‘NEKI NISU IZIŠLI IZ ’93.’ Knezović o situaciji u BIH: Kampanja se svela na ratno huškanje i pljuvanje po Hrvatskoj

Građani BiH u nedjelju će birati novu vlast koja bi zemljom trebala upravljati naredne četiri godine, no ostaje pitanje kako će ta vlast izgledati i hoće li Hrvatima ponovno biti onemogućeno osnovno pravo, pravo da ih predstavlja političar kojega su sami izabrali.

Pred očima javnosti i Europe, ali i Međunarodne zajednice Željko Komšić je u tri navrata bio “hrvatski” član Predsjedništva iako je izabran glasovima Bošnjaka, a sada je krenuo u lov na svoj četvrti mandat. BiH je tema koja okupira medije posljednjih dana jer je Hrvatima u susjednoj državi očito dosta majorizacije i toga da im se oduzimaju Ustavom zajamčena prava, a svjedoci smo neprestanih napada i prijetnji Hrvatima, kao i činjenice da tzv. hrvatski kandidat Komšić ne propušta priliku napadati Republiku Hrvatsku pa tako širi optužbe da Hrvatska radi na podjeli BiH, a jednako tako napada i predsjednika Zorana Milanovića koji je pak svojim čestim izjavama o BiH kao i nepovoljan položaj hrvatskog naroda u toj zemlji stavio u medijski fokus.

Situaciju u Bosni i Hercegovini za portal Direktno komentirao je i Marijan Knezović, politički aktivist i analitičar stanja u BiH, koji nam je odmah na početku komentirao je li se kampanja svela na ratno huškanje i pljuvanje po Hrvatskoj.

“Nažalost to je točno, ali treba naglasiti kako ju na to svode upravo velikobošnjački prvaci mržnje. Ako ne znate tko su oni, dovoljno je pogledati izborne plakate SDA i nekih drugih. U izostanku kvalitetnih i afirmativnih politika, bošnjačka politička elita i dalje nastavlja egzistirati na mržnji. Nevjerojatno je kakve se poruke čuju s predizbornih skupova SDA ili obraćanja Željka Komšića. Čovjek se zapita jesmo li se iznenadno vratili u 1993. Nismo se mi vratili tamo, već neki iz 1993. nikada nisu ni izišli”, rekao je Knezović te objasnio je li takva komunikacija politički moralna i što očekuje od izbora.

“Takva komunikacija nije moralna. Ona je kancerogena i šteti svima u Bosni i Hercegovini, a ne samo onima protiv kojih je prvotno usmjerena, Hrvatima u BiH. No, na takve kampanje i sijanje mržnje Hrvati u nedjelju trebaju odgovoriti civilizacijskim dosegom otpora takvim idejama tako što ćemo u velikom broju izaći na izbore i podržati ljude čije se kampanje ne temelje na protuhrvatskoj histeriji. Nedjelja je ozbiljan izazov za očuvanje barem dijela političkog pariteta za Hrvate u BiH i nije vrijeme za letargiju kao ni za defetizam”, objasnio je naš sugovornik.

‘Tvrdokorne probleme ne možemo rješavati mekanim pristupom’
Hrvati u Bosni i Hercegovini, kao i tamošnji izbori tema su koja okupira hrvatske političare, a sam premijer u srijedu je otputovao u Livno gdje je podržao HDZ-ovu kandidatkinju Borjanu Krišto. Plenković je ranije u nekoliko navrata komentirao Komšića kao nametnutog hrvatskog predstavnika te pojasnio kako je takav izbor protivan duhu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, ustava ove zemlje te uspostavljenih načela budući su do 2006. kada je Komšić prvi put biran u državno predsjedništvo Bošnjaci birali jednoga, a Hrvati drugog člana Predsjedništva BiH.

Knezović je objasnio i kako gleda na angažman premijera Andreja Plenkovića.

“Smatram da je propušteno učiniti puno toga što bi Hrvate u BiH čvršće pozicioniralo na mapi prekrajanja interesa unutar BiH, a kroz okvir međunarodnog karaktera. Držim da je došlo vrijeme u kojemu je potrebno učiniti do jučer nezamislive poteze jer se stvari očito ni najmanje ne mijenjaju eskiviranjem odgovornosti”, naglasio je. U prijevodu, kaže Knezović, nikada nismo imali veću potrebu da se pitanje neravnopravnosti Hrvata internacionalizira, a time i prioritizira unutar EU i NATO-a. Od premijera Plenkovića sam po tom pitanju očekivao puno više.

Ocijenio je i djelovanje predsjednika Milanovića.

“Uz legitimne kritike određenih komunikacijskih načela predsjednika Milanovića, ocijenio bih nesporno korisnim njegova zalaganja za rješavanje hrvatskog pitanja u BiH”, istaknuo je naš sugovornik.

Naglasio je i da nismo u vremenu u kojemu tvrdokorne probleme možemo rješavati mekanim pristupom.

“Tim vremenima se možemo nadati, ali smo daleko od njih. Posebno mi je žao što predsjednik nije imao podršku premijera za svoj plan gdje smo kroz NATO mogli ostvariti vlastite nacionalne interese. Na koncu, ne znam što radimo u NATO savezu ako nećemo iskoristiti benefite našeg članstva za zaštitu pola milijuna Hrvata u BiH”, zaključio je Knezović za Direktno.