ODGOVOR odvjetnicima optuženih u predmetu „Zijad Mutap i dr“: Dokazi govore, da Vi cijelo vrijeme neistinama obmanjujete javnost, a ne odvjetnik Feraget!

Dana 19. 07. 2021.godine, odvjetnici osumnjičenih, odnosno optuženih u predmetu „Dženan Memić“, odnosno „Mutap Zijad i dr.“, preko više otvorenih Internet portala, poslali su otvoreno pismo uglednom sarajevskom odvjetniku Ifetu Feragetu, pravnom zastupniku obitelji Memić, napadajući odvjetnika Ferageta, tvrdeći, da navodno „Feraget vrši kontinuirani pritisak, koje generiše netačnim komentarima i stavovima koji određeni, međusobno politički povezani mediji, vrše na Sud BiH u ovom predmetu je neviđen u povijesti pravosuđa“.

Kako navode, javno obraćanje svih obrana, uputili su medijima „u cilju objektivnog informisanja javnosti“. U potpisu priopćenja su: odvjetnici Nina Kisić, Goran Dragović, Ermin Gačanović, Kadrija Kolić, ZAK Selman Zijadić i Sead Zijadić i Edin Šećerbegović. U nastavku ovoga teksta ćemo ponuditi argumente, da su upravo ovi odvjetnici – kroz pismo Feragetu – nastojali, da netočnim komentarima i stavovima dezavuiraju javnost lažnim priopćenjem, pri tome svjesno zanemarujući elementarnu logiku, činjenice i dokaze.

Odvjetnici osumnjičenih, odnosno optuženih tvrde, da su njihovi „klijenti pritvarani i nad njima je provođen medijski linč, protiv njih je podignuta Optužnica, a to sve u situaciji gdje u dokazima ne postoji između ostalog ni naznaka načina stradanja Dženana Memića i Alise Ramić (Mutap), barem ne ona koja se razlikuje od Zapisnika o saslušanju Ljube Seferovića i drugih svjedoka koji su u ranijoj fazi postupka potvrdili da se u konkretnom slučaju radi o saobraćajnoj nezgodi pred Kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu“.

Odvjetnici dalje tvrde, da je „nesporna činjenica da je Alisa Ramić povrijeđena i da se ne sjeća, te da se nije ni sjećala nikada (takav oblik povreda i amnezije usljed saobraćajnih nezgoda itekako poznaje sudska praksa, posebno kod ljudi koji imaju epilepsiju i piju jake antiepileptike)…“!

Iz prethodno navedenog vidno je, da advokati osumnjičenih, odnosno optuženih i dalje potenciraju na tome, da je Dženan Memić stradao u prometnoj nesreći, da Alisa Ramić ranije Mutap ima amneziju, zbog povreda, napadajući istodobno advokata Ferageta, tvrdeći da Feraget generira netočne komentare i stavove, nastojeći advokati svoje klijente predstaviti, kao žrtve.

Iako su odvjetnici optuženih naveli, da se obraćaju medijima „u cilju objektivnog informiranja javnosti“, a ako uzmemo u vidu dolje prethodno navedene činjenice i neoborive dokaze, njihovo obraćanje jest sve, samo ne objektivno. Ti advokati su u svome zajedničkom saopćenju upućenog advokatu Feragetu nastavili tamo gdje je stala bivša glavna kantonalna tužiteljica Kantona Sarajevo Dalida Burzić, a to je, da i dalje svakojakim saopćenjima dezavuiraju javnost, kojoj je već odavno jasno, da je Dženan ubijen na jedan podmukao način.

Žalosti činjenica, da odvjetnici osumnjičenih, odnosno optuženih kroz svoje saopćenje i dalje misle, da je narod ovca, pa da ne shvaća „koliko je sati“, nastojeći, da jučerašnjim otvorenim pismom upućenom advokatu Feragetu ubijede javnost, profesionalnu i međunarodnu zajednicu, da ne vjerujemo dokazima i nalazima eminentnih stručnjaka, nego Alisi Mutap Ramić, koja je mislila, da je pravdu, sistem i struku nasamarila.

Jedina koja je ostala nasamarena jest ona – Alisa Mutap Ramić, koju je nakon više od pet godina sustigla zaslužena muka i opravdani pravosudni progon, gdje treba tek da sjedne na optuženičku klupu zbog više krivičnih djela, između ostaloga, i zbog krivičnog djela Davanje lažnog iskaza.

Sud nije čak prihvatio ni priznanje Ljube Seferovića, a na koji se u pismu pozivaju advokati osumnjičenih, odnosno optuženih, jer sud u konkretnom zaključuje, da „priznanje Ljube Seferovića ne odgovara ostalim provedenim dokazima“, a sama Ljubina supruga je svjedočeći pred sudom izjavila, da su „Ljubu tri dana tukli u MUP-u KS na potpiše priznanje“, a prema našim informacijama istom su stavljali i pištolj u usta.

I da, advokati optuženih spočitavaju odvjetniku Feragetu, da „lažno interpretira isti Priebeov Izvještaj, jer se u Priebovom izvještaju predmet Memić ne spominje“! Međutim, ono što advokati optuženih ne znaju jest to da je upravo njemački sudija u penziji i nezavisni pravni ekspert EU Reinhard Priebe došao u BiH kako bi prikupio sve informacije i dokumentaciju o neriješenim slučajevima “Dženan Memić” i “David Dragičević”, a njegov izvještaj bio je čisti poraz za bh. pravosuđe.

Ono što advokati optuženih „zaboravljaju“ napomenuti jest to, da je Visoki predstavnik Valentin Inzko nekoliko puta u svome izvještaju u UN-u spomenuo slučajeve Memić i Dragičević!

Pitao sam se koliko uopće i vrijedi odgovarati advokatima osumnjičenih, odnosno optuženih u predmetu „Zijad Mutap i drugi“ radi zaštite vlastitog integriteta i dostojanstva, koji brane jednu disfunkcionalnu porodicu, koja je pod obradom policijskih i pravosudnih organa zbog organiziranog kriminala, ali sam ipak odlučio, jer je očigledno, da se advokati optuženih prilikom pisanja pisma advokatu Ifetu Feragetu nisu rukovodili činjenicama i dokazima, već onim što su im Alisa Mutap Ramić i njezin otac Zijad Mutap servirali, odnosno onim tvrdnjama, koje je već odavno Kantonalni sud u Sarajevu, dva puta u svojoj presudi nazvao „konfuznim, netočnim i neuvjerljivim, navodeći dalje, da Alisa Mutap Ramić u odnosu na kritični događaj (ubistvo Dženana) zna što se dogodilo, ali da to ne želi da kaže, kao i da ista nema amneziju, te da je ono što je Alisa izjavljivala na sudu konfuzno i neuvjerljivo“!

Svako medijsko obraćanje odvjetnika Ifeta Ferageta, a kada je u pitanju slučaj ubistva Dženana Memića bilo je utemeljeno na  – pred sudom provedenim dokazima, kojima sud poklanja vjeru, kao i na nalazima eminentnih vještaka.

Stoga portal Dnevno.ba, koji od samoga početka objektivno i na temelju dokaza piše o slučaju „Dženan Memić“, pažljivo prateći sve što Muriz Memić i njegov odvjetnik Ifet Feraget u medijima izjavljuju, ponovno donosi sve činjenice i dokaze, da su upravo advokati osumnjičenih, odnosno optuženih kroz svoje saopćenje, zanemarujući činjenice i dokaze, nastojali da obmanu i dezavuiraju javnost, a što opet vrijeđa svakoga iole normalna čovjeka u ovoj zemlji.

Naime, odvjetnik Ifet Feraget od samoga početka tvrdi, da „Dženan Memić nije stradao u saobraćajnoj nesreći, već da je ubijen na jedan podmukao način“, a u predmetu „Dženan Memić“ izvršeno je svjesno i namjerno zataškavanje i prikrivanje dokaza u slučaju smrti Dženana Memića, sa ciljem ne otkrivanja pravih ubojica Dženana Memića, pri čemu su u toj namjeri, slučaj smrti Dženana Memića procesuirali kao kazneno djelo iz „Ugrožavanja javnog prometa“, a ne kao kazneno djelo „Ubojstva“, te lažno za smrt Dženana Memića optužili dvije osobe Ljubu i Bekriju Seferovića, koji su dva puta Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu oslobođeni krivice za smrt Dženana Memića, i koji sa kritičnim događajem u odnosu na smrt Dženana Memića nisu uopće povezane, onda je sasvim jasno da se radi o organiziranom pravosudnom kriminalu, kao i to da sud zaključuje, da nema uopće pouzdanih dokaza, da se uopće desila saobraćajna nesreća tipa nalet vozila na pješaka.

