“Novi soj korone je ipak prerano proglašen, može se raditi i o političkoj odluci”

Autor: dnevno.ba

Doktor Rijad Konjhodžić, specijalista genetske medicine i molekularne dijagnostike za Klix.ba je govorio o pojavi novih varijanti virusa u Velikoj Britaniji, ali i Japanu, navodeći da su ga svi požurili nazvati novim sojem, a za to potrebni mjerodavni dokazi.

Govoreći o mogućoj novoj varijanti virusa u Velikoj Britaniji, Konjhodžić je naglasio da je on klasifikovan kao VUI (Virus Under Investigation), što znači da još nije proglašen novim sojem. Dodao je da je iz laboratorijske prakse poznato da se on brže širi, ali da je to poprilično teško dokazati budući da je to karakteristika i postojećeg koronavirusa.

“Uprkos tome, kažu da je infektivniji, međutim, tijela formirana na taj ‘stari’ soj koronavirusa imaju jednak efekt i na ovaj ‘novi’ i ne postoje teže kliničke slike. Ovaj virus definira tih nekih sedam-osam mutacija unutar salt proteina gdje mora biti prisutna jedna vrsta aminokiseline da bi se govorilo o ‘novom’ soju. Mi pod novim sojem podrazumijevamo kada se broj mutacija unutar tog nekog starog soja akumulira dovoljno da mi po nekom aspektu možemo katalogizirati novi soj na način da ima razliku u virulenciji ili ima različitu kliničku sliku ili definitivnu razliku u svojim perifernim receptorima na način na koji inficira ili se kači na pojedine receptore unutar tijela”, kazao je doktor Konjhodžić.

Iako se u javnosti mutacije virusa smatraju najgorim opcijama, naš sagovornik smatra da to nužno ne mora biti tako.

“Svi organizmi, a posebno virusi stalno mutiraju. Čak i ovaj RNA virus kojem pripada koronavirus je generalno podložniji mutaciji nego DNA virusi i složeniji organizmi. Možemo reći da ovaj virus mutira sa neka dva bazna para po mjesecu, što nije neki strašan aspekt. To je jedan biološki proces koji je normalan, koji se desio kod svakog mikroorganizma na svijetu, jer danas postoji hiljadu sojeva HIV virusa. Virus može mutiranjem otići u benigniju, benevolentniju, ali isto tako i u maligniju, mnogo opasniju formu koja mu daje veću smrtnost i težu kliničku sliku i to je ono čega se mi najviše bojimo. Zato je trka s vremenom da steknemo kolektivni imunitet vakcinacijom prije nego mutira u maligniju formu”, naglasio je.

Svaka nauka ima svoju “check listu” na osnovu koje se utvrđuju činjenice. Shodno tome, Konjhodžić smatra da se drugačija varijanta prebrzo proglasila novim sojem virusa, a sve to može biti rezultat političkih igara i sakupljanja poena.

“Tako se nastoje nametnuti zabrane letova, karantini, poput dešavanja u Velikoj Britaniji, a sve zbog političkih odluka. Još niko nije zasigurno proglasio novim sojem viruse iz Velike Britanije i Japana, jer se oni i dalje istražuju (under investigation). Mnogi naučnici su prijavili razlike između genoma tog originalnog virusa iz Wuhana i ovog koji je pronađen u Velikoj Britaniji i Japanu, ali to još sigurno nije novi soj, što ne znači da ga neće biti, jer svaki mikroorganizam ga vremenom dobije”, pojasnio je.

Smatra da će tako ti novi sojevi doći i u BiH gdje i sam radi i radio je na proučavanju već postojećih varijanti. Kako je dodao, sprečavanje njegovog širenja je moguće samo kolektivnim imunitetom koji će se najbrže postići vakcinacijom.

“Prije svega zato što je kod stvaranja novih sojeva virusu dovoljno samo vrijeme. Zbog toga uvijek postoji biološka trka između stjecanja kolektivnog imuniteta prema razvijanju novog soja koji će biti imun na postojeće vakcine. Ukoliko mi imuniziramo dovoljan broj ljudi i onemogućimo kretanje postojećeg virusa, onda on neće živjeti dovoljno dugo da mutira u neku patogeniju formu. Ako to ne napravimo dovoljno brzo, dajemo mu vremena da se to potencijalno desi”, zaključio je na kraju Konjhodžić.

Autor: dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI