fbpx

PREDMET “DŽENAN MEMIĆ”: Zbog sačinjavanja lažnih nalaza vještaci pod istragom Tužiteljstva Bosne i Hercegovine!

Autor: Josip Šimić Đinđić/ Dnevno.ba

Dana 09. 07. 2021. godine Tužilac Tužilaštva BiH Ćazim Hasanspahić podigao je optužnicu protiv:

  1. Mutap Zijada, rođenog 1959. godine u Sarajevu; 2. Ramić Alise (ranije Mutap), rođene 1996. godine u Njemačkoj; 3.   Dupovac Hasana, rođenog 1973. godine u Hadžićima; 4.   Barić Josipa, rođenog 1963. godine u Sarajevu; 5.   Ožegović Muamera, rođenog 1981. godine u Foči, piše Josip Šimić-Đinđić!

Optuženi se terete da su, u periodu od 8. februara 2016. godine, pa nadalje, pristupili grupi za organizirani kriminal, formiranoj od strane Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške fizičke ozljede opasne po život dana 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo.

U optužnici se navodi da su optuženi vršili prikrivanje dokaza i počinilaca fingiranjem dokaza, prikrivanjem njima poznatih činjenica, te preduzimali radnje sa ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Memić Dženan zadobio teške fizičke ozljede opasne po život. Optužnica je od Suda BiH potvrđena!

– Tužilaštvo BiH nastavlja intenzivan rad u ovom predmetu u odnosu na ostale prijavljene osobe, saopćeno je tada iz Tužilaštva BiH.

Nakon pravomoćno oslobađajuće presude u predmetu „Dženan Memić“, postalo je evidentno i očigledno, da je od strane pravosudno – policijskih djelatnika predvođenih Dalidom Burzić izvršeno svjesno i namjerno zataškavanje i prikrivanje dokaza u slučaju ubojstva Dženana Memića, s ciljem neotkrivanja pravih ubojica Dženana Memića, pri čemu su u toj namjeri prikrivanja pravih ubojica Dženana Memića, slučaj procesuirali kao kazneno djelo iz oblasti Ugrožavanja javnog prometa, a ne kao kazneno djelo Ubojstva, te lažno optužene dvije osobe Ljubo i Bekrija Seferović, a koje sa kritičnim događajem nisu uopće povezane, što je pravosnažnom presudom Vrhovnog suda Federacije i utvrđeno.

Lažni nalazi vještaka!

Vještaci Ševal Kovačević i Ivica Perović terete se, da su u svome radu pokazali nestručnost, neobjektivnost, pristrasnost, jer su sačinili lažne nalaze, kako bi potvrdili sugerirani scenarij Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo i njihove teze optužbe.

Ivica Perović, vještak:

– Jedan od ključnih dokaza da je istraga u ovom predmetu vođena s ciljem prikrivanja ubistva i njegovih počinilaca predstavljaju i nalazi vještačenja tragova boje od 21.03.2016. godine i 01.06.2016. godine, koje je sačinio vještak hemijske struke Ivica Perović iz FUP-a. U prvom nalazu od 21.03.2016. godine vještak Perović je naveo da je sporni trag boje pronađen na licu mjesta (trag broj 1) identičan sloju nespornog uzorka površinske boje (boja skinuta sa PMV Renault Clio pod rednim brojevima 2, 3 i 4). Inače ovo vozilo je u vrijeme ubistva Dženana Memića koristio Mirza Ploskić, koji je bivši momak od Alise Mutap! U drugom nalazu od 01.06.2016. godine vještak Perović je naveo da je sporni trag boje pronađen na licu mjesta (trag broj 1) identičan sloju nespornog uzorka površinske boje (boja skinuta sa PMV VW Kombi pod rednim brojevima 2.1 i 2.2). Ovo vozilo pripada optuženom Ljubi Seferoviću. Oba navedena vozila se nalaze u MUP KS i na prvi pogled je jasno da se radi o vozilima potpuno različite zelene boje, a radi se i o vozilima različite vrste i različitog proizvođača, pa je očigledno da je vještak Perović sačinio lažni nalaz za potrebe Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. Inače, drugi nalaz od 01.06.2016. godine nije potpisan od strane šefa odsjeka, niti od strane načelnika centra za vještačenje, kao što je to urađeno na prvom nalazu!