DONOSIMO PREKO 30-AK ARGUMENTA I DOKAZA, KOJI POBIJAJU NAVODE ADVOKATA OSUMNJIČENIH ODNOSNO OPTUŽENIH U PREDMETU „ZIJAD MUTAP I DR.“!

1. Dana 09. 07. 2021. godine, Tužilac Tužilaštva BiH podigao je optužnicu protiv: Mutap Zijada, rođenog 1959. godine u Sarajevu;   Ramić Alise (ranije Mutap), rođene 1996. godine u Njemačkoj; Dupovac Hasana, rođenog 1973. godine u Hadžićima; Barić Josipa, rođenog 1963. godine u Sarajevu; Ožegović Muamera, rođenog 1981. godine u Foči. Optuženi se terete da su, u periodu od 8. februara 2016. godine, pa nadalje, pristupili grupi za organizirani kriminal, formiranoj od strane Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške fizičke ozljede opasne po život dana 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo. U optužnici se navodi da su optuženi vršili prikrivanje dokaza i počinilaca fingiranjem dokaza, prikrivanjem njima poznatih činjenica, te preduzimali radnje sa ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Memić Dženan zadobio teške fizičke ozljede opasne po život.
2. Naime, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine tereti Alisu Ramić ranije Mutap, da je: „Iako su joj kao očevicu poznate okolnosti u vezi sa nanošenjem povreda Dženanu Memiću usljed kojih je preminuo, te iako je na osnovu odredaba ZKP FBiH bila dužna navesti sve činjenice i okolnosti koje su joj poznate, iste je svjesno prikrila, a koje činjenice su od ključnog značaja za utvrđivanje načina smrti Dženana Memića”, opisalo je Tužilaštvo BiH tereteći Alisu Mutap – Ramić.
3. Elmira Karahasanović, koja je šefica odjela za biološka vještačenja u Federalnoj upravi policije utvrdila je, da tragovi krvi nisu izuzeti kako je trebalo, jer nedostaje trag između traga 7 i 8, te da Alisina majica nije izuzeta i dostavljena na vještačenje, dok tragovi krvi na Alisinoj jakni jasno ukazuju, da je od udarca pa nadalje bila u uspravnom položaju, što nesumnjivo govori, da je Alisa Mutap lagala, da je bila u nesvijesti, nego je zapravo cijelo vrijeme hodala. Alisa Mutap je tako bezočno i hladnokrvno lagala, kada je 10. 02. 2016. godine izjavila, da je „pogledala u Dženana i izgubila svijest i došla svijesti u hitnoj pomoći“, dok su upravo na glavnom pretresu 02. 11. 2016. godine pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH Veljović i Hrvat, decidno izjavili, da je „Alisa Mutap cijelo vrijeme na mjestu događaja bila svjesna, komunikativna, da je ponudila sve podatke o sebi i da je u rukama držala i svoj i Dženanov mobitel“. Ovo su dvije dijametralno suprotne izjave. Pred Sudom je Alisa Mutap izjavila, da je „samo pogledala u Dženana i da se od tada ničega ne sjeća“. Ovakvo bezočno laganje dokaz je Alisine hladnokrvnosti!

1. Alisa Mutap je pred Sudom izjavila, da je došla u Veliku Aleju sa Dženanom Memićem, da su parkirali u blizini Kaza Grandea, da nije bilo nikoga, da je noć bila mirna, da su izašli iz automobila, krenuli polako prema Velikoj Aleji, da je ona šetala sa svoje desne strane, a on je išao uz nju njezinom lijevom stranom i da su se dodirivali ramenima, te da je u jednom momentu pred kraj hotela Kaza Grande željela nešto da ga pita i okrenula se prema njemu, tada je on trznuo glavom prema njoj i ničega se više ne sjeća, da je sutradan razgovarala sa roditeljima i da su joj oni rekli, da je davala izjavu u policiji i rekla da ih je udarilo auto zelene boje, da se sjetila jedne scene, dva dana nakon događaja, a to je, da je iz ležećeg položaja vidjela vozilo tamnozelene boje, osobu koja je bila kao prljava, razbarušena kosa i nakon toga se sjetila, da je vidjela kako se vozilo to udaljava.
2. U odnosu na gore navedeno, Sud je prihvatio iskaz Mutap Alise samo u dijelu, gdje su se nalazili, momenat dolaska u Veliku Aleju na Ilidži, kao i dio izjave, da su šetali, a koje činjenice su utvrđene i potkrepljene ostalim navedenim i provedenim dokazima, dakle, Sud je prihvatio njezin iskaz, sve do momenta kritičnog dešavanja, gdje ista navodi, „da je u jednom momentu pred kraj hotela Kaza Grande željela nešto da ga pita i okrenula se prema njemu, tada je on trznuo glavom prema njoj i ničega se više ne sjeća da je sutradan razgovarala sa roditeljima i da su joj oni rekli, da je davala izjavu u policiji i rekla da ih je udarilo auto zelene boje, da se sjetila jedne scene, dva dana nakon događaja, a to je, da je iz ležećeg položaja vidjela vozilo tamnozelene boje, osobu koja je bila kao prljava, razbarušena kosa i nakon toga se sjetila, da je vidjela kako se vozilo to udaljava“ – OVAJ DIO ISKAZA SUD JE CIJENIO KAO NEUVJERLJIV, KONFUZAN.
3. Inspektorica MUP-a KS Sanela Hasanbegović sačinila je službenu zabilješku broj: 02/2-2-1-97/16 od 22. 02. 2016. godine, samo nekoliko dana od ubojstva Dženana Memića prema kojoj je upravo Alisa Mutap sa sigurnošću prepoznala jednog od napadača, citiram dio: „Dana 21. 02. 2016. godine, na službeni telefon pozvao me Mutap Zijad, te je ponovio informaciju koju mi je priopćio dana 20. 02. 2016. godine, te kazao da je sa slike navedenih lica pokazao svojoj kćerci Alisi, koja je navela da jedno od lica sa spiska liči na izvršitelja kojeg se ona sjeća, a kojeg je opisala u svojoj izjavi policijskim službenicima, te je isti zamolio, da procijenimo sigurnost njegove kćerke o prepoznavanju navedenog lica sa slike“. Ako je prepoznala, a jest, otkuda ima amneziju?!
4. Vezano za povrede Alise Mutap, Kantonalni sud u Sarajevu nesporno je utvrdio, da je ista zadobila lake tjelesne povrede u predjelu glave u vidu nagnječine rane tjemenog dijela s lijeve strane, istezanje vratnih mišića, te nagnječinu u predjelu tijela, a što je Sud i utvrdio uvidom u medicinsku dokumentaciju na ime Mutap Alisa, a koju je Sud cijenio kao stručnu i objektivnu.
5. Vještak je prilikom saslušanja na sudu izjavio, da je na osnovu medicinske dokumentacije, koju je imao prilikom izrade utvrdio, da Alisa Mutap boluje od epilepsije tipa „apsansa“ još iz perioda djetinjstva, da se još uvijek liječi, da je kritičnog događaja Mutap Alisa bila povrijeđena, te da su te povrede registrirane u medicinskoj dokumentaciji KCUS-a i postavljena je dijagnoza nagnječenje glave, istezanje vrata i nagnječenje tijela, a što sve predstavlja lake tjelesne povrede. Vještak je nadalje izjavio, da je u tijeku pregleda urađen CT mozga, koji je bio uredan, kao i ultrazvuk unutarnjih organa, koji je urađen i bio je u granicama normale.
6. U tom nalazu od 09. 02. 2016. je ljekar također napisao, da je Alisa Mutap bila svjesna prilikom pregleda, orjentirana, komunikativna, adekvatno odgovara na postavljena pitanja, što onda po mišljenju vještaka isključuje mogućnost, da ta registrovana povreda kod Mutap Alise, koju je imala na glavi može uticati na pojavu amnezije, dakle, vještak je isključio amneziju, a što je ovakav nalaz, Sud prihvatio kao objektivan, stručan i u skladu sa strukom.
