U SUBOTU ZASJEDA HRVATSKI NARODNI SABOR: Čović ostaje predsjednik, Cvitanović istiskuje Ljubića

MOSTAR - U Predsjedništvo HNS-a po automatizmu će ući predsjednici svih stranaka koji sudjeluju u radu Sabora, a za predsjednika bi ponovo trebao biti izabran Dragan Čović, kao lider najjače političke stranke Hrvata u BiH, dok bi predsjednik Glavnog vijeća trebao biti Ilija Cvitanović, kao lider HDZ 1990., druge najjače hrvatske stranke u BiH. Na toj poziciji trenutno se nalazi Božo Ljubić.

HNS ne “priznaje” Hrvate iz građanskih stranaka, niti ih poziva na Sabor.

Očekuje se da će uz usvajanja Deklaracije HNS izabrati i dva glavna izvršna tijela, a to su Predsjedništvo i Glavno vijeće. U Predsjedništvo će po defaultu ući predsjednici svih stranaka koji sudjeluju u radu Sabora, a za predsjednika bi trebao biti izabran Dragan Čović lider najjače političke stranke Hrvata u BiH -HDZ BiH. Statut HNS-a nalaže da bi predsjednik Glavnog vijeća trebao biti lider druge najjače stranke kod Hrvata, a to je HDZ 1990, pa bi predsjednik Glavnog vijeća HNS-a trebao postati Ilija Cvitanović što će osigurati sudjelovanje apsolutno svih legitimno izabranih političkih predstavnika Hrvata u radu i odlučivanju krovnog političkog i predstavničkog tijela hrvatskog naroda u BiH.

Osmi saziv Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, čije će konstituirajuća sjednica biti održana u subotu u Mostaru, razmatrat će prijedlog Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH na tragu dokumenta usvojenog u Saboru Republike Hrvatske. Istovremeno će ovaj dokument obuhvatiti sve dosadašnje deklaracije HNS-a, te kako je najavljeno postati obavezan za sve “legitimne predstavnike političke volje Hrvata u BiH”.

Prijedlog nove Deklaracije podijeljen je u nekoliko točaka, a u njoj se govori o svim društveno-političkim segmentima za koje se smatra da su od vitalnog nacionalnog interesa Hrvata u BiH. Govori se o europeizaciji daytonskog Ustava, novoj teritorijalnoj reorganizaciji BiH, provedbi presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, Izbornom zakonu bih, položaju Hrvata u BiH. U Deklaraciji će se, također, naći i dio o položaju Hrvatskog vijeća obrane i društvenom statusu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Izvorna deklaracija HNS-a donesena 2000. godine promijenjena je nekoliko puta, no suština je ostala ista, teritorijalni preustroj BiH, sa simetričnom federalnom državom u odnosu na tri konstitutivna naroda, sukladno tome zaštita prava i identiteta kroz kulturu, obrazovanje i javni RTV sustav. Na tragu navedenog su bile i izjave o potrebi federalizacije, modelu Izbornog zakona s kojim bi izbor hrvatskih predstavnika bio sveden na teritorij tzv. HRHB.

“HNS BiH jeste, i treba još više biti, najviši oblik i najpotpuniji izraz institucionalne samouprave Hrvata u BiH dok god je na snazi ovakav ustavni i administrativno teritorijalni ustroj BiH. HNS BiH također vidim kao glavnog nositelja i provoditelja koncepta neteritorijalne autonomije Hrvata u BiH”, kaže Božo Ljubić, zastupnik u Saboru.

Iako će čelnici HNS-a kasnije demantirati da zapravo zalažu za treći entitet, u izvještaju OHR-a Vijeću sigurnosti nakon posljednjeg Sabora navedeno je da su pojedini zvaničnici nastavili s pozivima za administrativnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine koja bi rezultirala formiranjem “federalne jedinice” s hrvatskom većinom.

Što će donijeti nova deklaracija biće poznato u subotu, na Saboru HNS-a kojem će prisustvovati više od 600 izaslanika. Ranije je najavljeno kako će biti na tragu Deklaracije usvojene u Saboru Repubike Hrvatske o položaju hrvatskog naroda. Dragan Čović detaljnije o sadržaju nije želio govoriti, no potvrdio je da će kroz sedam tačaka obuhvatiti i presude Ustavnog suda, ali NATO i EU integracije.

Kao odgovor na hrvatsku deklaraciju, u SDP-u BiH su pripremili Rezoluciju o osudi uplitanja Hrvatske u unutarnje poslove BiH, uz preporuku za uvođenje koncepta konstitutivnosti Srba i Bošnjaka kroz Ustav Republike Hrvatske što bi se uskoro moglo naći i na dnevnom redu državnog parlamenta.

Prije nekoliko dana oglasili su se i sarajevski i intelektualci okupljeni u Hrvatskom narodnom vijeću, Asocijaciji “Krug 99”, Preporodu, Srpskom građanskom vijeću, Vijeću kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Mostarskom krugu koji su podržali Memorandum o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne politike koji će biti upućen Hrvatskoj.