MOGHERINI: Što prije formirati vlast i nastaviti reforme!

BRUXELLES - Moramo prije svega potaknuti političke lidere u BiH da preuzmu odgovornost i formiraju vlade koje će provesti reformsku agendu, kazala je Mogherini

Iako se i na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vijeća Europske unije za vanjske poslove raspravljalo o Bosni i Hercegovini, čine se kako je ta rasprava ostala u drugom planu, jer se ponajviše razgovaralo o dijalogu Srbije i Kosova te početku pregovora o članstvu s Makedonijom i Albanijom.

Nakon sastanka Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije, novinarima je kazala kako oni žele ohrabriti lidere u BiH da nastave s nužnim reformama koje će svima u BiH donijeti benefite.

– Moramo prije svega potaknuti političke lidere u BiH da preuzmu odgovornost i formiraju vlade koje će provesti reformsku agendu. Vidjeli sam neočekivane pozitivne korake koje je BiH uspjela od 2014. do 2018. godine i to je sjajno. Poslije izbora, naravno, postoje poteškoće ali iako je BiH dosta specifično organizirana zemlja, uvjerena sam kako lideri u toj zemlji i stanovnici mogu krenuti naprijed po pitanju reformi, na jedinstven način. To je naša želja, ustvrdila je Mogherini. Isto tako, izrazila je uvjerenje da će političari nakon proteklih izbora tražiti rješenje izbornog zakonodavstva kroz koje će se naći balans između specifičnosti jedinstvene strukture države i standarda koji vrijede u EU.

– Nakon što se formiraju vlade i opet se Reformska agenda vrati nam kolosijek, uvjerena sam kako se to može riješiti na jedan kooperativan način, zaključila je Mogherini.

Situacija na zapadnom Balkanu

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić nakon sastanka kazala je da obzirom kako je bila izuzetno intenzivna rasprava koju je Hrvatska inicirala na proteklom vijeću u studenom rasprava ovaj put nije bila toliko intenzivno koncentrirana na samu BiH. Nije bilo ništa posebno, kako dodaje, osim spominjanja nekoliko važnih tema -jedna je da se što prije osiguraju preduvjeti da se konstituiraju vlasti na svim razinama, da se pristupi izmjeni izbornog zakona i da se svakako radi na reformskoj agendi.

– Dakle, ovisno kome je koji od ovih prioriteta važniji tako je to i bilo u redoslijedu. Sa hrvatske strane ponovili smo naše stajalište kako je iznimno važno da se čim prije pristupi izmjeni Izbornog zakona te se u primjeni izbornih rezultata svakako mora primijeniti presuda Ustavnog suda u slučaju “Ljubić” gdje treba poštovati ono što je Ustavni sud zaključio vezano uz formaciju Doma naroda Parlamenta Federacije, poručila je Pejčinović-Burić. Nadalje, rekla je i to da pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, u kojem se Hrvatska optužuje za miješanje u unutarnje stvari u BiH, nije imalo nikakva učinka kakvog se htjelo postići, izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu
– Nitko nije spominjao to pismo. Ja sam se na njega referirala, odbacujući ga i smatrajući ga zaista neprimjerenim i prema Hrvatskoj ali i prema institucijama EU-a jer se na neki način miješa u njihov rad. Pismo je instruktivno, daje instrukcije što bi Vijeće za vanjske poslove trebalo raspravljati i odlučivati, a miješa se i u neke odluke Komisije. Pismo očigledno nije imalo efekta koji se želio postići, rekla je Pejčinović-Burić.

Dijalog Srbije i Kosova

U samoj raspravi na Vijeću dominiralo je pitanje odnosa Srbije i Kosova i dijaloga koji vode uz posredovanje EU.

– Svi su izrazili zabrinutost što toga dijaloga u ovom trenutku zapravo nema te izrazili želju da se stvore uvjeti kako bi se mogao nastaviti. Mislimo da je to za stabilnosti i sigurnost jugoistočne Europe vrlo važno, rekla je ministrica. Ona je rekla da je posebno naglasila pitanje koje Hrvatska drži iznimno važnim, a to je nespremnost Srbije da se suoči s pitanjima iz prošlosti, a što onda otvara pitanje rješavanja svih drugih pitanja koja su ili posljedica raspada bivše države, poput pitanja granica ili pitanja koja proistječu iz Domovinskog rata, odnosno agresije na Hrvatsku. To su pitanja nestalih, pitanje suđenja za ratne zločine itd.

Važno je naglasiti kako se većina zemalja članica slaže s tome da Makedoniji i Albaniji ponudi otvaranje pregovora u lipnju sljedeće godine, ukoliko one ispune uvjete koje je EU za to postavila.