Odvjetnik Feraget na Sudu briljirao, tužiteljica Aličehajić pravni krah doživjela!

Autor: Dnevno.ba

SARAJEVO - Dana 20. 02. 2019. godine, sa početkom u 13,00 sati, na Općinskom sudu u Sarajevu, po sutkinji Meliki Murtezić, nakon više od godinu dana, održan je glavni pretres po optužnici Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo, broj: T09 0 KT 0116640 17 protiv Josipa Šimića.

Za glavni pretres od strane Tužitelja, bili su pozvani Đuro Knežević, zamjenik Direktora SIPA-e, te Smail Muhić, pripadnik SIPA-e, i Jasmin Gogić, načelnik Odjela za unutarnju kontrolu SIPA-e, a koja posljednja dva svjedoka nisu saslušana.

Tužiteljica Nevena Aličehajić predložila je, da se najprije sasluša svjedok Đuro Knežević. Međutim, tužiteljica Aličehajić je u direktnom ispitivanju svjedoka Đure Kneževića doživjela pravni, ali pravi krah. Kada je tužiteljica Nevena Aličehajić u tijeku direktnog ispitivanja zatražila dopuštenje od Suda, da svjedoku Đuri Kneževiću pokaže navodno krivotvoreni akt SIPA-e, koji je predmet točke 1 predmetne optužnice, naime, odvjetnik Ifet Feraget prigovorio je na zakonitost ovoga dokaza, ukazujući sudu, da kopija ne može biti dokaz u krivičnom postupku shodno članu 289. stav 2 i 3 ZKP-a F BiH, te da Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo nikada nije u toku istrage, pa ni do danas osiguralo navodno krivotvoreni akt SIPA-e, koji je dana 28. 08.2017. godine u 15:40 sati, dostavljen Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, neposredno putem prijemne kancelarije, a na „provjeru i postupanje“.

Odvjetnik Ifet Feraget je dalje ukazao sudu, da je prema zakonskom opisu, lažna ona isprava koja ne potiče od lica naznačenog kao izdavalac, dok je preinačena prava isprava ona na kojoj ne neovlašćeno bitno izmjenjen sadržaj. Bilo je neophodno, utvrditi, da li se radi o preinačenoj pravoj ispravi tj., da li je preinačena prava isprava, a za to je bilo neophodno usporediti spornu, navodno preinačenu ispravu (fotokopija) koja se nalazi u Tužiteljstvu BiH i originalnu ispravu, koja uopće nije nađena, što nije učinjeno, jer Tužiteljstvo KS uopće ne raspolaže sa tom spornom ispravom.

Tužiteljica Nevena Aličehajić priznala je na Sudu, da istina Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo nikada nije osiguralo sporni akt SIPA-e, koji je navodno krivotvoren, kako bi se na taj način moglo potvrditi, da li se radi o falsifikovanoj ispravi ili preinačenoj, te zatražila od Suda da Sud izda Naredbu za izuzimanje spornog akta SIPA-e iz tužiteljskog spisa Tužiteljstva BiH, broj: T20 0 KT 0014645 17.

Odvjetnik Ifet Feraget protivio se ovakvom prijedlogu tužiteljstva ističući, da Sud ne može sada optužnicu Tužiteljstvu ponovno servisirati.

Sutkinja Melika Murtezić upitala je tužiteljicu Aličehajić, da li se Tužiteljstvo u tijeku istrage obraćalo sucu za prethodni postupak sa prijedlogom prema sudu izuzimanja spornog akta SIPA-e iz spisa Tužiteljstva BiH, na što je tužiteljica Aličehajić odgovorila, da se Tužiteljstvo KS nije obraćalo, te je prijedlog tužiteljice odbijen, a prigovor odvjetnika Ifeta Ferageta kao osnovan prihvaćen.

Na ovaj način, tužiteljica Nevena Aličehajić je priznala, da je podigla optužnicu na temelju kopija, kao nedozvoljenih dokaza u krivičnom postupku.

