Oba optuženika u predmetu „Pandora“ počastila tužioce pozamašnom svotom novca: Čaušević tužioca Čavku sa 16.900 KM, a Karić tužioca Čamparu sa 300.000 KM! Tako su vuci ostali siti, a sve ovce na broju!

Javnosti je poznato, da je dana 17. 02. 2017. godine, a nakon „opsežne“ istrage, tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju podigao je tada optužnicu protiv: 1.   Kemala Čauševića, rođenog 1966. godine u Sarajevu; 2.   Anesa Sadikovića, rođenog 1976. godine u Prijepolju; 3.   Sedineta Karića, zv. “Sido“, rođenog 1969. godine u Srebreniku, a riječ je u javnosti poznatom predmetu „Pandora“, piše Josip Šimić-Đinđić!

„Optuženi se terete da su, Čaušević kao ravnatelj UNO BiH tijekom 2007. godine stupio u kontakt sa uvoznicima velikih količina tekstila iz Turske, Kine i Mađarske u BiH, Anesom Sadikovićem i Sedinetom Karićem, koji su vlasnici više pravnih osoba – poduzeća koja se bave uvozom, te im je obećao povlašteni status prigodom uvoza za njihova poduzeća u vidu smanjenih iznosa za carinjenje, izbjegavanja detaljnih pregleda i priznavanja faktura za koje je znao da su na njima netočni podaci, tražeći da mu Sadiković i Karić kao protuuslugu daju iznos od 1000 KM po uvezenom kamionu, što su navedeni pristali i davali mu novac na različitim lokacijama u Sarajevu i Banjaluci. Na taj način je nanesena višemilijunska šteta proračunu i svim građanima BiH jer nisu naplaćivani stvarni iznosi carine, a optuženi Sadiković i Karić su optuženom Čauševiću u razdoblju od 2007. do 2011. godine, za uvoz više od 1700 kamionskih isporuka tekstila  dali iznos od 1,72 milijuna KM, i to Anes Sadiković oko 1,2 milijuna a Sedinet Karić oko pola milijuna KM“ – saopćili su tada iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine!

Optuženi se terete:

– Kemal Čaušević za kaznena djela zlouporabe službenog položaja članak 220., pranja novca članak 209. i primanje dara i drugih oblika koristi članak 217. Kaznenog zakona BiH

– Anes Sadiković za kaznena djela davanja dara i drugih oblika koristi članak 218. Kaznenog zakona BiH

– Sedinet Karić za kaznena djela davanja dara i drugih oblika koristi članak 218. Kaznenog zakona BiH.

Dana 27. 05. 2021. godine, Sud Bosne i Hercegovine (BiH) osudio je na devet godina zatvora bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Kemala Čauševića zbog pranja novca i primanja ili davanja dara. Jedinstvena kazna od devet godina izrečena je od dvije kazne – za krivično djelo primanje dara Čaušević je osuđen na četiri godine zatvora, a za pranje novca na šest godina zatvora. Drugooptuženog Anesa Sadikovića Sud BiH u prvostepenoj presudi osudio je na dvije godine zatvora zbog davanja dara pri uvozi tekstila u BiH. Prvostepena presuda podrazumijeva i oduzimanje nelegalno stečene imovine od obojice osuđenih. Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

Nakon presude, Kemal Čaušević je u intervju za portal Istraga.ba od 31. 05. 2021. godine, priznao i kazao: “Preko posrednika sam Olegu Čavki dao 16.900 KM. Posrednik je bio Enes Ribić. I o tome sam svjedočio u Tužilaštvu. Čavka je drhtao kao žalosna vrba na vjetru. Enesu Ribiću sam davao pare u kafićima raznim”, kazao je Čaušević u video intervjuu datom Istrazi nakon što je, zbog korupcije, nepravosnažno osuđen na devet godina zatvora

VIŠE NA: https://istraga.ba/objavljujemo-snimke-koji-kompromituju-drzavnog-tuzioca-causevic-tvrdi-da-je-enesu-ribicu-dao-16900-km-za-olega-cavku-a-ribic-u-telefonskom-razgovoru-obavjestava-cavku-da-covjek-daje-i-sakom-i-kapo/

Postupajući tužitelji u ovim predmetima su bili Oleg Čavka i Dubravko Čampara. Obojica se dovode u kontekst uzimanja mita od optuženih, kako bi im državni tužioci iskorištavanjem svog položaja, moći i utjecaja, omogućili „povoljniji“ postupak od onoga kakvog su zbog pljačke bh. naroda učinili.

Rekosmo, optužen je i Sedinet Karić. On je najbolje prošao, zahvaljujući što je „napunio“ džep državnog tužioca Dubravka Čampare za 300 tisuća maraka.

Jedan od optuženih (op.a Sedinet Karić) se u Tuzli, u maju ili junu 2017. godine hvalio, da je državnom tužiocu Dubravku Čampari morao dati 300.000,00 KM, da mu sredi sporazum o priznanju krivnje za kaznu od jedne godine zatvora. Karić je to pričao mnogima, a između ostaloga i službenim licima M.K. i D.P.

Prema informacijama, koje su tada u polovinom 2017. godine stigle i do vrha Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i do ušiju tadašnje vršiteljice dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić, od optuženog Karića tužilac Čampara je u aprilu/maju 2017. godine prvobitno tražio 300 tisuća maraka, kako bi mu pogodovao u krivičnom postupku, odnosno kako bi Karić „blaže“ prošao pod krivično pravnom sankcijom, odnosno kako bi tužilac Čampara za učinjena krivična djela za Karića predložio godinu dana zatvora. No, kada je Čampara otišao od Karića, gdje bilo „dogovoreno“ 300 tisuća maraka, po povratku u svoj stan, Čampara je putem telefona nazvao optuženog Sedineta Karića te tražio ponovni susret sa istim.

Na ponovnom susretu, tužilac Čampara je „povećao“ cijenu sa 300 tisuća maraka na 500 tisuća maraka (pola milijuna maraka), kazavši Kariću, „trebalo bi da mi daš 500 hiljada maraka, da dam 200 hiljada sudiji“. Sedinet mu je na to kazao, da „nema toliko, i ako hoće 300 hiljada maraka, da će mu dati“. Tužilac Dubravko Čampara je pristao i rekao, da mu Karić novac donese kod Ciglana, što je on i učinio!

Nakon toga, u utrku kreće tužilac Čampara, koji sa optuženim Karićem sklapa sporazum o priznanju krivnje, koji se šalje Sudu BiH. Predsjedavajuća sudskog vijeća Biljana Ćuković ga prihvaća i optuženog Karića godinom dana zatvora kažnjava.  „Za ovo krivično djelo zaprijećena je kazna od šest mjeseci do pet godina, a Sud je uvidom u dokaze prihvatio predloženu sankciju“ – dodala je sutkinja Ćuković.

Na tome sudskom ročištu, tužilac Čampara je dodao: „da je suština što je Karić sarađivao od samog početka, objasnivši kako je djelo izvršeno ne samo za sebe nego i za Anesa Sadikovića, a njegov iskaz je pokrijepljen materijalnim dokazima i svjedocima“.

No, koliko je Karić i na koji način „sarađivao“ zna najbolje tužilac Čampara! Nije jasno, da li je od prihvaćenih i uzetih 300 hiljada maraka „surađivala“ i sutkinja Državnog suda Biljana Ćuković, ili je tužilac cijelu sumu za sebe zadržao.

No, tužilac Čampara je dalje tada na sudskom ročištu nastavio: „Čućete u njegovoj izjavi kada bude svjedočio na koji način se vršila korupcija u Upravi za indirektno oporezivanje. Ispričaće o primanju dara ljudi kojima je država povjerila mandat“ – naveo je tada tužilac Čampara.

No, mi smo imali priliku, da čujemo, kako se vršila korupcija u sklapanju sporazuma između tužioca Čampare i Karića, ali „svjedoci nisu smjeli svjedočiti“, odnosno imali smo svjedoke, koji ne smiju svjedočiti, da čujemo i o „primanju dara u režiji tužioca Čampare, kome je država povjerila mandat“!

Ovu informaciju, je tokom ljeta 2017. godine, jedna članica VSTV-a BiH iznijela na zatvorenoj sjednici Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, te su tom prilikom svi članovi Vijeća bili prisutni (uključujući članove bliske tada Dubravku Čampari), da bi pojedini članovi VSTV-a kazali: „Što ti to nama pričaš, to je za tužiteljstvo“!

Nakon što je informacija iznijeta na zatvorenoj sjednici VSTV-a BiH, obaviještena je tadašnja vršiteljica dužnosti glavnog tužioca BiH Gordana Tadić, koja je preko jednog tužioca (nećemo ime navoditi) naložila preduzimanje radnji i uzimanja izjava od svjedoka pred kojima se optuženi Sedinet Karić i hvalio.

„Ovdje imamo svjedoke, koji ne smiju svjedočiti“ – reći će jedan tužilac Gordani Tadić.

Tužilac Dubravko Čampara je saznavši ovo otišao u Ured tada v.d. glavnog državnog tužioca BiH Gordane Tadić, kleknuvši pred njom kazao: „Allaha ti nemoj me dirati, ni mene ni moga brata. Sve ću učiniti, ja sam američki čovjek. Mogu ti pomoći sa svojom porodicom da postaneš glavna tužiteljica Tužilaštva BiH prilikom konkursa“!

„Ustani Dubravko, ne možemo tako razgovarati“ – reći će Tadićeva u ljeto 2017. godine tužiocu Čampari.

Dakle, ukratko, tužilac Dubravko Čampara je u predmetu „Pandora“ sa optuženim Sedinetom Karićem sklopio sporazum o priznanju krivnje na godinu dana zatvora, koja kazna zatvora se može zamijeniti novčanom kaznom, ali je tako tužiocu Čampari „uletilo“ u džep 300 hiljada maraka, Karić je kaznu zatvora zamijenio novčanom kaznom – tako da su: svi vuci siti, a sve ovce na broju!

Oba optuženika: Kemal Čaušević i Sedinet Karić su „počastila“ postupajuće tužioce Čamparu i Čavku pozamašnom svotom novca. I nitko nikada nije odgovarao. Oba optuženika su se teretila, da primanje, odnosno davanje dara ili drugog oblika koristi, na koje ni državni tužioci Čavka i Čampara nisu bili imuni.