Najesen neugodno iznenađenje za BiH

SARAJEVO – Europska komisija će u svom budućem izvješću o napretku BiH prema Europskoj uniji i ispunjavanju nužnih uvjeta posebnu pozornost posvetiti pitanju slobode medija.

– Izvješće koje se priprema i koje će se predstaviti najesen bit će neugodno iznenađenje u pogledu medijskih sloboda i za BiH, ali i za ostale zemlje zapadnog Balkana koje su kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU-u – navodi naš sugovornik iz Europske komisije. Naglašava kako se odavno od vlasti u BiH traži akcijski plan sa širim dnevnim redom reformi koja će unaprijediti BiH na njezinom putu prema EU-u. Osim osiguranja neovisnog, učinkovitog i odgovornog pravosuđa BiH mora bolje jamčiti neovisnost, prije svih, javnih medija.

Veze sa strankama

Opće je poznato kako je BiH podijeljena zemlja, s loše razvijenom ekonomijom kojom dominira korupcija, niskom razinom slobode medija te političkom kulturom u kojoj se taktika poticanja etničkih tenzija još uvijek naširoko koristi kao sredstvo za učinkovito manipuliranje javnošću. Jednako tako i mediji u BiH su snažno podijeljeni (po etničkoj liniji), a mnogi su otvoreno povezani s političkim strankama.

– Teška ekonomska situacija s kojima se suočava ovaj sektor, pogoršana povlačenjem međunarodnih donacija za medijske kuće, rezultiralo je umanjenom neovisnošću medija od političkih i komercijalnih utjecaja – navodi naš sugovornik iz Europske komisije i podsjeća na slučajeve kad su, primjerice, premijer Republike Srpske Milorad Dodik i/ili neki članovi njegove vlade odobrili isplatu i na milijune maraka iz proračuna medijima u zamjenu za “bolju pokrivenost”. No, iz Europske komisije posebno ukazuju na problem javnih emitera – RTV-a FBiH, RTRS-a i BHRT-a.

– Oni su najveći i to javni emiteri u BiH, a često se ponašaju suparnički jedni prema drugima i općenito su organizirani po etničkim i entitetskim linijama – navode iz Europske komisije

Javni novac

Novac iz proračuna i novac javnih poduzeća u BiH čini, prema procjenama europske komisije, gotovo polovicu, a u pojedinim medijima i cjelokupna sredstava oglašavanja što je moćno sredstvo kontrole i uzrok autocenzure. Prema nekim procjenama, medijima se godišnje iz raznih proračuna na raznim razinama te iz javnih poduzeća koja su pod kontrolom stranaka isplati oko 80 milijuna maraka.
U situaciji kad komercijalni prihodi padaju, rastu istodobno i politički i financijski pritisci na medije, a često imamo i zastrašivanje i prijetnje novinarima i urednicima što je, navode iz Europske komisije, zabrinjavajuće.

Nejednakost pred zakonom

Kleveta je u BiH dekriminalizirana prije više od deset godina, no novinari se mogu suočiti s civilnim kaznama, a teret dokazivanja u takvim slučajevima je na optuženiku. Općinski su sudovi često pristrani i sporovi mogu trajati godinama. S druge strane, u BiH imamo Zakon o slobodi pristupa informacijama, no sam postupak može biti vrlo kompliciran, a isto tako, ovaj zakon ne uvažavaju sva tijela državne administracije, smatraju iz Europske komisije i podsjećaju na brojne slučajeve kad su mediji tužili institucije koje im nisu, u skladu sa zakonom, dostavile informacije.

Reforma pravosuđa

Osim po pitanju medijskih sloboda, iz Europske komisije godinama ukazuju na “ograničen napredak” u reformi javnog sektora. No, još veća zabrinutost je zbog sporog reformiranja pravosudnog sustava, budući da će ovo nekad biti poglavlje koje će se prvo otvoriti i zadnje zatvoriti.

Strukturirani dijalog o pravosuđu za Europsku komisiju ostaje važna platforma za konsenzus o pravosudnoj reformi, a proširen je i na druga pitanja vezana za vladavinu prava. Zbog političkih blokada ova reforma ovog sustava, koji bi trebao biti politički neovisan, u zastoju je.