Pred SDA izazov demokratizacije i gradnje jasnog europskog profila

SARAJEVO - Ukoliko SDA želi odgovoriti svim izazovima koji stoje pred njom, morat će se demokratizirati i graditi jasan europski profil, zasnovan na legitimitetu koji građani daju na izborima, a ne na podobnosti i blizini lideru.

Iz ovog nedvosmislenog stava Senada Šepića, nekada najperspektivnijeg mladog političara SDA i bivšeg potpredsjednika, proizlazi trenutno raspoloženje u strukturama SDA, koje su na posljednjem kongresu dale nesporni liderski, a mnogi će reći i autokratski legitimitet novom predsjedniku Bakiru Izetbegoviću.

Suština posljednjeg kongresa SDA jeste da su rukovodeće strukture stranke, izuzimajući Adila Osmanovića, novog zamjenika predsjednika, bukvalno očišćene od kadrova bliskih nekadašnjem predsjedniku Sulejmanu Tihiću, a među njima su, osim Šepića, i Sadik Ahmetović, Sanjin Halimović, Salko Sokolović, Šemsudin Mehmedović, Hazim Rančić…

Sam Šepić kaže da poštuje stvarnu volju kongresa, ali i osuđuje manipulacije koje su rađene prilikom izbornog procesa i na biračkim mjestima.

“Smatram da je vrlo važno, radi digniteta i povjerenja u stranku, da se sve dobro analizira i uočeni propusti sankcioniraju. Upozoravali smo na ove mogućnosti i ranije, a posebno kad su se desili propusti na izborima za predsjednika Asocijacije mladih i kada je u kutijama pronađeno deset listića više nego što je ukupan broj delegata. Taj proces je također vodila ista izborna komisija, koja je vodila proces kongresa”, kaže Šepić.

Sadik Ahmetović, također jedan od već bivših potpredsjednika, smatra da je bačena velika sumnja na izborni proces.

“SDA ne treba ta hipoteka. Velika šteta za stranku je što nije osiguran transparentan izbor potpredsjednika”, zaključuje on.

Iako je “upao” među osam novih potpredsjednika SDA, Mirsad Kukić kaže da “nema lijep osjećaj”. On je bio glavni protagonista incidenta kada je, zajedno sa svojim ljudima, upao u izbornu komisiju kako bi “spriječio manipulacije i izborni inženjering”. Naime, prema svjedočenjima sa kongresa, pojedini članovi IK imali su kemijske olovke i dopisivali su glasove.

Nakon prebrojavanja, Kukić je “upao” kao osmi potpredsjednik, a Halid Genjac, kojeg je, navodno, čekalo sigurno mjesto, je ispao.

“Nije mi bio cilj da uđem na ovakav način. Napisao sam prigovor komisiji i kad dobijem odgovor, moći ću konkretnije reći neke stvari”, kaže on.

Sami analitičari zaključuju da ovakav trijumf Izetbegovića i potpuno preuzimanje struktura stranke u njegove ruke nije ništa neočekivano.

Tako Srećko Latal zaključuje da se sve partije centraliziraju i monopoliziraju.

“Sve je manje pluralizma i demokracije u BiH, i tu ni SDA nije iznimka. A kako će se sve to odraziti na stratešku orijentaciju te stranke – u ovom trenutku je prerano predviđati”, kaže Latal.

I za profesora Nedžada Mulabegovića, predsjednika Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), rasplet na kongresu je očekivan.

“Izetbegović je dobio respektabilnu većinu i vjerojatno je nastojao da pojedinci, u koje ima više povjerenja, uđu u organe SDA. I to je realnost. Ali neće biti suštinskih promjena, zato što politička scena funkcionira na principu neposrednog dogovora lidera stranaka”, kaže Mulabegović.

Profesor Esad Bajtal, sociolog, filozof i politički analitičar iz Sarajeva, smatra da je na kongresu SDA demokracija dovedena u pitanje.

“Ako imamo u vrhu stranke ljude koji su tu došli nedemokratskim putem, što možemo očekivati u njihovom javnom djelovanju? Ako su u pitanju ljudi jednog čovjeka i dominacija, to miriše na skretanje udesno”, zaključuje Bajtal.

Ko su novi potpredsjednici

Od 14 kandidata za potpredsjednika, na kongresu su najviše glasova dobili: Šefik Džaferović (465), Denis Zvizdić (440), Asim Sarajlić (421), Edin Mušić (416), Šemsudin Dedić (386), Safet Softić (377), Edin Ramić (372) i na kraju Mirsad Kukić (327). Iz utrke su ispali: Halid Genjac (293), Ramiz Salkić (246), Sadik Ahmetović (217), Senad Šepić (209), Refik Lendo (192) i Husein Smajlović (181), no mnogi od njih, kao i kandidati za neke druge pozicije, sumnjaju u izborni inženjering, pogotovo u masovnu podršku pojedincima, poput Zvizdića ili Ramića.