Borak. Radovi idu svojim tijekom, a završetak projekta planiran je za kraj 2019. godine.

Iako je Široki Brijeg svrstan među najrazvijenije sredine lokalne samouprave i dalje postoje izazovi s kojima se treba suočiti, a koji su i posljedica ukupnog sustava u zemlji i raspodjele sredstava. Na koji način unaprijediti rad na projektima koji će rezultirati poboljšanjem života građana Širokog Brijega?

-Kako ste i vi sami rekli, Široki Brijeg se uvrštava među najrazvijenije jedinice lokalne samouprave. Iako statistički podaci govore kako stalno gospodarski rastemo, ipak postoje problemi na koje ni mi nismo imuni. Društveno-politička situacija u zemlji utječe na jedinice lokalne samouprave pa i na nas. Politička nestabilnost stvara odbojnost prema investicijama, dok određeni broj građana traži bolje uvjete života u zemljama Europske unije. Potrebno je raditi na poboljšanju svih društvenih i političkih čimbenika, stvarati uvjete za još veći gospodarski rast, a samim time spriječiti odlaske i poboljšati standard naših građana.

Proračun Grada Širokog Brijega za 2019. godinu iznosi nešto malo manje od 12 milijuna KM. Popisom stanovništva došlo je do određenih manjih promjena i povećanja prihoda, ali njegovom primjenom nije ništa značajno promijenjeno. Očekujemo značajnije promjene, a time mislimo na decentralizaciju sustava i sredstava. To je nešto prema čemu moramo težiti. Uz ovakve trenutne obveze koje pripadaju lokalnim samoupravama povrat sredstava koji dobivamo nije proporcionalan i ne može zadovoljiti sve potrebe. Također, pored svih parametara koji se uzimaju za obračun potrebno je uzeti u obzir koliko jedna lokalna zajednica sudjeluje u ukupnom gospodarskom razvoju.

Na koje bi potencijale kojima područje Širokog Brijega raspolaže posebno skrenuli pozornost te postoji li prostor za dodatno djelovanje kako bi isti iskoristili?

-Široki Brijeg je prepoznatljiv kao poduzetna sredina sa snažnim poduzetničkim duhom. Također, proizvodno i izvozno orijentirano poduzetništvo je najjače u ŽZH. Na tim temeljima Široki Brijeg će usmjeriti svoje aktivnosti na stvaranje uvjeta za dodatni razvoj proizvodnog i izvozno orijentiranog poduzetništva. Ovdje posebno treba imati na umu postojeća poduzeća, kao i stimuliranje ulaganja u Široki Brijeg, kako domaćih tako i stranih ulagača. Domaći gospodarstvenici trenutno rade na širenju svojih kapaciteta. Dobro je što imamo tako zdravo gospodarstvo koje će nam uskoro donijeti još veći broj radnih mjesta i poboljšati kvalitetu života.

Pored ovog Široki Brijeg će se usmjeriti i na mobiliziranje postojećih potencijala za ruralni razvoj i poljoprivredu, s posebnim naglaskom na razvoj specifične turističke ponude i integraciju poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvitka u turizam, te diversifikaciju djelatnosti na selu.

Možete li ocijeniti suradnju s drugim lokalnim sredinama u Hercegovini te koliko zajedničko djelovanje može pridonijeti poboljšanju ukupne gospodarske situacije?

-Što se tiče suradnje s ostalim lokalnim zajednicama, a pogotovo našim susjedima ona je skoro na dnevnoj bazi. Naravno našu suradnju uvijek želimo širiti. Vezano za projekte, imali smo i imat ćemo suradnju, pogotovo prema fondovima EU i drugim fondacijama gdje već surađujemo na nekoliko projekata.

U kojoj mjeri lokalne razine vlasti mogu imati koristi od približavanja Europskoj uniji?

-Projekt „Adriatic canyoning“ kojim su partneri iz 3 zemlje aplicirali u okviru 1. poziva Interreg-IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro financiran je iz pretpristupnih fondova Europske unije. Mislim da imamo veliku priliku, posebno kroz projekte prekogranične suradnje, iskoristit bespovratna sredstva koja su nam na raspolaganju. Također, Grad Široki Brijeg je već u nekoliko navrata iskoristio sredstva, bilo da su ona bespovratna ili kreditna s jako niskim kamatama. Na taj način smo jednim dijelom financirali projekt izgradnje kanalizacije na urbanom području. Cilj nam je pripremiti projekte i dokumentaciju kako bi aplicirali na sve fondove koji su nam na raspolaganju. Također, potrebno je istaknuti i Ured Vlade ŽZH za europske integracije koji je oformljen kako bi i s jedne strane pomogao jedinicama lokalne samouoprave. Želimo iskoristit njihove mogućnosti i kroz suradnju približiti se na svaki mogući način Europskoj uniji.

Autor: Dario Pušić / Dnevni list

ZADNJE VIJESTI