fbpx

SAD opet spašava BiH od raspada i vodi je prema EU

Autor:

Stiglo je i pismo Antonya Blinkena, prvog suradnika američkog predsjednika Joea Bidena. Nema Daytona II., domaće strane morat će se dogovoriti o ustavnim i izbornim reformama i one se moraju provesti u 2021. kako se ne bi ušlo u 2022. godinu bez rezultata.

Mnogi nisu vjerovali onome što je svojedobno rekao diplomatski prvak SAD-a u Sarajevu Eric Gordon Nelson o potrebi izborne reforme i minimalnih ustavnih korekcija, a poruku Matta Palmera o tome da neće doći princ na bijelome konju s Daytonom II. pokušalo se predstaviti recidivima “stare administracije” u State Departmentu. Napokon, stiglo je i pismo Antonya Blinkena, prvog suradnika američkog predsjednika Joea Bidena. Nema Daytona II., domaće strane morat će se dogovoriti o ustavnim i izbornim reformama i one se moraju provesti u 2021. kako se ne bi ušlo u 2022. godinu bez rezultata.

Štoviše, američka administracija postala je svjesna kako su domaće političke snage u stanju sve prijepore riješiti uz kompromis i odustajanje od ostvarivanja ratnih ciljeva ili pak radikalnih inicijativa, koje bi nesumnjivo dovele BiH pred najveće iskušenje. Po svaku se cijenu, dakle, nastoji postići rješenje prije izbora 2022. godine. Svatko je poruke američkog državnog tajnika protumačio na svoj način. Blinkenove riječi pozdravili su čelnici HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović te SDA Bakir Izetbegović.

Različita očekivanja

“Sjedinjene Američke Države su, uz EU, naš najvažniji geopolitički i geostrateški partner. To su naši prijatelji koji su nebrojeno puta dosad pružili ruku našoj zemlji. Pozdravljam pismo američkog državnog tajnika, gospodina Antonyja Blinkena, koje se savršeno nadovezuje na sve ono što osobno, kao i legitimni predstavnici hrvatskog naroda, ističem već dulje vrijeme. Njegove izjave uzimamo kao snažan motiv da ključna politička pitanja konačno privedemo kraju. Jasno je istaknuto kako nitko to neće učiniti za nas, nego da je to naša odgovornost u kojoj oni samo mogu pomoći”, stoji Čovićevoj izjavi. On ističe kako “provedbom ključnih odredbi u predmetima ‘Ljubić’ i ‘Sejdić i Finci’ započinjemo novu eru europske Bosne i Hercegovine”.

“Ako je potrebno odraditi i minimalne ustavne korekture, mi ćemo to i uraditi. Konstitutivni narodi i njihovo legitimno predstavljanje ustavna su, društvena i politička srž Bosne i Hercegovine. To ističu odluke i Ustavnog suda BiH, kao i Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu “, navodi Čović.

On smatra kako je potrebno prilagoditi neustavne odredbe Izbornog zakona BiH, čime bi se ojačalo natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda uz omogućavanje svima da se kandidiraju i da mogu biti birani.

“To su načela demokracije koja ističu i državni tajnik Blinken i institucije EU-a. Strateško savezništvo sa SAD-om i EU-om potvrđeno je sporazumom u Mostaru u lipnju 2020. koji smo zajedno parafirali i obvezali se provesti do kraja”, ističe Čović. On zaključuje kako je moguće ujediniti presude “Sejdić – Finci” i “Ljubić”.

“Legitimna volja da vas netko predstavlja, bez diskriminacije bilo koga, temeljno je ljudsko i demokratsko pravo i to jasno prepoznaje gospodin Blinken, kojemu ovim putem zahvaljujem što je i na ovakav način uputio jedan snažan motiv za postizanje konačnog i održivog rješenja, kao i privrženosti europskoj perspektivi naše domovine Bosne i Hercegovine”, stoji u izjavi čelnika HNS-a BiH.

