“Pravo na istinu“: Najveću prepreku u pronalasku nestalih osoba u BiH predstavlja nedostatak novih i vjerodostojnih informacija o pojedinačnim masovnim grobnicama

Institut za nestale osobe BiH ima aktivnu ulogu u traženju nestalih, a kako je kazao predsjedavajući Kolegija direktora INO-a Nikola Perišić, najveći problem je nedostatak relevantnih informacija na osnovu kojih bi mogli pronaći nestale.

Učesnici konferencije koja je danas održana pod nazivom “Pravo na istinu“, razgovarali su o procesu traženja nestalih osoba u BiH, izazovima, poteškoćama i aktivnostima i složili se da najveću prepreku u pronalasku nestalih osoba u BiH predstavlja nedostatak novih i vjerodostojnih informacija o pojedinačnim masovnim grobnicama.

Na evidenciji traženja nestalih osoba u vrijeme rata od 1992. do 1995. godine nalazi još 7.595 osoba. Stoga je cilj konferencije, kako je kazala predsjedavajuća Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih osoba sa područja bivše Jugoslavije Semina Alekić, da se konstantno podsjeća predstavnike institucija u BiH, ali i šira javnost, na dugotrajnost problema te bol i tugu sa kojom se porodice nestalih osoba svakodnevno nose.

– Problem nestalih osoba nije samo problem porodica nestalih, nego je to problem svih institucija BiH, građana BiH. Bez rješenja sudbina nestalih osoba i vraćanja identiteta tim osobama, nema napretka ni u drugim segmentima društva: ekonomiji, povratku, izgradnji i vraćanju povjerenja među ljudima, izgradnji mira u BiH i regiji. Porodice imaju pravo da znaju istinu šta se dešava u procesu nestalih, i porodice si te koje daju svoj doprinos – naglasila je Alekić.

Institut za nestale osobe BiH ima aktivnu ulogu u traženju nestalih, a kako je kazao predsjedavajući Kolegija direktora INO-a Nikola Perišić, najveći problem je nedostatak relevantnih informacija na osnovu kojih bi mogli pronaći nestale.

Kazao je da konvencionalne metode traženja nestalih, kao što je rad istražilaca na terenu, sve manje daju rezultata, te da je vjerodostojnost tih informacija svedena na manje od 10 posto. Također ni materijalna, tehnička opremljenost nije na nivou vremena u kome živimo.

– U narednom periodu ćemo se okrenuti savremenijim naučnim metodama, savremenim uređajima kao što je georadar, geosonde – rekao je Perišić i dodao da je Zakon o nestalim osoba BiH jedinstven, ali je za njegovu primjenu potrebna saradnja svih nivoa vlasti u BiH.

Šef Programa za zapadni Balkan kojeg provodi Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) Matthew Holliday kaže da je činjenica da je od 30.000 ljudi koji su nestali tokom rata u BiH, do sada 70 posto pronađeno i identificirano. Više od 3.000 masovnih grobnica su pronađene i ekshumirane. Postoji Zakon o nestalima BiH te postoji Institut za nestale osobe BiH.

-To su činjenice i to je uspjeh. Ali ipak su svi djelimično zadovoljni, jer se još traži oko 7.500 osoba. Vlada Velike Britanije, Njemačke, Švedske, Evropske unije, ICMP, pružat će podršku Institutu u pronalasku i identifikaciji nestalih. Pružit će podršku i porodicama u dokazivanju istine i postizanju pravde – istakao je Holliday.

Šef Međunarodnog komiteta Crvenog križa u BiH Elmir Camić je naveo da je MKCK uložio vrijeme i resurse u pretrazi međunarodnih arhiva u potrazi za informacijama koje mogu dovesti do pronalaska novih grobnica.

Najveći izvor, rekao je, su arhivi Haškog tribunala gdje se nalazi više od 10 miliona stranica dokumentacije koja do sada nije sistematski pretražena u cilju pronalaska pojedinačnih masovnih grobnica.

MKCK će nastavit pružati podršku Institutu za nestale i porodicama još dvije godine ali, kako je naglasio, sve su to obaveze države Bosne i Hercegovine, jer po međunarodnom i domaćem pravu, domaće vlasti su te koje moraju dati odgovor porodicama nestalih, dati im potrebnu podršku.

– Domaće vlasti su te koje moraju osigurati fond za porodice nestalih osoba, onako kako zahtijeva Zakon o nestalim osobama BiH, moraju depolitizirati pitanje nestalih osoba, moraju otvoriti domaće arhive i staviti sve svoje resurse na raspolaganje kako bi se došlo do novih informacija. Domaće vlasti su te koje moraju osigurati da ovo pitanje, koje je jedno od uslova za brži ulazak BiH u Evropsku uniju, ne padne u zaborav, nego ostane prioritet u skladu sa svim međunarodnim obavezama koje je država BiH preuzela potpisivanjem Ženevske konvencije i druge obaveze – zaključio je Camić.

Sa konferencije je upućen apel svima koji imaju bilo kakve informacije o nestanku osoba tokom rata 1992.-1995. godine na području BiH i šire, da ih dostave javno ili anonimno Institutu za nestale osobe BiG, ICMP-u, MKCK-u, udruženjima. Tajnost izvora informacije je zagarantovana.