7. Po pitanju psihičkih tegoba/simptoma, vještak je na Sudu pak objasnio, da postoji čitav niz psihičkih tegoba, koje je Alisa Mutap ispoljavala nakon stresnog događaja, traumatskog događaja, radilo se o vrlo bolnim traumatskim sjećanjima, koja kod svake osobe praktično izazivaju nelagodu, anksioznost, depresivnost, sumnjičavost, što je sve registrirano na ime Mutap Alisa i na kliničkom planu i putem testova koje je uradila psiholog, što je bilo naravno i za Sud logično, da osoba nakon traumatičnog događaja ispoljava prethodno navedene psihičke tegobe.
8. Međutim, vještak je pred Sudom naveo, da je isti zajedno sa svojim timom razmatrao, da li ti posttraumatski stresni događaji mogu uticati na neku pojavu amnezije, i zaključili su, da bez obzira, što su oni bili intezivni i snažni, jaki, što je osoba mogla koristiti neke psihološke mehanizme obrane potiskivanja, pa potiskivati te bolne neprijatne događaje u nesvjesni dio psihe, to bi moglo rezultirati eventualnom nekom parcijalnom amnezijom, ali jedna totalna amnezija, koja je bila prisutna ne bi mogla biti vjerodostojna na osnovu ovoga psihološkog mehanizma, da je u ovom slučaju moguće, da je imala neke fragmente gubitka sjećanja, ALI NE i totalnu amneziju, da u ovom slučaju, kada neka osoba doživi jaku traumu, koja je i kontinuirana i bolna i nepodnošljiva za ličnost, ona želi da sačuva svoj integritet, ali to normalno na normalan način svjesno ne može uraditi, e onda koristi mehanizam potiskivanja, da je to obrambeni mehanizam s kojim se ta neprijatna bolna sjećanja potiskuju u nesvjesni dio psihe i ona i na taj način se isključuje sjećanje na te događaje, što se može desiti u slučajevima, kao što je ovaj nakon traume.
9. Međutim, ali to su fragmentalna nesjećanja, koja se brzo vraćaju i u konkretnom slučaju Alise Mutap, NE MOŽE se govoriti isključivo, da se radilo o psihogenoj amneziji, zato što se radi o retograrnoj amneziji za jedan period, koja ne može biti prouzrokovana toliko psihičkom traumom, kao što je ovaj.
10. Iz ovakve konstatacije vještaka, Sudu je bilo jasno, da Mutap Alisa nije imala povrede, koje bi mogle izazvati totalnu amneziju, niti je ovaj traumatičan događaj isto mogao izazvati, nadalje, vještak je naveo, da je Alisa Mutap mogla imati fragmentne gubitke sjećanja, ali ne i totalnu amneziju, ali da bi se takva fragmentalna nesjećanja brzo vratila, što po ocjeni Kantonalnog suda u Sarajevu dovodi do zaključka, da „Alisa Mutap zna što se desilo, ali to svjesno prikriva“!
11. Vještak prof. dr. Abdulah Kučukalić na logičan i stručan način je objasnio Sudu, da Mutap Alisa nije imala takve povrede glave pa samim time ni potres mozga, koje bi mogle izazvati amneziju kod iste, a ovo je potvrdio i vještak medicinske struke dr. Željko Karan, koji je sačinio svoj nalaz i mišljenje o povredama Mutap Alise, te izjavio, da podatak o nesjećanju događaja, povraćanju itd., može ukazati na postojanje potresa mozga, jer osobe koje imaju amneziju za neki događaj koje osjećaju mučninu, nagon na povraćanje ili su povraćale…, takvi simptomi mogu ukazati na postojanje potresa mozga – ono što se zove prolazno funkcionalno oštećenje centralnog nervnog sistema, ali da u raspoloživim medicinskim dokumentima na ime Mutap Alisa nema neurološkog nalaza, kojim bi objektivno bio potvrđen potres mozga.
12. „Sud na osnovu svega navedenog nije mogao prihvatiti iskaz svjedoka Mutap Alise, jer je očito, da ista zna što se zaista dogodilo, ali da to ne želi da kaže, samo njezino držanje pred Sudom je bilo popraćeno nesigurnošću, nervozom, te je u konačnici prihvaćen samo dio njezinog iskaza u kojem je izjavila, da se nalazila skupa sa preminulim u ulici Velika Aleja, jer je to nesporna činjenica, koju su potvrdili svjedoci Hrvat Džafer i Nebojša Veljović“ – zaključuje Sud.

16. Vještaci prometne i mašinske struke prof. dr. Mirsad Kulović i mr. Jasmin Bijedić su u svojim nalazima isključili bilo kakvu mogućnost, da je Dženan Memić stradao u prometnoj nesreći, odnosno, da se u predmetu Dženan Memić ne radi o prometnoj nesreći.
17. Da Dženan Memić nije stradao u prometnoj nesreći potvrdio je opširno i temeljito u svome nalazu vještak prof. dr. Mirsad Kulović, koji je imao zadatak, da sačini nalaz i mišljenje na okolnosti vjerovatnosti prometne nezgode, koja se dogodila 08.02.2016. godine oko 22,30 sati na kolovozu ulica Velika Aleja, te je iznio u svome zaključku, da postoji izrazito velika vjerojatnost, da predmetni događaj nije prometna nezgoda tipa suda vozila i pješaka, jer od ukupno analiziranih 9 elemenata, rezultati za 7 u cijelosti ne podržavaju tezu, a od navedenih 7 elemenata, 3 elementa imaju izuzetan značaj, 3 veliki značaj i 1 element manji značaj, da nepostojanje bilo kakvih materijalnih tragova na kolovozu koji bi određivali mjesto sudara, ili pak asocirali na mjesto kontakta vozila i pješaka, ne podržava tezu, da je predmetni događaj prometna nezgoda tipa sudara vozila i pješaka, da oštećenja na vozilu dominantno su locirana na lijevoj strani vozila, i to na prednjoj čeonoj strani, lijevi far, i na bočnoj lijevoj strani, prednji lijevi blatobran, da osim oštećenja na vozilu nisu nađeni nikakvi drugi tragovi, koji bi ukazivali na kontakt vozila sa pješacima.
18. Vještak Kulović je izjavio da ne postoji korelacija između nađenih oštećenja vozila i povreda pješaka koje bi odgovarale povredama nastalim u prometnoj nesreći tipa sudar vozila i pješaka, da rezultati analize ovog elementa i odsustvo korelacije između ovog elementa i elementa povrede pješaka, ne podržavaju tezu da je predmetni događaj prometna nezgoda tipa sudar vozila i pješaka.
19. Vještak Jasmin Bijedić, koji je analizirajući uzorke deformacije A stuba na vozilu izjavio, da je deformacija nastala djelovanjem vanjske mehaničke sile manifestirane kao udarna sila, da profil deformacije osnovni i srednji profil je oblika koji ne može potvrditi teoriju naleta vozila na pješaka pri čemu pješak udara glavom u A stub.
20. Nalazima vještaka prof. dr. Mirsada Kulovića i Jasmina Bijedića, Kantonalni sud u Sarajevu u cijelosti je poklonio vjeru.
21. U ponovljenom suđenju, Kantonalni sud u Sarajevu postupio je po uputama i Rješenju Vrhovnog suda, te u  skladu sa rješenjem Vrhovnog suda FBiH broj: 09 0 K 025844 18 Kž 6 od 23.04.2019. godine, Kantonalni sud je 02.07.2019. godine naredio provođenje novog saobraćajnog vještačenja od strane Centra za vještačenje i procjenjivanje „Zenit” d.o.o. Banja Luka sa predmetom vještačenja vjerovatnosti događanja saobraćajne nesreće od 08.02.2016. godine, dok je  dana 19.07.2019. godine Sud  odobrio timu vještaka da mogu izaći na lice mjesta, a dana 18.07.2019. godine Sud je donio naredbu o dopuni naredbe za vještačenje od 02.07.2019. godine na način da se u skladu sa naredbom od 02.07.2019. godine može angažovati i vještak medicinske struke. Ovim nalazom Centra za vještačenje i procjenjivanje „Zenit” d.o.o. Banja Luka su potvrđeni raniji nalazi vještaka iz prvog postupka da se saobraćajna nesreća nije uopšte niti desila, odnosno na Dženan Memić nije nastradao u prometnoj nesreći tipa nalet vozila na pješaka.
22. Predsjedavajući sudija Igor Todorović, oslobađajući Seferoviće, rekao je kako Tužilaštvo Kantona Sarajevo nije dokazalo “van razumne sumnje da su optuženi krivi” navodeći i dijelove nalaza vještaka Centra za vještačenje Zenit iz Banjaluke, čiji su vještaci rekonstrukcijom utvrdili da optužnica ne odgovara činjeničnom stanju. Pozvao se i na vještaka medicinske struke koji je, kako je Todorović naveo u sudnici, rekao kako povrede na Dženanovom tijelu ne odgovaraju onima koje bi izazvala saobraćajna nesreća.
23. Na tijelu ove osobe ne postoje tipične povrede kada je riječ o naletu vozila na pješaka, nema povreda koje se mogu vezati za nabacivanje na vozilo ili odbačaja tijela na podlogu“ – kazao je vještak dr. Karan.
24. Hamza Žujo, vještak sudske medicine jasno je u svome prvotnom nalazu utvrdio, da se radi o ubojstvu, da je smrt bila nasilna, i to udarcem tupim mehaničkim predmetom, najvjerojatnije kolcem.

1. Vahid Ćosić, bivši komesar MUP-a KS, Džafer Hrvat, šef sarajevske krim policije, te Hasan Dupovac, jasno su tada rekli, da se radi o svirepom ubojstvu, dok je Hasan Dupovac, bio šef prometnih istraga, kazao tada, da je ovo udarac drvenom palicom u glavu Dženana Memića, tj. Ubojstvo.
2. Dalida Burzić, tadašnja glavna tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, kada je Memića i odvjetnika Ferageta, zajedno primila u svoj Ured, jasno je tada rekla sljedeće: „Dženan Memić je ubijen. Ali nije on njega htio ubiti, to je bilo naguravanje, koje je eskaliralo. Meni je Alise žao, ona je morala ići hodžama, ja nju ne dam“, a to da je Dženan Memić ubijen, gospođa Burzić je potvrdila i u svojim dopisima roditeljima ubijenog Dženana Memića;
3. Olga Vuksan, koja je inspektorica krvnih delikata, opisivala je predmet, kojim je Dženan udaren;
4. Vještaci prometne i mašinske struke prof. dr. Mirsad Kulović i Jasmin Bijedić su u svojim nalazima isključili bilo kakvu mogućnost, da je Dženan Memić stradao u prometnoj nesreći, odnosno, da se u predmetu Dženan Memić ne radi o prometnoj nesreći;
5. Sefedin Škrijelj, koji je inspektor prometnih istraga ja kazao, da nema odlike prometne nesreće;
6. Ad hoc tijelo komisije za sigurnost ustanovilo je preko 600 prekršaja, a da nitko od pripadnika MUP-a KS nije odgovarao;
7. Dr. Alija Čeljo, koji je operirao Dženana Memića, jasno je u svome iskazu na zapisniku o saslušanju svjedoka u prostorijama MUP-a KS izjavio, da mu „povrede ne odgovaraju prometnoj nesreći; Bitno je naglasiti, da Tužiteljstvo KS nikada nije saslušalo dr. Aliju Čelju;
8. Šest liječnika, i to svjedoka Tužiteljstva utvrđuju, da Alisa Mutap nema amneziju;
9. Vještak dr. Željko Karan izjavio je i utvrdio, da su povrede na Dženanovim rukama obrambene povrede;
10. Nadalje, Tužiteljstvo i MUP KS tvrdili su, kako nije bilo napada na Alisu, te da ona ima amneziju. Nasuprot tome Zijo Mutap, otac Alise Mutap putem mobitela pozvao je inspektoricu Hasanbegović u februaru 2016. godine, koji joj je jasno kazao, da je Alisa prepoznala jednog od napadača sa slike, te da procjene sigurnost njegove kćerke. Postoji dokaz o ovome i to Službena zabilješka MUP-a KS;
11. Tužiteljica Amina Ruždić tvrdila je, kako nema osnova za svjedočenje inspektorice Sanele Hasanbegović, jer ona navodno nema nikakvih saznanja o slučaju Dženan Memić. Međutim, naknadno se pojavljuje službena zabilješka inspektorice Hasanbegović, koja upravo svjedoči o pozivu Zije Mutap, oca Alise Mutap;

ZAKLJUČAK: Iz prethodno navedenog nedvojbeno proizlazi razuman i na dokazima utemeljen zaključak, koji i sud dva puta u presudi zauzima, a koji pobija navode advokata osumnjičenih, odnosno optuženih da se uopće nije niti desila saobraćajna nesreća, da Dženan nije stradao u prometnoj nesreći, da Alisa Mutap Ramić nema teške povrede glave i mozga, kao ni potres mozga, koji je pred uvjet za amneziju, te da ista zna što se dogodilo, ali to svjesno prikriva i ne želi da kaže.

Slijedom navedenog, proizlazi, da su upravo advokati osumnjičenih, odnosno optuženih generirajući netočne stavove i komentare pokušali da dezavuiraju javnost!

Josip Šimić-Đinđić