Što očekivati za zemlju apsurda?

SARAJEVO - Bosna i Hercegovina ima preopterećen javni sektor i daleko najveću razliku između plaća u realnom i javnom sektoru u regiji, o Europi da i ne govorimo, pokazuju podaci Svjetske banke.

Zapanjujuću su podaci o sumraku bh. ekonomije i društva. BiH je zemlja s najvišim stupnjem emigracije od 1990. do 2017. godine te se nalazi dosta ispred Albanije, Makedonije, Crne Gore i Srbije, gotovo svi ispitanici, u provedenoj anketi, smatraju kako je za rad u javnom sektoru potrebna isključivo “veza” a čak bi 89 posto građana radije radilo u javnom nego privatnom sektoru.

Sve to, uz ine druge probleme, procjene Svjetske banke govore kako će našoj zemlji trebati čak 50 godina da približi razini dohotka i životnog standarda zemalja napredne Europe. A ukoliko se obistine sve češće najave nove “ekonomske oluje” u svijetu i EU, stanje u našoj zemlji moglo bi bukvalno dotaknuti dno.

Državni sektor

Na nepripremljenost BiH mogućim krizama upozorio je Francisco Parodi, stalni predstavnik MMF-a u BiH, istaknuvši kako je BiH jako povezana s ekonomijom EU te je vrijeme za pripremu na moguće buduće poremećaje. I on je upozorio kako su plaće u javnom sektoru za 40 posto više nego u realnom dodavši kako bi bilo idealno da su na istoj razini.

Upravo zbog te činjenice i ne čude zbog čega ogroman broj mladih obrazovanih osoba želi u “državne jasle”. Nadalje, naglašava kako je dio poduzeća u državnom vlasništvu u ozbiljnim problemima pa gomilanje ljudi u njima dovodi do još većih problema. Isto tako, javna poduzeća duguju oko 1,5 milijardi maraka što samo po sebi pokazuje stanje u najvećem broji njih.

Ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan je kazao kako mogući rast euribora ne bi trebao dovesti po velikog rasta kamatnih stopa u BiH. Ipak, tvrdi kako globalna slika ne ide u prilog BiH, pogotovo što se recesija očekuje u Italiji i Njemačkoj, a oko 50 posto izvoza iz BiH ide u Italiju, Njemačku i Hrvatsku, koju također očekuju problemi.

U situaciji kad se ekonomija suočava sa recesijom, svako nastoji sačuvati novac – građani manje troše, tvrtke manje investiraju, banke manje kreditiraju. Onda ostane da netko, država, poduzme određene mjere da bi se stanje popravilo, rekao je Domljan.

Poučeni dosadašnjim iskustvima, u kojima je vlastodršcima bilo važno samo vlastiti džep pa su podizali namete ili se dodatno zaduživali, odgovarajuća reakcija države neće stići.

Bez znanja nema napretka

I Domljan, kao gotovo si ekonomski stručnjaci u zemlji, stava je kako bi nam BDP trebao rasti po stopi od šest ili sedam posto za početak oporavka. Kako bi uspjeli u tomu, moramo podići zaposlenost, ali i produktivnost, a da bi to uspjeli potrebo nam je znanje. Ukoliko znamo situaciju u obrazovnom sustavu zemlje, i o tome je apsurdno govoriti.

I dok druge zemlje kroče kroz četvrtu industrijsku revoluciju, BiH nije zakoračila ni prema trećoj, digitalizacija nje i dalje misaona imenica jer popis stanovništva 2013. pokazao je kako je u BiH nepismeno 2,82 posto stanovništva, a informatički nepismenih bilo je čak 38,7 posto. Kada tome dodamo da posljednje procjene pokazuju da u BiH trenutno živi tek oko 2,7 milijuna stanovnika, a potvrđen je podatak kako je u posljednjih deset godina broj radno sposobnih osoba manji za 250 tisuća, jasno je kako se radi u najvećem broju o visoko obrazovanim ljudima.

S obzirom da i te zemlje koje su meka za naše građane i koje su ekonomski od BiH pobjegle 50 ili 100 godina ulaze u recesiju, pa što očekivati onda za zemlju apsurda?