Pravni krah državnog tužitelja Ćazima Hasanspahića!

Autor: Josip Šimić / Dnevno.ba

SARAJEVO - Da se Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nalazi u profesionalnom kolapsu, to u Bosni i Hercegovini nije nikome nepoznanica. O tome je blagovremeno dijagnozu uspostavio i sudac Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić, ustvrdivši, da "Tužiteljstvo BiH vode nekopetentni, te da se isto u profesionalnom kolapsu nalazi"!

Ološizam, nerad, neprofesionalnost, pravno neznanje i mešetarenje po istragama, samo su neki od epiteta, koji krase brojne uhljebe – tužitelje Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

Nije toliko problem ni u Glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić, koliko u kadru državnih tužitelja, kojim se okružila i istima slijepo vjeru poklonila. Već je s tim u vezi, i dopredsjednica VSTV-a BiH Ružica Jukić nekoliko puta, povjerljivo i privatno, upozorila Tadićevu na pojedina sumnjiva postupanja njezinih tužitelja po pojedinim kaznenim predmetima. U konkretnom slučaju, Jukićeva je više puta upozorila Tadićevu na sumnjiva postupanja tužitelja Tužiteljstva BiH Ćazima Hasanspahića u krivičnim predmetima u kojima se upravo Jukićeva i Tadićeva pojavljuju, kao oštećene – to je predmet prisluškivanje najviših pravosudnih djelatnica u BiH, broj: T20 0 KT 0014645 17 i T20 0 KTK 0015919 18.

Dopredsjednica VSTV-a BiH Ružica Jukić već je prije nekoliko mjeseci upozorila Glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić na sumnjiva postupanja, nikog drugog, doli Ćazima Hasanspahića, novoimenovanog šefa Odsjeka za borbu protiv terorizma. U poruci Jukićeva spominjujući tužitelja Hasanspahića, upozorava Tadićevu: “Vidjet ćeš Gordana, koju zmiju u njedrima imaš”, aludirajući na tužitelja Ćazima Hasanspahića i njegovo postupanje po predmetima, u kojima je istragu o prisluškivanju najviših pravosudnih djelatnica Jukićeve i Tadićeve, sveo na čistu točku neozbiljnosti i odugovlačenja.

Da je ovo točno pokazuje i slijedeće:

Nakon što je dana 28.08.2017.godine, neposredno putem prijemne kancelarije Tužiteljstva BiH u 16:40 sati predan sporni akt SIPA-e na „provjeru i postupanje“, ali nije predan u namjeri, da se upotrijebi, kao pravi, nego na „provjeru i postupanje“, dok su dana 30.08.2017.godine putem protokola Tužiteljstva BiH dostavljeni i autentični transkripti, a što je i Tužiteljstvo BiH priopćenjem potvrdilo, da su „dostavljeni transkripti autentični, te da je navedena komunikacija između Tadićeve i gospođe Jukić ostvarena“, a što je kasnije potvrdilo i vještačenje u Banja Luci po Naredbi za vještačenje Tužiteljstva BiH.

Nakon predaje spornog akta SIPA-e i autentičnih transkripata, iz akta Tužiteljstva BiH, broj: T20 0 KT 0014645 17 od 13. 09. 2017., nedvojbeno proizlazi, da Tužiteljstvo BiH sprovodi istragu protiv više lica, a što uključuje niz događaja koji su u međusobnoj vezi, a iz kojih proizlaze osnovi sumnje o počinjenju krivičnih djela i to Neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje iz člana 147a KZ BiH, krivično djelo Odavanje tajnih podataka iz člana 164. KZ BiH, Krivotvorenje službene isprave iz člana 226. KZ BiH, Lažno prijavljivanje iz člana 234. stav 2 u vezi sa stavom 1 KZ BiH i krivično djelo Ometanje rada pravosuđa iz člana 241. KZ BiH i dr., a za koja djela je nadležan Sud i Tužiteljstvo BiH.

Tada postupajući tužitelj Ćazim Hasanspahić otvorio je istragu i protiv Josipa Šimića i drugih, koja se još uvijek sprovodi, zbog krivičnog djela Krivotvorenje službene isprave iz člana 226. KZ BiH, Neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje iz člana 147a KZ BiH, i dr., Međutim, ništa ne bi bilo čudno, a biće, da je to prije odraz pravnog neznanja tužitelja Hasanspahića, da Josip Šimić po Krivičnom zakonu BiH ne može odgovarati za krivična djela za koja ga je postupajući tužitelj Naredbom o provođenju istrage obuhvatio.

Krivičnim zakonom BiH propisano je Krivotvorenje službene isprave iz člana 226. KZ BiH, u kojem se ističe: “Službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis s neistinitom sadržinom, ili koje svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući pravljenje takve isprave, knjige ili spisa s neistinitom sadržinom, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.

Ako analiziramo član 226. KZ BiH, vidjet ćemo, da Josip Šimić nije ni službeno, ni odgovorno lice uposleno u institucijama Bosne i Hercegovine, pa slijedom navedenog, i ne može odgovarati za krivično djelo Krivotvorenje službene isprave iz člana 226. KZ BiH, propisano Krivičnim zakonom BiH. Dakle, preduvjet, da bi netko odgovarao pred Sudom BiH za krivično djelo Krivotvorenje službene isprave iz člana 226. KZ BiH jest da je službena ili odgovorna osoba uposlena u institucijama BiH, a što Josip Šimić nije.

Ovo isto vrijedi i za krivično djelo Neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje iz člana 147a KZ BiH, kao i za krivično djelo Odavanje tajnih podataka iz člana 164. KZ BiH, a za koje opet, po zakonu može odgovarati samo službena ili odgovorna osoba u institucijama BiH, što Josip Šimić nije!

Da je prethodno gore navedeno točno, potvrdio je i Općinski sud Sarajevo u krivičnom predmetu, broj: 665895 18 K, donijevši Rješenje i ustvrdivši, da                  “Josip Šimić ne može odgovarati krivično za krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH, i to: Neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje iz člana 147a KZ BiH, krivično djelo Odavanje tajnih podataka iz člana 164. KZ BiH, Krivotvorenje službene isprave iz člana 226. KZ BiH”, dok sa druge strane postupajući tužitelj Hasanspahić vodi istragu protiv Josipa Šimića i dr., za krivična djela propisana KZ BiH, za koja kao što je ranije obrazloženo, Josip Šimić ne može odgovarati.

Upravo ovakva pravna egzebicija i neozbiljnost za istragu u režiji tužitelja Ćazima Hasanspahića događa se naočigled cijele javnosti.

Šimić je kratko komentirao ovu situaciju ustvrdivši, da se “ne treba više osvrtati na tužitelja Hasanspahića i njegova postupanja! Upozoravao sam dopisima nekoliko puta Glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, kao i sama dopredsjednica VSTV-a BiH Ružica Jukić. Treba ga (tužitelja Hasanspahića) pustiti da i na ovakav način radi. Treba mu progledavati kroz prste svuda i svakog dana. Niko bolje od njega samoga  neće opisati i objasniti, po istragu, razorno dejstvo njegovog neznanja, pravne nekompetentnosti i profesionalne nemoralnosti…”!

“Upozoravao sam više puta, posredno i neposredno, Glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, u otvorenim pismima i dopisima, da postupajući tužitelj Ćazim Hasanspahić duži dva krivična predmeta, broj: T20 0 KT 0014645 17 i                       T20 0 KTK 0015919 18, da provođenje izvida u ovim predmetima traje neobično dugo, da nam se zbog odugovlačenja istrage smiju svi, kako meni tako i Tadićevoj, unatoč već odavno svim prikupljenim dokazima, što stvara razumnu sumnju u nepristrasnost tužitelja Hasanspahića u odnosu na prijavljene i osumnjičene. Jučer sam dobio poruku od jedne državne tužiteljice, komentirajući sa istom postupanja tužitelja Hasanspahića, a koja mi je napisala: “E vidjet ćeš Josipe, već se svašta priča, da Ćazim namjerno zavlači itd., i to među kolegama iz struke”.

Autor: Josip Šimić / Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI