TRBUHOM ZA KRUHOM: U BiH nestao cijeli jedan grad stanovnika!

TOMISLAVGRAD - Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine nažalost već jedno vrijeme i nije neka novost, no podaci koji se svako malo pojave u javnosti nanovo šokiraju i rastuže, tim više što se u istraživanjima iz godine u godinu vidi kako je sve veći broj iseljenih mladih obitelji kod kojih je teško za očekivati povratak u neko dogledno vrijeme.

Također, simptomatično je što se određene općine konstantno pojavljuju na prvim mjestima po broju odlazaka, a to posebice vrijedi za prostore sjeveroistočne Bosne te Hercegbosanske županije.

Unija za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini još od sredine 2013. godine analizira demografska kretanja u cijeloj BiH, a u tom istraživanju je sudjelovala 1091 mjesna zajednica, 41 lokalna nevladina organizacija te predstavnici lokalnih vlasti. Novi rezultati su poražavajući budući je postalo jasno kako je broj iseljenih od sredine 2013. godine porastao na čak 80 tisuća. Među mjestima koja bilježe najveći broj iseljenih nalaze se gradovi i općine diljem BiH, a na prvom je mjestu Sanski Most iz kojeg je do sada otišlo čak 7 tisuća ljudi.

Gledajući najveću koncentraciju mjesta koja bilježe najveći odliv stanovništva prednjači regija sjeveroistočne Bosne, pa je tako iz Zvornika od sredine 2013. godine do danas otišlo 6 tisuća građana, a slijedi Bijeljina s 5500 iseljenih. Zabrinjava i val iseljavanja na širem području Posavine pa je tako u slučaju Brčkog zabilježen odlazak preko 4000 ljudi, a tu je Domaljevac-Šamas iz kojeg je otišlo oko 1000 građana.

Prostor Hercegbosanske županije već je odavno detektiran kao veoma izložen i ranjiv na trendove iseljavanja, a nove brojke to potkrjepljuju. Područje Tomislavgrada i Livna napustilo je ukupno oko 1000 obitelji, odnosno oko 3 tisuće ljudi, a prema dostupnim podacima Drvar je najgore prošao budući je zabilježen odlazak 2500 građana.

Od općina u Hercegovini treba pak izdvojiti Čapljinu iz koje je otišlo oko 600 ljudi te Ljubuški s oko 300 građana. Inače, osim Unije, pokazatelje o demografskom kretanju možemo pronaći i kod predstavnika Katoličke crkve koja kontinuirano bilježi broj vjernika katolika u svim župama u Bosni i Hercegovini. Prema posljednjim podacima Biskupskih ordinarijata, ukupan broj katolika smanjuje se iz godine u godinu, a na kraju 2015. u BiH je bilo 405.735 katolika, što bi bilo za 14.559 manje negoli prethodne 2014.

Prirodni priraštaj katolika u 2015. godini bio je -2449, a taj je rezultat je odnos broja krštenja i sprovoda u pojedinim biskupijama za 2015. godinu: Banja Luka -350, Sarajevo -2009, Trebinje -101 i Mostar +11. Osnovni razlozi demografskoga stagniranja Hrvata u BiH su: ratni progon i iseljavanje, neuspio povratak prognanika i raseljenih, neriješeno pitanje unutrašnjeg uređenja BiH (političko i nacionalno pitanje), visok postotak nezaposlenosti, vrlo negativan prirodni priraštaj Hrvata koji su ostali u BiH i novo iseljavanje.

Prema službenim podacima Agencije za statistiku, koji obuhvaćaju sveukupno stanovništvo BiH od 1996. do 2014. godine, cijelu BiH je zahvatio proces depopulacije, povećanja prosjeka starosti stanovništva, proces vrlo ubrzanoga smanjenja broja rođenih i proces povećanja broja umrlih, bez obzira na etničku i vjersku pripadnost. Tako je na razini cjelokupnoga stanovništva BiH 1996. godine imala pozitivan priraštaj za čak 21442, dok je 2007. godine prvi put imala negativan priraštaj koji je iznosio -1209, a 2014. godine dosegao je -5712.