Iz navedenog je jasno da je na licu mjesta pronađen sporni trag boje, koji prema prvom nalazu vještaka Perovića potiče od PMV Renault Clio. Međutim, kako se to vozilo zbog oštećenja i svoje konfiguracije nije uklapalo u scenarij Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, vještak Perović je naknadno u svom drugom nalazu od 01.06.2016. godine lažno prikazao ovu odlučnu činjenicu, navodeći da boja tog istog spornog traga sada odjednom odgovora nespornom uzorku boje sa VW Kombija! Ovaj drugi nalaz od 01.06.2016. godine Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo je koristilo kao dokaz u optužnici od 09.08.2016. godine, a sam vještak Perović je svoj drugi nalaz od 01.06.2016. godine potvrdio na glavnom pretresu održanom 28.02.2017. godine.

Postoje brojne dileme vezano i za sam oblik i veličinu spornog traga (trag broj 1) iz razloga što je vještak Perović na nastavku glavnog pretresa 28.02.2017. godine na pitanje predsjednika sudskog vijeća, sudije Igora Todorovića da objasni razliku između izgleda pronađenog i fotografisanog spornog traga (trag broj 1) sa fotodokumentacije sa uviđaja i izgleda tog istog spornog traga na fotografiji u drugom nalazu od 01.06.2016. godine odgovorio da on sporni trag nije fotografisao prilikom njegovog prijema nego tek nakon obavljenog vještačenja (!!!), pa je do razlike došlo usljed lomljenja dijelova spornog traga radi samog vještačenja!!! Na ovaj način vještak Perović je drastično prekršio jasne procedure da svaki trag mora fotografisati i prije i nakon vještačenja jer na ovaj način je sasvim moguće bez posljedica vještačiti podmetnute tragove a to je onda krivično djelo. Ovome treba dodati i da se izgled istog spornog traga (trag broj 1) jasno razlikuje na fotografijama iz prvog i onim iz drugog nalaza, što onda otvara pitanja vezano za manipulaciju i podmetanje tragova. Ovaj utisak je još jači ako znamo da ni samo otvaranje tragova nije izvršeno u skladu sa zakonom (mora biti sačinjena službena zabilješka, sve mora biti fotografisano, sve detalji vezano za svaki trag moraju biti zavedeni u dnevniku dokaza itd.).

Vještak Ivica Perović tereti se da je sačinio lažni nalaz ciljem da se pomogne učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela ubojstva i da se spriječi dokazivanje tog krivičnog djela, i to tako što je povredama kompletne procedure vještačenja najprije sačinio nalaz vještačenja tragova boje od 21. 03. 2016. godine u kojem je naveo da je sporni trag boje pronađen na licu mjesta identičan sloju nespornog uzorka površinske boje PMV Renault Clio, dok je u svom drugom nalazu od 01. 06. 2016. godine naveo da je taj isti sporni trag boje sada odjednom identičan sloju nespornog uzorka površinske boje PMV VW Kombi, kako bi na taj način potkrijepio navode iz lažne optužnice Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo broj T09 0 KT 0098711 16 od 09. 08. 2016. godine, iako je sasvim očigledno da jedan te isti sporni trag boje ne može biti identičan sa nespornim tragovima boje dva vozila čija boja se razlikuje već na prvi pogled, slijedom čega se u radnjama vještaka Perović Ivice stiču obilježja krivičnog djela organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi krivičnog djela davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 3. KZ F BiH.

Na osnovu lažnog vještačenja vještaka Ivice Perovića, Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je optužnicu, broj: T09 0 KT 0098711 16 od 09. 08. 2016. godine protiv Ljube i Bekrije Seferović, zbog krivičnih djela „Protiv sigurnosti javnog saobraćaja, krivičnog djela neukazivanje pomoći osobi povrijeđenoj u prometnoj nesreći i krivičnog djela sprečavanje dokazivanja“ na štetu Memić Dženana, a koja optužnica je potvrđena od strane Kantonalnog suda u Sarajevu 16. 08. 2016. godine, i koji su optuženi pravomoćnom presudom Vrhovnog suda F BiH oslobođeni optužbi za smrt Dženana Memića.

Ševal Kovačević, vještak:

Tužilaštvo Bosne i Hercegovie, a pozivajući se na zaključak Kantonalnog suda u Sarajevu, pred kojim je bilo suđeno Ljubi i Bekriji Seferoviću, sud navodi, da je nalaz vještaka prometne struke Ševala Kovačevića prema presudi, isti sačinio nalaz koji nije u skladu sa strukom i naukom, koji je u svome nalazu tvrdio, da je Dženan Memić stradao u prometnoj nezgodi tipa naleta vozila na pješaka.

Tužilaštvo BiH Ševala Kovačevića tereti, da je počinio krivična djela organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi krivičnog djela davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 3. KZ F BiH i  pomoć učiniocu nakon učinjenog krivičnog djela.

Vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević je 16. 09. 2021. godine bio obuhvaćen policijskom akcijom u predmetu “Dženan Memić” po naredbi Tužilaštva BiH, a koji svjedočio je u slučaju “Dženan Memić” u aprilu 2017. godine. Kovačević je jedan od prijavljenih u krivičnoj prijavi koju je Muriz Memić, otac ubijenog mladića, predao Tužilaštvu BiH u oktobru 2018. godine. Porodica Memić tvrdi da je nalaz Ševala Kovačevića lažan.

U prvostepenoj i drugostepenoj presudi i konačno pravomoćnoj oslobađajućoj presudi koju je izrekao Vrhovni sud F BiH u potpunosti je odbačen nalaz vještaka saobraćajne struke Ševala Kovačevića. Sudsko vijeće Kantonalnog suda u Sarajevu dva je puta zauzelo stav i smatra da je Kovačevićev nalaz kontradiktoran, te je neprihvatljiv za sud. Sudsko vijeće dalje navodi da je vještak na pitanja odbrane ili sudskog vijeća da pojasni određene nejasnoće „ulazio u rasprave bez konkretnog odgovora sa primjetnom nervozom“.

Sud je ocijenio da je nalaz vještaka Kovačevića „nestručan, nelogičan, kontradiktoran samom zaključku datog nalaza te ostalim izvedenim materijalnim dokazima i saslušanim svjedocima.“

Kovačevićevo lažno svjedočenje pred sudom!

Vještak Ševal Kovačević tereti se, da je sačinio lažni nalaz ciljem da se pomogne učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela ubojstva i da se spriječi dokazivanje tog krivičnog djela usljed čega se stiču obilježja krivičnog djela organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi krivičnog djela davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 3. KZ F BiH, i to tako što je povredama kompletne procedure vještačenja pred sudom lažno svjedočeći izjavio, i to:

– prilikom iznošenja svog nalaza kazao da je prema naredbi koju je dobio od Tužilaštva KS trebao utvrditi način kretanja spornog vozila u noći 8. februara 2016. godine, kao i kretanje pješaka Dženana Memića i Alise Mutap, način smirivanja pješaka… On je prisustvovao rekonstrukciji događaja u noći 13. na 14. juni 2016. godine, a koristio je zapisnik s lica mjesta, zapisnik o provedenoj rekonstrukciji, verzije skica, fotodokumentaciju, vještačenje odjeće Memića i Mutap. On je kazao da je nakon tri sata ispitivanja optuženom pokazano vozilo.

– Kovačević je kazao da je tu noć u Velikoj aleji bila vidljivost smanjena, ali preglednost dobra. Širina staze bila je 3,90 metara. Prema tragovima pješaci su se kretali kolovozom s razmakom od 20 cm, a da su zauzimali ukupnu širinu 2,4 metra. Vještak je kazao da je nalet vozila na pješake bio istovremen pri brzini od 45 km na sat te da su oba pješaka odbačena u dva različita smjera Dženan Memić u lijevu stranu nekih osam metara, a Alisa Mutap u desnu. Vještak tvrdi da je Memić osjetio „opasnost te se pokušao izmaći zakoračivanjem u lijevu stranu, a moguće je da je prije toga odgurnuo Mutap“.

– “Zadnji dio tijela pješaka bio je izložen lijevom faru dok je lijevim potiljačnim dijelom udario u vjetrobransko staklo i štok. Lijevim ramenom došlo je do kontakta s vozilom. Nakon naleta tijelo pješaka je zarotirano ulijevo i odgurnuto u lijevu stranu”, kazao je Kovačević. On je naveo da je vozač s udaljenosti od 35 metara mogao vidjeti pješake koji se kreću te je mogao zaustaviti na vrijeme vozilo.

– Prikazana je i simulacija saobraćajne nesreće prema kojoj kombi udara oba pješaka od čega je Memić odbačen puno dalje od Mutap. Kovačević je u nekoliko navrata kazao da je svoj nalaz radio na osnovu materijalnih dokaza, rekonstrukcije, struke, etike i „onoga što mi je na duši  da se ovaj težak slučaj razriješi“.

– Kovačević je kazao da Memić udaren lijevom stranom vozila, prednjim čeonim dijelom branika, te je oštećen far, prednji lijevi ram. Kovačević je čak i simulirao „kretanje Dženana Memića“ te je naveo da je Memić udaren ispod pojasa te je morao zadobiti povrede ispod pojasa s leđa.

– Na pitanje ostaje li pri tome da je saobraćajnu nesreću izazvao T4 WV, Kovačević je odgovorio potvrdno. Advokat je želio znati i kako je došao do brzine od 45 km/h, te je Kovačević kazao “na osnovu pronađenih tragova na licu mjesta i načina disperzije tih tragova.

– Kovačević je u simulaciji koju je prezentirao Sudu koristio parametre koji ne odgovaraju događajima od 8. februara 2016. godine niti se oslanjaju na svjedočenje Alise Mutap koja je bila u noći 8. februara 2016. godine u društvu sa Memićem. On je tvrdio da je nakon naleta vozila na pješake Memić „odbačen osam metara, a da je prije toga Memić odgurnuo Mutap koja se našla van gabarita vozila“.

– Kako Sud primjećuje, Kovačević je u zaključku svog nalaza naveo „da pješaci idu jedno uz drugo u momentu udara vozila koji udar je bio sa leđa pješaka prednje čeonim bočnim dijelom na zaobljenom dijelu karoserije vozila, a na simulaciji saobraćajne nesreće koju je napravio pomoću programa kao i slika iste simulacije iz vještakovog nalaza prema kojoj vozilo prolazi između dva pješaka odnosno pješaci se nalaze jedno sa jednog bočnog dijela vozila drugo sa drugog“.

– Objašnjenje vještaka za ovu nelogičnost je da je Memić sportaš koji je vidio opasnost te da je najvjerovatnije ovu osobu gurnuo ili se sama snašla te se neposredno prije udara udaljavaju jedno od drugog. Za sud je ovakav nalaz neprihvatljiv pogotovo kada se uzme u obzir odgovor vještaka na pitanje zašto pješaci ne idu jedno uz drugo kako je to u simulaciji prikazano gdje je on odgovorio da po programu to nije izvodljivo. Sud zaključuje da vještak ovaj nalaz nije sačinio u skladu sa strukom, da su fotografije simulacije i sama simulacija kontradiktorne sa samim zaključkom kao i sa izjavom svjedoka Alise Mutap.

– Sud u presudi navodi da je Mutap pred ovim sudom izjavila da su ona i preminuli Memić kretali se na način jedno pored drugog, da su im se ramena dodirivala. Sud smatra da su Kovačevićevi navodi „paušalni, špekulacija čak i neprimjereni i neozbiljni za jedno vještačenje“.

– Sudsko vijeće dalje navodi da je vještak na pitanja odbrane ili sudskog vijeća da pojasni određene nejasnoće „ulazio u rasprave bez konkretnog odgovora sa primjetnom nervozom“. Sud je ocijenio da je nalaz vještaka Kovačevića „nestručan, nelogičan, kontradiktoran samom zaključku datog nalaza te ostalim izvedenim materijalnim dokazima i saslušanim svjedocima.“

– Kovačević se tereti, da je za potrebe Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo izradio i lažni nalaz sačinio, slijedom čega je Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo, pozivajući se na njegov nalaz, optužilo Ljubu i Bekriju Seferović za smrt Dženana Memića, te optužbu konstruiralo, tvrdeći, da je „Ljubo Seferović nailaskom na pješake Dženana Memića i Alisu Mutap, koji su se kretali sredinom kolovoza u pravcu kretanja vozila, skrenuo pogled s kolovoza na muzički uređaj u vozilu, da bi promijenio muziku, i udario u pješake, usljed čega je lijevim čeono-bočnim dijelom svoga vozila na zaobljenju prednjeg branika s lijeve strane po vertikali u području lijevog fara vozila udario pješaka Memić Dženana koji je u tome momentu iskoračio ulijevo, s osloncem na lijevu nogu, a pri tome je zadnji donji dio pješaka ispod pojasa bio izložen naletu lijevoga fara i plastičnih dijelova oko ovoga ruba kao i prednjeg poklopca s lijeve strane, dok je usljed brzine kretanja vozila glava Memić Dženana inercijom snažno zamahnuta unazad i sa lijevim potiljačnim dijelom ostvarila kontakt sa ramom prednjeg vjetrobranskog stakla sa lijeve strane vozila…“.

Eminentni vještaci koji su pobili lažni nalaz Ševala Kovačevića!

Vještak prometne struke prof. dr. Mirsad Kulović je dana 19. 03. 2018. godine na glavnom pretresu pred Kantonalnim sudom u Sarajevu u višesatnom obrazlaganju svoga stručnoga nalaza sačinjenog po Naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu ustvrdio u zaključku, da isključuje bilo kakvu mogućnost, da se radi o prometnoj nesreći, te da je teza optužnice, kojom se tvrdi, da se radi o „prometnoj nesreći“ neodrživa, dakle vještak je isključio mogućnost, da je vozilo udarilo Dženana Memića, pobijajući na taj način lažni nalaz vještaka Kovačevića.

Podsjećanja radi, vještaci prometne i mašinske struke prof. dr. Mirsad Kulović i Jasmin Bijedić su također tijekom prvotnog suđenja, tijekom 2018. godine, u svojim nalazima isključili bilo kakvu mogućnost, da je Dženan Memić stradao u prometnoj nesreći, odnosno, da se u predmetu Dženan Memić ne radi o prometnoj nesreći.

Da Dženan Memić nije stradao u prometnoj nesreći potvrdio je opširno i temeljito u svome nalazu vještak dr. Mirsad Kulović, koji je imao zadatak, da sačini nalaz i mišljenje na okolnosti vjerovatnosti prometne nezgode, koja se dogodila 08.02.2016. godine oko 22,30 sati na kolovozu ulica Velika Aleja, te je iznio u svome zaključku, da postoji izrazito velika vjerojatnost, da predmetni događaj nije prometna nezgoda tipa suda vozila i pješaka, jer od ukupno analiziranih 9 elemenata, rezultati za 7 u cijelosti ne podržavaju tezu, a od navedenih 7 elemenata, 3 elementa imaju izuzetan značaj, 3 veliki značaj i 1 element manji značaj, da nepostojanje bilo kakvih materijalnih tragova na kolovozu koji bi određivali mjesto sudara, ili pak asocirali na mjesto kontakta vozila i pješaka, ne podržava tezu, da je predmetni događaj prometna nezgoda tipa sudara vozila i pješaka, da oštećenja na vozilu dominantno su locirana na lijevoj strani vozila, i to na prednjoj čeonoj strani, lijevi far, i na bočnoj lijevoj strani, prednji lijevi blatobran, da osim oštećenja na vozilu nisu nađeni nikakvi drugi tragovi, koji bi ukazivali na kontakt vozila sa pješacima.

Vještak Kulović je izjavio da ne postoji korelacija između nađenih oštećenja vozila i povreda pješaka koje bi odgovarale povredama nastalim u prometnoj nesreći tipa sudar vozila i pješaka, da rezultati analize ovog elementa i odsustvo korelacije između ovog elementa i elementa povrede pješaka, ne podržavaju tezu da je predmetni događaj prometna nezgoda tipa sudar vozila i pješaka.

Vještak Jasmin Bijedić, koji je analizirajući uzorke deformacije A stuba na vozilu izjavio, da je deformacija nastala djelovanjem vanjske mehaničke sile manifestirane kao udarna sila, da profil deformacije osnovni i srednji profil je oblika koji ne može potvrditi teoriju navoda vozila na pješaka pri čemu pješak udara glavom u A stub.

Nalazima vještaka prof. dr. Mirsada Kulovića i Jasmina Bijedića, Kantonalni sud u Sarajevu u cijelosti je poklonio vjeru!

