TRIBINA U SARAJEVU: Ukinuti naziv BiH, te državu ubuduće zvati Bosna!?

Autor: Dnevno.ba

SARAJEVO - Pod naslovom "Bosanski nacionalni/državni identitet kao temelj državotvorne strategije", sinoć je u Hotelu Europa u Sarajevu održana javna tribina.

Tribina je održana u organizaciji pokreta “Nova Bosna”, a u povodu 25. studenog, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, te je okupila je ugledne univerzitetske profesore, aktiviste, studente, novinare i druge građane.

Na tribini su govorili Taner Aličehić, autor knjige „Tragom drevnih Bošnjana“ i dr. Sedad Bešlija, v.d. direktora Instituta za historiju i predsjednik Upravnog odbora Nove Bosne.

Istaknuto je da tema bosanskog nacionalnog, odnosno državnog identiteta na jedan neadekvatan način povlači u dijelu savremene bošnjačko-muslimanske javnosti, te da se time pokazuje manjak razumijevanja ovog pitanja.

Nadalje, naglašeno je da je „identitet živa materija“, a da je cilj skupa razgovarati o svim opcijama i doći do svih potrebnih rješenja koja će omogućiti i očuvati državu Bosnu i Hercegovinu, a onemogućiti svaki oblik antibosanskih nastojanja.

„Postoji bojazan kod dijela bh. javnosti da bi aktualna etnokonfesionalna podjela društva i naroda u državi Bosni i Hercegovini mogla u budućnosti zadati završni do sada neviđeni udarac opstanku države. Ako su te bojazni i minimalno opravdane onda je opravdan govor na večerašnju temu. Ovdje je osnovno pitanje može li se napraviti kvalitet više prije svega u civilizacijskom smislu u odnosu na državu Bosnu i Hercegovinu. Može li se napraviti osjećaj više prema državi, izgraditi zajednički nadidentitet i prevladati situacija u kojoj jesmo već duže vrijeme, a ona podrazumijeva da svima u Bosni svakodnevnicu oblikuju i da su primarni tzv. konstitutivni identiteti”, poručeno je sa skupa.

Taner Aličehić je u vrlo zanimljivom i izazovnom obraćanju iznio niz ideja o bosanskoj nacionalnog ideji i bosanstvu kao civilizacijskoj vrijednosti koje predstavljaju avangardne stavove u savremenom društvenom i državnom poretku, ali koje su danas predmet različitih tumačenja u istom miljeu.

Podsjetio je da je u trenutku raspada Osmanskog carstva, vjerski identitet nadjačao narodnu (etničku) pripadnost bosanskog naroda.

„Ponajprije pod utjecajem politike iz susjedne Srbije, a zatim i pod utjecajem ideje o postojanju hrvatskog naroda promovirane iz susjedne Hrvatske, bosanski narod se podijelio na susjedne „nacionalne identitete“. Jedni su počeli da se smatraju Srbima, drugi Hrvatima, a treći su održali historijski naziv Bošnjaci, barem kad su im prilike to dozvoljavale“, smatra on.

Istovremeno, prema njegovim riječima, “Srbija, srpska nacionalna ideologija, nije nikada uspijela da odvoji vjeru (SPC) od države, te je ostala zarobljena u obliku “jedna vjera, jedan naroda, jedna država”.

“Najbolji pokazatelj problema srpske nacionalne ideologije, kao i uzroci ratova, progona, pokolja, i na kraju genocide, nalaze se u ovoj rečenici: “Srbi nemaju šta više tražiti u Bosni ukoliko se usvoji i proglasi bosanska nacija, Bosanci. Glavni naš prioritet je po svaku cenu sprečiti službeno priznavanje te bosanske nacije”. To je još 1989. izgovorio ideolog srpskog nacionalizma Dobrica Ćosić”, naveo je Aličehić.

Nadalje, Aličehić samatra kako se „braniti od fašistickih antibosanskih ideologija mogu samo institucije sa državnim predznakom, ne pojedinci, ne partije, ne vjerske zajednice“.

„Bosna danas nema niti jednu instituciju od strateškog značaja koja gradi kadrove, buduće političare, diplomate, vojnike. Strateško je pitanje i naziva države. Svi dualizmi su sa strateške strane prepreka za jačanje nacionalnog identiteta. Povratak na povjesno ime države Bosna, umjesto „BiH“, bi trebao biti dio programa političkih stranaka koje se smatraju probosanskim. Bosnizacija svih elemenata kako kulturnog tako i javnog života mora biti vokabular svakog javnog radnika. Jačanje jedinstvenih bosanskih kulturnih i jezičkih institucija ide u prilog državi“, zaključio je Aličehić.

Dr. Bešlija u svom obraćanju je napravio kratak presjek razvoja nacionalnog pitanja u Bosni kroz historiju. Najprije je pojasnio razliku između naroda i nacije, zaključivši da su to “dvije suštinske odrednice ljudskog povezivanja, te dodao:

“Nema konačnih definicija o tim kategorijama. Ne može ih ni biti jer je identitet nešto što se mijenja ili se može mijenjati“.

Podsjetio je da se “prije 150 godina dio bošnjačkog ethosa izdvojio po liniji pripadnosti vjeri (pravoslavlju/katoličanstvu), i to pod utjecajem političke propagande, obavještajnih službi, diplomatsko-kulturnih aktivnosti“.

„Tu nema ničega povijesnog i autentičnog, već se radi o vještačkoj konstruisanoj tvorevini. Nakon te epizode pa sve do današnjih dana nestala je ili nije uspjela solucija da termin bošnjaštvo ili bosanstvo u modernom nacionalnom smislu – po principu jedna država, jedan narod, jedna nacija – bude opećprihvaćen u Bosni. To je naprosto ideološko-politička posljedica. Takvo stanje etnokonfesionalne podjele u Bosni opečaćeno je ponovo 1993. godine kada je vraćeno ime Bošnjak, ali u realnosti i praksi samo sa bosanske muslimane. U oba slučaja, to je bio najprije većinski izbor pravoslavnih i katolika, a tek posljedica za muslimane. Bosanski muslimani nisu primarno odgovorni za to što danas nema znaka jednakosti između povijesnog multikonfesionalnog bošnjačkog naroda i Bošnjaka u modernom nacionalnom smislu”, rekao je Bešlija.

Na kraju tribine, upućen je veliki broj pitanja. Bešlija je na jedno od njih odgovorio zanimljivim pitanjem prisutnima, ali i javnosti:

„Da li želi cjelovitu, jedinstvenu Bosnu u historijskim granicama ili želi svoju nacionalnu bošnjačko-muslimansku Bosnu na 25% teritorije? Ako žele ovo prvo kako misle to imati sa hermetičkim zatvaranjem bošnjaštva/bosanstva u okvire jedne vjerske zajednice?“.

Autor: Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI