Sebija Izetbegović centralizirala borbu i odlučivanje u Sarajevu, periferija u panici!

SARAJEVO - Konačno su vlasti u FBiH došle pameti pa su odlučile da se čelnici federalnog kriznog stožera oglašavaju dva puta dnevno i javnosti ponude pouzdane informacije o stanju i potezima koje povlače u borbi protiv ‘nevidljivog neprijatelja’, goropadnog koronavirusa. Ali, daleko je to još od sređene i povjerljive vertikale . Potpuno je u pravu čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović kada tvrdi da su institucije zakasnile najmanje 15 do 20 dana sa učinkovitim djelovanjem, a Federacija i danas debelo kaska za Republikom Srpskom gdje je sustav pospremljen i kompaktan i odavno već u funkciji.

Tko pije a tko plaća?

Na čelu je entitetski ministar zdravstva, dok Dodik, Cvijanović, Višković, Lukač, Radojičić i drugi pružaju institucionalno-logistički suport. U većem entitetu se, nažalost, još ne zna tko pije, a tko plaća. Ljudi se još šale sa smušenim navlačenjem maske premijera Fadila Novalića dok se pojedini uniformirani ublehaši razmeću efektima policijskog sata.

Predsjednica kriznoga stožera Jelka Miličević i ministra zdravstva Vjekoslav Mandić su prepustili štafetnu palicu premijeru Fadilu Novaliću i nametljivom šefu Stožera civilne zaštite Fahrudinu Solaku koji djeluju dosta pogubljeno u cijeloj prijetnji, te se drže uglavnom ekonomske i policijske oblasti. O koronavirusu liječnici i dalje pričaju sporadično i po medijima osim, kako smo i pisali, u Mostaru gdje je nužda u prvi plan gurnula prof. Juricu Arapovića i prim. Semira Avdića, što je dakako u ovom zlu i dobra stvar.

U ostatku Federacije ravnateljica Kliničkog centra sveučilišta u Sarajevu, zamišljenog referentnog centra u dijagnosticiranju i liječenju oboljelih od COVID -19, dr. Sebija Izetbegović je skoncetrirala i čvrsto centralizirala zdravstveni sustav usmjerivši preko odanih stranačkih poslušnika u vlasti, financijsku i medicinsku logistiku prema svome KCUS-u zbog čega se periferija osjetila odbačenom i izoliranom i zamišljeni je sustav doslovce pukao.

Ramovićevo pismo

Nemir je dakako unijela i Vlada FBIH svojom pomalo nesmotrenom i nedorečenom odlukom da se za najveće kliničke bolnice izdvoji 30 milijuna maraka pa je iz ‘sirotinjske’ zeničke kliničke bolnice pokrenut prvi val negodovanja. Nakon toga prava bomba je odjeknula iz Goražda. Gradonačelnik toga gradića na Drini u Istočnoj Bosni dr. Muhamed Ramović je šokirao bošnjačko javno mnijenje pismom srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću u kojem ponizno moli za pomoć u medicinskim maskama i respiratorima.

Sarajevski minder je zaleđen, ali je brzo progledao nad poražavajućom stvarnošću. Teška muka, salonsko i mlitavo djelovanje Sarajeva natjerali su Ramovića da zatraži spas za svoje oboljele sugrađane od ‘najmržeg neprijatelja’ iz Beograda. Krivac je dakako ogoljen, federalne vlasti su ostavile na cjedilu područje u koje su se u dobru zaklinjale da je herojsko i patriotsko.

-Sada je izvjesno da ćemo vrlo teško odgovoriti ako stanje nastavi da se pogoršava. Budući da nemamo nijedan test za koronavirus, ovim putem Vam upućujemo apel da u skladu sa mogućnostima pomognete građane Grada Goražda, te pošaljete određen broj testova, maski, respiratora i dezinfekcijskih sredstava. U nadi da ćete naći mogućnosti da udovoljite našem apelu, srdačno Vam zahvaljujemo i pozdravljamo Vas – napisao je Ramović u apelu upućenom Aleksandru Vučiću.

Na kraju je ostavio i svoj broj mobilnog telefona. Naravno Vučić je trjumfalno dočekao tu molbu jednog bošnjačkog gradonačelnika i nije dugo trebalo da i predsjednik Srbije odgovori, uglavnom pozitivno.

Slučaj iz Bihaća

Prije nekoliko dana je ravnatelj Županisjke bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću Hajrudin Havić izjavio je kako je Klinički centar Sveučilišta u Sarajevu (KCUS) odbio prebacivanje pacijenta zaraženog koronavirusom iz Bihaća na KCUS. Direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović tim povodom pozvala je Havića da se prestane baviti politikantstvom i da energiju usmjeri na liječenje pacijenata, jer nikakav zvanični dopis nije poslao KCUS-u.

-Pozivam gospodina Havića da u ovom momentu prioritetno bude ravnatelj Županijske bolnice u Bihaću i da aktivnosti u Županijskom odboru SDP-a, u interesu svih građana, bar privremeno ostavi po strani. Ovo nije vrijeme kada se bilo ko treba baviti politikantstvom, i sama se očešala o odvratnu politiku dr. Izetbegović.

