Svjedok otkrio detalje “ratne ponude” Izetbegovića i Tuđmana 1993. u Ženevi

Autor: dnevno.ba

Knjiga “Da nije bilo Oluje” ili na engleskome prijevodu “Who saved Bosnia” hrvatskog diplomata Vitomira Milesa Raguža, a danas voditelja Odjela Europske razvojne banke za veliki broj zemalja od Švedske do Turske, uključujući i zapadni Balkan, svjedoči kako su vrlo malo evoluirali temeljni problemi u Bosni i Hercegovini koju, prije svega, opterećuju neiskrene nacionalne politike, piše Večernji list BiH.

Bila je sredina 1993. godine, pregovori su se odvijali u Ženevi, domaćini su bili lord David Owen i Thorvald Stoltenberg, a razgovarali su čelnici triju država: BiH, Hrvatske i Srbije, kao i triju strana: Hrvata, Bošnjaka i Srba kako zaustaviti rat i urediti državu kao uniju triju republika.

Otvorene ponude i odbijanja

Raguž je bio u izaslanstvu s predsjednikom Hrvatske Republike Herceg Bosne Matom Bobanom. Najupečatljiviji je bio dio razgovora o razgraničenju hrvatske i bošnjačke strane u središnjoj Bosni, odnosno otvorenoj ponudi bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu da pripoji zapadnu Hercegovinu. Istodobno, Izetbegoviću je bilo bitno zauzeti središnju Bosnu. Stolu za kojim su već sjedili Izetbegović i Miles Raguž priključio se Tuđman, što je bilo neobično jer je uvijek sjedio s hrvatskim izaslanstvom.

Tako Raguž navodi da je Tuđman htio porazgovarati o internom razgraničenju između republike s muslimanskom većinom i one s hrvatskom u središnjoj Bosni (Owen – Stoltenbergov plan bio je “skrpati” zemlju od triju republika s visokim stupnjem samostalnosti i stvoriti uniju Bosne i Hercegovine). No, Izetbegović nije htio čuti o tome. Kazao je da ne želi razgovarati o središnjoj Bosni i da ga Tuđman ne bi trebao gnjaviti time. “Trebali bismo samo o Hercegovini”, kazao je brzo.

“Uzmite tu zapadnu Hercegovinu, pripojite je već sutra i idemo dalje”, rekao je Izetbegović Tuđmanu, kako ga citira Miles Raguž. On dodaje kako se u prvome trenutku pomislilo da je Izetbegović umoran od jutarnjih pregovora te da, jednostavno, blefira Tuđmana želeći vidjeti koliko daleko može ići u tome trenutku.

Raguž dodaje da ga je nakon toga Tuđman razoružao svojim motivima. “Kao prvo, kazao je, bio bi to poljubac smrti za okupirana područja Hrvatske”, prepričava sadržaj poruka Tuđmana Izetgegoviću. “Zatim je ustvrdio da se to hrvatsko javno mnijenje ne bi prihvatilo, većina Hrvata u BiH osjetila bi se izdanom, a vodstvo Katoličke crkve, i u Zagrebu i u Sarajevu, bilo bi izvan sebe od ljutnje”, navodi Vitomir Miles Raguž.

Krajišnik ozbiljno prijetio

Po njegovu mišljenju, Tuđman je osjećao potrebu kazati sve to jer je među političarima i u regiji i izvan nje vladalo uvjerenje da je Sarajevo u svakom trenutku spremno odreći se zapadne Hercegovine, kao i istočne Bosne, ako bi im ostala veća centralizirana država s muslimanskom većinom.

“Na tom je skupu Tuđman mislio i govorio sve ono što su njegovi protivnici govorili protiv politike koju je on navodno zagovarao i potajice provodio da bi podijelio Bosnu”, navodi svjedok ovih razgovora Miles Raguž.

On je opisao i iznimno uznemirujući incident u kojemu je nedavno preminuli Momčilo Krajišnik uputio ozbiljnu prijetnju bošnjačkoj strani, zbog čega su na trenutak prekinuti pregovori.

Autor: dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI