“Prošla još jedna godina nekažnjavanja zvjerskog zločina nad osmero nevine hrvatske djece… “

Prošla je još jedna godina nekažnjavanja strašnog i zvjerskog zločina nad osmero nevine hrvatske djece u Vitezu koja su poginula pod zločinačkom rukom ARBiH. Dužnost je društva BiH tragati za istinom i zadovoljiti pravdu, napisao je na Twitteru Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH povodom 29. obljetnice ratnog zločina bošnjačke Armije BiH kada je svirepo ubijeno osmero djece hrvatske nacionalnosti dok su se igrali na košarkaškom igralištu u Vitezu, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Čović je podijelio i prošlogodišnji tweet na ovu temu.

Danas se spominjemo stravičnog ubojstva osmero nevine hrvatske djece u Vitezu, koja su poginula 10. lipnja 1993. godine kada je igralište na kojemu su se igrali zvjerski granatirano. Desetljećima kasnije, za ovaj nečovječan i brutalan zločin nitko nije odgovarao. pic.twitter.com/y42X40bjdl

— Dragan Čović (@Dragan_Covic) June 10, 2021

“Danas se spominjemo stravičnog ubojstva osmero nevine hrvatske djece u Vitezu, koja su poginula 10. lipnja 1993. godine kada je igralište na kojemu su se igrali zvjerski granatirano. Desetljećima kasnije, za ovaj nečovječan i brutalan zločin nitko nije odgovarao”, napisao je Čović prošle godine.

-Nevini dječji životi položeni toga dana zadužili su nas da njihova imena nikada ne budu zaboravljena. Počinitelji moraju biti privedeni pravdi i kažnjeni – za spokoj nevinih duša, za suočavanje s poviješću i za upozorenje da se ovakav zločin u BiH više nikada ne ponovi, stoji u Čovićevom prošlogodišnjem tweetu na koji se osvrnuo danas.

Podsjećamo, za svirepi ratni zločin Armije RBiH još uvijek nitko nije odgovarao. U Tužiteljstvu BiH već godinama postoji predmet koji se bavi ovim zločinom, ali još uvijek ne postoje nikakve konkretne naznake o podizanju optužnice i privođenju k licu pravde izvršitelja i nalogodavaca.

U cijeloj je priči još bolnije i tragičnije da su dan ranije, general Milivoj Petković (načelnik Glavnog stožera HVO) i general Rasim Delić (načelnik Glavnog štaba Armije BiH) u Kiseljaku sastavili sporazum o prestanku sukoba između sukobljenih strana. Taj je sporazum je proširen i potpisan sljedeći dan kada je i stupio na snagu.