„U odnosu na formalne nedostatke optužnice, isto se ogleda u tome, što u predmetnoj optužnici, dakle, pod tačkom 1. predmetne optužnice sasvim je paušalno navedeno, da je Josip Šimić-Đinđić počinio krivično djelo „Krivotvorenja isprave“ iz člana 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH, dok uz optužnicu nije priložena kao dokaz isprava, koja je navodno krivotvorena. Naime, iz akta Tužiteljstva BiH, broj: T20 0 KT 0014645 17 od 31. 10. 2017. godine se na drugoj strani u odnosu na sporni akt navodi: „…da je predat u fotokopiji, a čiji „original“, nije još pronađen, te da je isti predmet istrage, a s obzirom da dalji tok istrage koju provodi Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nismo u mogućnosti dostaviti ovjerenu fotkopiju istog“.

Dakle, kako original spornog akta uopće ne postoji, obzirom, da je Tužiteljstvu BiH predata samo fotokopija toga akta, sasvim je jasno da Kantonalno tužiteljstvo KS ne posjeduje niti original, a niti ovjerenu kopiju navodno krivotvorenog akta, pa imajući u vidu, da su prema članu 289. stav 2. ZKP-a F BiH, za provjeru vjerodostojnosti pismena potrebni ili original pismeno, odnosno izuzetno, aprema stavu 3. istog člana, ovjerena kopija originala, a koja uopće i ne postoji, zbog čega onda nije moguće niti na drugi način potvrditi, da je postojeća kopija, koja se nalazi u Tužiteljstvu BiH neizmjenjena u odnosu na original, a zbog čega optužnica nije niti mogla biti potvrđena. Zbog svega navedenog smatram, da je predmetna optužnica sastavljena suprotno članu 242. stav 1. tačka e. ZKP-a F BiH, jer u istoj nije naveden dokaz, koji bi opravdao tvrdnju, da u konkretnom slučaju postoji osnovana sumnja“ – tvrdi odvjetnik Ifet Feraget.

Odvjetnik Ifet Feraget ispitao je svjedoka Đuru Kneževića. Na poseban upit odvjetnika Ferageta prema svjedoku Đuri Kneževiću, koliko ste puta saslušani u ovoj istrazi, svjedok je kazao, da je saslušavan dva puta, jednom u SIPA-i bez naredbe tužitelja, a drugi puta u prostorijama Tužiteljstva Kantona Sarajevo. Odgovarajući na daljnja pitanja odvjetnika Ifeta Ferageta, svjedok Đuro Knežević je izjavio, da je odmah nakon što je sporni akt SIPA-e predan Tužiteljstvu BiH istog pozvala glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, da dođe u prostorije Tužiteljstva BiH, te mu je u prostorijama Tužiteljstva BiH Ozrenka Nešković, zamjenica Glavnog tužitelja, pokazala predani sporni akt SIPA-e, zatim, da su mu u toku istrage prezentirana tri fizička akta, jedan u Tužiteljstvu BiH, drugi u SIPA-i, gdje odgovarajući na pitanja obrane, kazao, da ne zna kako i na koji način su pripadnici SIPA-e došli u posjed akta SIPA-e i svjedoku Kneževiću prilikom ispitivanja u SIPA-i isti prezentirali, a treći akt mu je prezentiran u istrazi Tužiteljstva KS prilikom ispitivanja, odnosno na pretresu.

Svjedok je kazao, da je dana 30.08.2017., godine saslušavan u SIPA-i u svojstvu svjedoka bez naredbe ili zahtjeva tužitelja, gdje mu je tada prezentiran jedan od spornih akata SIPA-e, ali da ne zna kako i na koji način su pripadnici SIPA-e došli u posjed spornog akta SIPA-e, ali je postalo sasvim očigledno, da svjedoku prilikom ispitivanja nikada nije prezentiran onaj prvotni akt SIPA-e, koji je dana 28.08.2017. godine predan Tužiteljstvu BiH.Svjedok je kazao, da su sva tri akta slična, ali se složio sa odvjetnikom Ifetom Feragetom, da sada postoje tri fizička akta.

Odgovarajući na daljanja pitanja obrane, svjedok je kazao, da ne isključuje mogućnost zloupotrebe u prisluškivanju, odnosno navodeći, da je ipak moguće nekoga prisluškivati bez naredbe suda.