Istodobno, predsjednik SDA Bakir Izetbegović poruku američkog državnog tajnika predstavio je u posve drukčijem svjetlu. 
- To je poruka koju smo trebali i čekali. Prvi dio poruke je da Daytonski mirovni sporazum treba doživjeti daljnju evoluciju i poboljšanja u oblasti jačanja građanskog uređenja kroz provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava – smatra Izetbegović. On ima tumačenje i što je Blinken poručio u drugome dijelu pisma koje je upućeno tročlanom državnom vrhu.

“Drugi dio poruke je da neće biti Daytona 2 i radikalnijih poteza SAD-a i međunarodne zajednice nakon iskustva koje su imali s odbacivanjem “travanjskog” i “butmirskog paketa”, ali i da će prisutnost SAD-a biti mnogo snažnija nego u proteklih nekoliko godina. I konačno, treći dio poruke jest da se od Predsjedništva BiH očekuje liderska uloga u pokretanju reformskog procesa, s naglaskom na izmjene izbornog zakonodavstva. Izmjena Izbornog zakona mora biti bazirana na izmjeni Ustava”, zaključio je Izetbegović. Kada se pak ove izjave stave u precizne poruke koje je američki državni tajnik uputio, može se primijetiti kako Blinken ni jednom riječju nije spomenuo ulogu Predsjedništva BiH, a poglavito građansko uređenje. Jednako tako, Blinken ustavne promjene ne postavlja iznad izmjena Izbornoga zakona, nego ih stavlja u istu važnu ravan kao i sve druge reforme. No ključni dio obraćanja američkog državnog tajnika odnosi se na tajming. Potrebno je sve reforme provesti u ovoj godini.

Odgovor zašto je to tako leži u izbornoj 2022. godini. SAD, koji je najviše izvan BiH investirao u izgradnju BiH i njezine stabilnosti, neće zasigurno dopustiti da se država teško destabilizira s dalekosežnim posljedicama koje bi mogle nastupiti u slučaju da se ne uspiju uskladiti dva različita očekivanja. Hrvatski politički predstavnici očekuju da im se omogući birati vlastite političke predstavnike kako bi se spriječilo ponavljanje slučaja Željka Komšića u državnom Predsjedništvu, napose s nametanjem izaslanika u Domu naroda Federacije BiH.

Destabilizacija FBiH

S druge pak strane, bošnjački politički predstavnici zbog brojnosti vlastitoga naroda traže da se primijeni sustav “jedan birač – jedan glas”. To bi, u biti, dovelo do potpune destabilizacije FBiH, a koja zapravo predstavlja kralježnicu države BiH. Kada bi se poremetila formula jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kojom su praktički tri strane okončale rat i uspostavile mir, otvorila bi se Pandorina kutija. A to, zapravo, ovako izgleda.

U slučaju da sljedeće godine bošnjačke stranke “uklone okove”, odnosno eliminiraju Hrvate, kako to eufemistički ističe Izetbegović, to bi zasigurno dovelo do potpune blokade Federacije BiH te poremećaja u deset županija. Moguće je sustavom blokada potpuno zaustaviti uspostavu Doma naroda u koji bi se pokušali ugurati bošnjački Hrvati i time se ni federalna Vlada ni novi predsjednik neće moći izabrati.

U slučaju pak da se kojim drugim obilaznim putovima to i učini, entitet, međutim, neće moći funkcionirati. Da se uopće ne spominju vrlo jasne poruke Zagreba, koji je o preglasavanju Hrvata vrlo jasno odgovorio odnosom prema Komšiću i državnom Predsjedništvu. Daljnje zaoštravanje odnosa Hrvata i Bošnjaka, u biti, najviše bi koristilo srpskoj strani i neskrivenim željama da se referendumom odluči sudbina Republike Srpske. A ključne argumente za takav potez mogu upravo potražiti u odnosu prema Hrvatima u slučaju pak da ih se posve ponizi, piše: Zoran Krešić, Večernji list BiH

Autor:

ZADNJE VIJESTI