OPERACIJA MAESTRAL otpuhala je borbeni moral srpske vojske i donijela kraj snova o Velikoj Srbiji

Naime, prema Washingtonskom i Splitskom sporazumu Hrvatska se vojska na poziv bošnjačkog vodstva uključila u oslobađanje susjedne države. Budući da Armija BiH i Hrvatsko vijeće obrane nisu imali snage sami pokrenuti veće oslobodilačke akcije, hrvatska je pomoć bila presudna.

Operacija Maestral bila je prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Operacija Maestral počela je 8. rujna, a u kratkom vremenu je oslobođeno područje od oko 2500 četvornih kilometara. U ovoj operaciji, na širokoj fronti od Drvara do Kupresa i u teškim uvjetima, poražene su najbolje snage koje je Ratko Mladić imao na raspolaganju.

VRO Maestral imala je dvije faze. Prva je bila u smjeru Banje Luke s ciljem oslobađanjem kraljevskog grada Jajca, a druga prema zapadu u smjeru Drvara. Središnje točke u prvoj fazi bile su pozicije prijevoja pred mjestom Mliništa, prema Glamoču, gdje je nastupala 7. gardijska brigada, i smjer Šipova, gdje je nastupala 4. gardijska brigada.

Mladićeve snage premještene iz istočne Bosne bile su razbijene u pokušaju proboja na Bosansko Grahovo, ali neprijatelj se spremao i za nove napadne akcije u smjeru Glamoč-Livno.

U sklopu akcije Maestral, zapovjednik Hrvatskih snaga general pukovnik Ante Gotovina formirao je operativni smjer i odredio glavne snage, koje čine: 2. GBR HVO, Specijalna policija MUP-a HR HB, ppn “Gavran 2” i bojna Jajce. Zapovjednikom snaga imenuje tada brigadira Stanka Soptu, a zamjenikom brigadira Zlatana Miju Jelića.

Ono što je za Oluju značila zastava na Kninskoj tvrđavi, to je za Maestral zastava na slapovima Plive

Neprijatelj se snažno utvrdio na prijevoju Mliništa, u gustoj šumi, za dominantnim položajem iznad Glamočkog polja, koje je bilo brisani prostor. Sedma gardijska brigada je iskoristila jutarnju maglu u dolini te izvršila iznenadan i snažan udar na neprijateljske snage. Dana 13. rujna 1995. hrvatske snage su “pomele” slavni 2. Krajiški korpus, slomile srpsku obranu i ušle u gradove Drvar i Jajce. Srpska vojska je doživjela katastrofalan poraz od hrvatskih snaga.

U samo tjedan dana oslobođeni su Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Vrhunac operacije dogodio se 13. rujna kada je 7. gardijska brigada zauzela Drvar, a 4. gardijska brigada Jajce. Ono što je za akciju Oluja značilo podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi, to je za akciju Maestral značila zastava nad slapovima Plive.

Do kraja dana hrvatske snage izbile su južno od Mrkonjić Grada u selo Barevo na rijeci Vrbas te istočno od Jajca na rijeku Ugar. Time je osigurano šire područje oko Jajca i Šipova, a srpske snage natjerane su na povlačenje prema Mrkonjić Gradu. Tako je na putu prema srpskom središtu u Banjoj Luci ostao još samo Mrkonjić Grad, a njega su hrvatske postrojbe osvojile u posljednjoj ratnoj operaciji Južni potez te tako stigle na samo dvadesetak kilometara od Banje Luke.

Vojna akcija Maestral, koju je u listopadu nastavila još i akcija Južni potez, značila je kraj snova o Velikoj Srbiji. Ovaj poraz srpske vojske bio je takav da bi značio potpuni krah srpske vojske i njihovo povlačenje prema Srbiji da se u cijelu situaciju nije uplela međunarodna zajednica.

Međutim, unatoč svemu ostaje nam činjenica da su neupitni uspjesi koje je ostvarila tadašnja generacija vojnika pod vodstvom predsjednika dr. Franje Tuđmana, uza sve mane i propuste, a operacija Maestral u konačnici je otpuhala borbeni moral srpske vojske.