Sutkinja Melika Murtezić upozorila je tužiteljicu Nevenu Aličehajić, da se „skulira“ i da svjedocima ubuduće ne postavlja više sugestivna pitanja svjedocima, navodeći, da su prigovori obrane, odnosno odvjetnika Ifeta Ferageta, osnovani.

Josip Šimić upitao je Đuru Kneževića, da li je SIPA-a postupila po Naredbi Tužiteljstva BiH, kojom predmetnom naredbom je SIPA-i bilo naređeno, da obustave svako daljnje postupanje i aktivnosti po aktima Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo u odnosu na točku 1 predmetne optužnice „Falsifikovanje akta SIPA-e“, a koje radnje su bile i predmet istrage Tužiteljstva BiH, te da je SIPA po istoj predmetnoj Naredbi Tužiteljstva BiH dužna postupati po izričitim naredbama Tužiteljstva BiH?

Svjedok Knežević je kazao „Da“. Međutim, kada je suočen, sa činjenicom, da je SIPA ipak postupanje nastavila te kada mu je prezentiran akt SIPA-e, koji potpisuje Perica Stanić, gdje označava, da je postupanje SIPA-e u ovome predmetu zbog predmetne Naredbe Tužiteljstva BiH onemogućeno, odnosno prekinuto, svjedok je kazao, „eto tako kako tu piše“.

Postupajući tužitelj Državnog tužiteljstva Ćazim Hasanspahić, a pozivajući se na odredbe člana 35. stav 2. tačka a), d) i e) i člana 36. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine izdalo je Naredbu Agenciji dana 06. 09. 2017. godine, da je ista dužna postupati samo po naredbama Tužiteljstva BiH i drugim aktima Tužiteljstva BiH u vezi sa ovim predmetom, (o.p. zbog kojeg je Josip Šimić lišen slobode po Naredbi Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo), te da je Agencija dužna obustaviti postupanje po bilo kojim aktima bilo kojeg tužiteljstva u Bosni i Hercegovini, koji se odnose na navedene događaje ili su u vezi sa navedenim događajima, uključujući i obustavu postupanja po aktima Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo ili nekog drugog suda osim Suda Bosne i Hercegovine, a koji su vezani za navedeni predmet Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo.

Osim navedenog, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine naređuje Agenciji da sve aktivnosti i radnje u vezi sa naprijed navedenim trenutno i u buduće obavlja po izričitim naredbama Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i da sve radnje koje su u toku, a što uključuje bilo koju istražnu radnju i druge radnje poduzima uz saglasnost i po naredbi Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, te da o svim do sada poduzetim radnjama po naredbama bilo kojeg tužilaštva ili suda u predmetima koji se odnose na navedene događaje ili su u vezi sa navedenim događajima, odmah dostavi informaciju Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, sa dokazima, predmetima, dokumentima ili osobama, a radi odluke Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o daljnjem postupanju u vezi sa istim.

Iz prethodno navedenoga vidno je, da Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine tada zabranilo Agenciji dalje postupanje u ovom predmetu po naredbama drugih tužilaštava, pa i po naredbama sudova. Perica Stanić nakon zapremanja predmetne Naredbe Tužiteljstva BiH, poslao je obavijest svim pravosudnim institucijama, ističući: „Naglašavamo da istraga u ovome predmetu nije završena i da je ovom naredbom Tužiteljstva Bosne i Hercegovine prekinuta, odnosno onemogućeno je dalje postupanje Agencije u istrazi“. Međutim, utvrđeno je, da je SIPA svoje postupanje po aktima Tužiteljstva Kantona Sarajevo ipak nastavila, i unatoč činjenici, da im je bilo zabranjeno, iako su po članu 3. stav 3. Zakona o SIPA-i nalog Tužiteljstva BiH izvršiti morali.

Odvjetnik Ifet Feraget zatražio je, da Sud izda Naredbu prema SIPA-i, za dostavu dokumentacije, da se utvrdi koje je SIPA sve to radnje poduzela.

Autor: Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI