Što više novca EU ulaže u borbu protiv korupcije u BiH, ona sve više cvjeta

SARAJEVO - U okviru kontinuirane podrške Europske unije sektoru vladavine prava u BiH, danas će biti predstavljen novi projekt pod nazivom “EU4Justice: Podrška borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH”, a koji Europska unija financira sa 2,2 milijuna eura. Projekt se sprovodi u partnerstvu s GIP Justice Coopération Internationale (GIP JIP) s ciljem poboljšanja učinkovitosti istraga i krivičnog gonjenja predmeta teške korupcije i organiziranog kriminala putem pojačane suradnje u cijelom sustavu krivičnog pravosuđa.

Obuhvatit će sve pravosudne institucije u BiH, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, tužiteljstva, sudove, ministarstva pravde, agencije za provedbu zakona i APIK.

Nema napretka, samo nazadak

Ovo nije prvi ovakav projekt u BiH, a vjerojatno neće biti ni zadnji, jer je korupcija u ovoj zemlji duboko ukorijenjena. To najbolje pokazuju podatci Transparency International BiH koji su predstavili rezultate Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2018. godinu. Naša država je ponovo dobila ocjenu 38, na ljestvici od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najvišu razinu percipirane korupcije, dok 100 predstavlja najnižu razinu korupcije, i nalazi se na 89. mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u istraživanje. Nimalo iznenađujuće, dijelimo mjesto s Indonezijom, Šri Lankom i Svazilendom.

Uspoređujući rezultate u zadnjih sedam godina, gdje se ocjene kreću od 42 za 2012. i 2013., do 38 za 2017. i 2018., vidljivo je da Bosna i Hercegovina ne samo da nije napravila nikakav napredak, već bilježi nazadak. Negativne trendove, osim Makedonije, koja je zabilježila pomak sa ocjene 35 na 37, bilježe i ostale zemlje Zapadnog Balkana, te su i Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Hrvatska u odnosu na prethodnu godinu zabilježile nazadak. Najbolju poziciju od država regije i dalje drži Hrvatska, a najveći nazadak zabilježila je Srbija (sa 41 na 39).

– Analiza rezultata CPI-a i poređenje sa ostalim istraživanjima, pokazala je direktnu povezanost između razine korupcije i razine demokratičnosti. Razvijene demokracije tako imaju prosječan indeks oko 75, slabi demokratski sustavi imaju ocjene oko 49, dok hibridni režimi, koji pokazuju elemente autokratskih sistema imaju indeks blizu 3 – objasnili su iz te organizacije.

Vlasti reagiraju represijom

Bosna i Hercegovina je već prema istraživanjima kao što je Indeks demokracije (Economist Intelligence Unit), koji je uključen i u CPI, svrstana među hibridne režime, u kojima se redovito dešavaju izborne nepravilnosti, politički pritisci, nedostatak nezavisnosti pravosuđa, visok stupanj korupcije, pritisci na medije i gotovo nepostojeća vladavina prava. Sve ove karakteristike i slabi demokratski temelji omogućavaju cvjetanje korupcije, posebno u sustavima u kojima nedemokratske i populističke vođe koriste njihove slabosti za vlastitu korist.

Ovo je naglasio i Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI Bosne i Hercegovine, napominjući da je Bosna i Hercegovina u potpunosti zarobljena privatnim interesima nositelja vlasti.

– Institucije paralizirane korupcijom ne uspijevaju ostvariti svrhu zbog koje postoje, ostavljajući građane u situaciji da ne mogu ostvariti elementarna ljudska prava. Razarajuće posljedice korupcije manifestiraju se na urušavanje demokratskih standarda i odsustvo ekonomskog razvoja. Na sve izraženije nezadovoljstvo građana, vlasti sve češće reagiraju represijom, kao u slučaju Pravde za Davida – upozorio je Blagovčanin.