Da je sve manje nepovjerenja u ponašanje Sebije Izetbegović i nezadovoljstva njezinom strategijom da se testiraju samo ‘sumnjivi’ pacijenti dokazuje i odluka Kriznog stožera HNŽ-a da uzorke za dodatna testiranja na koronavirus neće slati na Klinički centar Sveučilišta u Sarajevu. Dodatno su iz ovog stožera poručili da je tako dogovoreno na razini Mostara i Sarajeva.

Demantirala ih je i sama ravnateljica Kliničkog centra UNSA Sebija Izetbegović:

‘Osim uzorka prvozaraženog u Mostaru, iz SKB Mostar nijedan uzorak nije poslan u centar koji je smješten u ovoj klinici, što je začudilo i što, otvara brojna pitanja”.

Sarajevski režimski mediji su zapjenili nad posve legitimnom odlukom Stožera iz Mostara koji kao tijelo, ali i zaražene ili osobe sa simptomima koronavirusom imaju pravo, ako im se nude opcije, odabrati neki Klinički centar , pa i u susjednoj državi, gdje će se izvršiti testiranje.

Odluka iz Mostara se u sarajevskoj nervoznoj čaršiji tretira maltene kao državni udar, međutim šokantno pismo gradonačelnika Goražda Muhameda Ramovića je minder otreslo od zemlju.

Podsjećamo, KCUS je zamišljen u nečijim glavama kao referentni centar za Federaciju Bosne i Hercegovine i nigdje nije navedeno da se dodatna testiranja šalju po nahođenju ili nekim drugim principima.

Sebija Izetbegović i dalje pruža otpor preporukama i vodi tihi verbalni rat sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Komentirajući navode da KCUS ne poštuje glavnu preporuku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da se radi što više testova, kaže da je SZO ta koja u Sarajevo i BiH šalje testove.

“Ako pošalju milijun testova i kažu da se milijun ljudi testira, mi ćemo testirati. Priča i izjave su jedno, a praksa i stvarnost nešto drugo. Testiramo sve koji imaju uputnicu epidemiologa iz KS i ostalih dijelova FBiH. Mi testiramo PCR Real Time metodom koja je 99,9 posto sigurna. Neki su nabavili screening brze testove koji nemaju tu pouzdanost pa može biti puno lažno negativnih, što je još opasnije nego da ih niste testirali. Oni tada počinju da krše propisana pravila o samoizolaciji i mogu sijati zarazu na sve strane. Mi ih možda možemo koristiti samo u trijaži i izuzetno hitnim slučajevima”, navela je.

Testiranja su ključna

Južna Koreja testirala je više stanovnika nego ijedna druga zemlja na svijetu, čime su došli u situaciju da mogu na vrijeme izolirati sve sumnjive slučajeve i dati im brzu pomoć nakon što se otkrije da su zaraženi. Kako navodi NY Times, zemlja je provela oko 300 tisuća testova, što je 40 puta više nego Sjedinjene Američke Države (gledano po broju stanovnika).

– Testiranje je ključno za rano otkrivanje virusa jer minimalizira mogućnost daljnjeg širenja virusa. To je ključ malene smrtnosti od koronavirusa u Južnoj Koreji – rekao je južnokorejski ministar vanjskih poslova Kang Kyung-wha novinarima.

Pritom su, kako bi rasteretili bolnice, vlasti otvorile više od 600 centara u kojima je bilo moguće provesti testove na koronavirus. Osim što su time ubrzali testiranja, smanjili su izloženost zdravstvenih djelatnika. Na 50 mjesta uvedena su “drive in” testiranja – pacijenti su testirani u desetominutom postupku pri čemu uopće nisu napuštali vozila. Vozačima su dali upitnik, izmjerili im temperaturu i uzeli brisove. Nalazi su bili gotovi za nekoliko sati.

Svakog trenutka svakom razumnom postaje sve jasnije – koronavirus se može zaustaviti, ali za to su potrebne inteligentne, učinkovite i nerijetko radikalne mjere. Dokazuje to primjer Južne Koreje kojoj je prijetila katastrofa, a koja je u silaznoj putanji s brojem zaraženih. Rani znaci krajem veljače bili su alarmantni, broj zaraženih s nekoliko desetaka premašio je stotine, potom i tisuće. Na vrhuncu epidemije zabilježeno je više od devet stotina slučajeva u jednom danu, a samo tjedan kasnije broj zaraženih počeo se smanjivati. Ove nedjelje zemlja je prijavila samo 64 slučaja.

Prof. Sebija Izetbegović je u utorak najavila kako u BiH za otprilike tjedan dana stiže pomoć iz iznozemstva od oko 150 tisuća testova. Možda će nakon toga sve biti drugačije, a za očekivati je da će pomoć korektno biti raspodijeljena i u Mostar, Goražde, Zenicu, Bihać i sve druga ‘odbačerna’ područja.