U ponovljenom suđenju, Kantonalni sud u Sarajevu postupio je po uputama i Rješenju Vrhovnog suda, te u  skladu sa rješenjem Vrhovnog suda FBiH broj: 09 0 K 025844 18 Kž 6 od 23.04.2019. godine, Kantonalni sud je 02.07.2019. godine naredio provođenje novog saobraćajnog vještačenja od strane Centra za vještačenje i procjenjivanje „Zenit” d.o.o. Banja Luka sa predmetom vještačenja vjerovatnosti događanja saobraćajne nesreće od 08.02.2016. godine, dok je  dana 19.07.2019. godine Sud  odobrio timu vještaka da mogu izaći na lice mjesta, a dana 18.07.2019. godine Sud je donio naredbu o dopuni naredbe za vještačenje od 02.07.2019. godine na način da se u skladu sa naredbom od 02.07.2019. godine može angažovati i vještak medicinske struke. Ovim nalazom Centra za vještačenje i procjenjivanje „Zenit” d.o.o. Banja Luka su potvrđeni raniji nalazi vještaka iz prvog postupka da se saobraćajna nesreća nije uopšte niti desila, odnosno na Dženan Memić nije nastradao u prometnoj nesreći tipa nalet vozila na pješaka.

Predsjedavajući sudija Igor Todorović, oslobađajući Seferoviće, rekao je kako Tužilaštvo Kantona Sarajevo nije dokazalo “van razumne sumnje da su optuženi krivi” navodeći i dijelove nalaza vještaka Centra za vještačenje Zenit iz Banjaluke, čiji su vještaci rekonstrukcijom utvrdili da optužnica ne odgovara činjeničnom stanju. Pozvao se i na vještaka medicinske struke koji je, kako je Todorović naveo u sudnici, rekao kako povrede na Dženanovom tijelu ne odgovaraju onima koje bi izazvala saobraćajna nesreća.

Na tijelu ove osobe ne postoje tipične povrede kada je riječ o naletu vozila na pješaka, nema povreda koje se mogu vezati za nabacivanje na vozilo ili odbačaja tijela na podlogu“ – kazao je vještak dr. Karan.

Dr. Hamza Žujo, vještak sudske medicine jasno je u svome prvotnom nalazu utvrdio, da se radi o ubojstvu, da je smrt bila nasilna, i to udarcem tupim mehaničkim predmetom, najvjerojatnije kolcem.

Eminentni stručnjaci neuropsihijatri, koji su pobili lažne nalaze o Alisinoj amneziji!

Kantonalni sud u Sarajevu je tijekom saslušanja Alise Mutap stekao dojam, da ista ne iznosi cijelu istinu, da prikriva određene činjenice, da je nesigurna u ono što izjavljuje, te stoga Sud nije ni poklonio vjeru iskazu Mutap Alise posebno, kada se dovede u vezu sa ostalim provedenim dokazima. Sud se prilikom ocjene iskaza Alise Mutap vodio i iskazima, kao i nalazu i mišljenju vještaka neuropsihijatra Abdulaha Kučukalića, koji je radio timsko vještačenje zajedno sa prof. dr. Almom Bravo i psihologom Elvedinom Dervović.

Alisa Mutap je svo vrijeme tvrdila, da boluje od amnezije i da se ničega ne sjeća.

Vještak je prilikom saslušanja izjavio, da je na osnovu medicinske dokumentacije, koju je imao prilikom izrade utvrdio, da Alisa Mutap boluje od epilepsije tipa „apsansa“ još iz perioda djetinjstva, da se još uvijek liječi, da je kritičnog događaja Mutap Alisa bila povrijeđena, te da su te povrede registrirane u medicinskoj dokumentaciji KCUS-a i postavljena je dijagnoza nagnječenje glave, istezanje vrata i nagnječenje tijela, a što sve predstavlja lake tjelesne povrede. Vještak je nadalje izjavio, da je u tijeku pregleda urađen CT mozga, koji je bio uredan, kao i ultrazvuk unutarnjih organa, koji je urađen i bio je u granicama normale.

U tom nalazu od 09. 02., je ljekar također napisao, da je Alisa Mutap bila svjesna prilikom pregleda, orjentirana, komunikativna, adekvatno odgovara na postavljena pitanja, što onda po mišljenju vještaka isključuje mogućnost, da ta registrovana povreda kod Mutap Alise, koju je imala na glavi može uticati na pojavu amnezije, dakle, vještak je isključio amneziju, a što je ovakav nalaz, Sud prihvatio kao objektivan, stručan i u skladu sa strukom.

Po pitanju psihičkih tegoba/simptoma, vještak je na Sudu pak objasnio, da postoji čitav niz psihičkih tegoba, koje je Alisa Mutap ispoljavala nakon stresnog događaja, traumatskog događaja, radilo se o vrlo bolnim traumatskim sjećanjima, koja kod svake osobe praktično izazivaju nelagodu, anksioznost, depresivnost, sumnjičavost, što je sve registrirano na ime Mutap Alisa i na kliničkom planu i putem testova koje je uradila psiholog, što je bilo naravno i za Sud logično, da osoba nakon traumatičnog događaja ispoljava prethodno navedene psihičke tegobe.

Međutim, vještak Kučukalić je pred Sudom naveo, da je isti zajedno sa svojim timom razmatrao, da li ti posttraumatski stresni događaji mogu uticati na neku pojavu amnezije, i zaključili su, da bez obzira, što su oni bili intezivni i snažni, jaki, što je osoba mogla koristiti neke psihološke mehanizme obrane potiskivanja, pa potiskivati te bolne neprijatne događaje u nesvjesni dio psihe, to bi moglo rezultirati eventualnom nekom parcijalnom amnezijom, ali jedna totalna amnezija, koja je bila prisutna ne bi mogla biti vjerodostojna na osnovu ovoga psihološkog mehanizma, da je u ovom slučaju moguće, da je imala neke fragmente gubitka sjećanja, ALI NE i totalnu amneziju, da u ovom slučaju, kada neka osoba doživi jaku traumu, koja je i kontinuirana i bolna i nepodnošljiva za ličnost, ona želi da sačuva svoj integritet, ali to normalno na normalan način svjesno ne može uraditi, e onda koristi mehanizam potiskivanja, da je to obrambeni mehanizam s kojim se ta neprijatna bolna sjećanja potiskuju u nesvjesni dio psihe i ona i na taj način se isključuje sjećanje na te događaje, što se može desiti u slučajevima, kao što je ovaj nakon traume.

Međutim, ali to su fragmentalna nesjećanja, koja se brzo vraćaju i u konkretnom slučaju Alise Mutap, NE MOŽE se govoriti isključivo, da se radilo o psihogenoj amneziji, zato što se radi o retograrnoj amneziji za jedan period, koja ne može biti prouzrokavana toliko psihičkom traumom, kao što je ovaj.

Iz ovakve konstatacije vještaka, Sudu je bilo jasno, da Mutap Alisa nije imala povrede, koje bi mogle izazvati totalnu amneziju, niti je ovaj traumatičan događaj isto mogao izazvati, nadalje, vještak je naveo, da je Alisa Mutap mogla imati fragmentne gubitke sjećanja, ali ne i totalnu amneziju, ali da bi se takva fragmentalna nesjećanja brzo vratila, što po ocjeni Kantonalnog suda u Sarajevu dovodi do zaključka, da „Alisa Mutap zna što se desilo, ali to svjesno prikriva“!

Lažni nalaz vještaka Jasminke Đelilović Vranić i Azre Alajbegović za Sud neprihvatljivi i nelogični!

„Kantonalnom tužiteljstvu Sarajevo je trebala amnezija. Oni su izmislili amneziju, jer Alisa nema amneziju“ – izjavljivao je od samoga početka Muriz Memić, otac ubijenog Dženana Memića.

Naime, u krivičnom predmetu „Dženan Memić“ rađeno je i timsko vještačenje Alise Mutap, po vještacima Jasminki Đelilović Vranić, Azri Alajbegović i Savić Žarku. Kantonalni sud u Sarajevo njihove nalaze je ocjenio kao nelogične i neprihvatljive. Sud nije prihvatio ovaj nalaz pod točkom 4 i 5 iz slijedećih razloga:

Vještakinja Jasminka Đelilović Vranić je navela, da su tokom pregleda utvrdili, da se ista istinski nastoji prisjetiti svih detalja događaja, a poslije povrede glave postoji amnezija i praznine u sjećanju popunjavanja sa nesigurnim sjećanjima, odnosno konfabulacija, dalje je izjavila, da na CT snimku se ne vidi potres mozga, da je amnezija usljed potresa mozga, da je potres mozga inače karakterističan sa amnezijom anterogradnom i retogradnom, da se u ovome slučaju radi o teškoj povredi mozga zato što uključuje retrogradnu i antereogradnu amneziju, te da ona smatra, da postoji mogućnost vraćanja sjećanja, te da je intenzitet traumatskog događaja koji je preživjela Mutap Alisa zajedno sa povredom koja se desila jedan od uzroka toliko intezivne retrogradne amnezije, koja u ovom slučaju traje duže od 24 sata s jedne strane, s druge strane, da je neadekvatan oporavak poslije komocije mozga koji zahtjeva fizičku i psihičku relaksaciju, nadalje je vještakinja izjavila, da je potres mozga funkcionalna dijagnoza i ne može se verificirati danas dostupnim dijagnostičkim metodama.

Te je dalje nastavila vještakinja, da se u ovom slučaju radilo o povredi parijetoopsipitalno zatupljeno predmetom oruđem, što je imalo za posljedicu povredu mekotkivnih struktura poglavine bez frakture koštanog sistema, a kao posljedica povrede mekotkivnih struktura imamo hematom, koji je verificiran sa mjehurićima zraka, koji su se tu našli zbog povrede poglavine i gdje postoji i danas ožiljna rana na poglavini Mutap Alise.

Prethodno navedeno objašnjenje vještaka Jasminke Đelilović Vranić, Azre Alajbegović i dr., za SUD NIJE PRIHVATLJIVO NI LOGIČNO, obzirom, da ni jedan nalaz Mutap Alise nije pokazao potres mozga, pa ostaje nejasno na temelju čega ovi vještaci izvlače zaključak da je Mutap Alisa imala potres mozga, a to čak još više, jer je vještak dr. Kučukalić na logičan i stručan način objasnio Sudu, da Mutap Alisa nije imala takve povrede glave pa samim time ni potres mozga, koje bi mogle izazvati amneziju kod iste, a ovo je potvrdio i vještak medicinske struke dr. Željko Karan, koji je sačinio svoj nalaz i mišljenje o povredama Mutap Alise, te izjavio, da podatak o nesjećanju događaja, povraćanju itd., može ukazati na postojanje potresa mozga, jer osobe koje imaju amneziju za neki događaj koje osjećaju mučninu, nagon na povraćanje ili su povraćale…, takvi simptomi mogu ukazati na postojanje potresa mozga – ono što se zove prolazno funkcionalno oštećenje centralnog nervnog sistema, ali da u raspoloživim medicinskim dokumentima na ime Mutap Alisa nema neurološkog nalaza, kojim bi objektivno bio potvrđen potres mozga iz razloga što svi ti simptomi mogu biti kao posljedica bilo čega, npr. kad je osoba u alkoholiziranom stanju također se ne sjeća šta je bilo, osobe pod uticajem droga i raznih supstanci imaju gotovo iste simptome, kao što su simptomi potresa mozga.

Da bi dijagnoza potresa mozga bila prihvatljiva sa forenzičkog aspekta mora postojati objektivni neurološki nalaz i da onda kada neurolog kaže zjenice sa horizontalnim nistadmusom sužene, da tromo reagiraju na svjetlost.., ona doktori znaju, da je tu postojalo tranzitorno oštećenje funkcije centralnog nervnog sistema u ovom slučaju može biti potres mozga, ali sa forenzičkog aspekta dijagnoza potresa mozga nije prihvatljiva po vještaku Karanu, te obzirom da su vještak Karan i Kučukalić iznijeli mišljenje, da do potresa mozga kod Mutap Alise nije ni moglo doći, da Alisa Mutap nije imala povrede mozga koje bi izazvale totalnu amneziju, Sud nije prihvatio točke 4 i 5 nalaza vještačenja Jasminke Đelilović Vranić, koja je radila sa timom vještaka.

Pod istragom Tužilaštva BiH je i bivši komesar MUP-a KS Vahid Ćosić.

Autor: Josip Šimić Đinđić/ Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI