Uhićena osmorica osumnjičenih za zločine nad Hrvatima u Križančevu selu

SARAJEVO - SIPA je dana uhitila osam osoba zbog zločina u Križančevu selu U okviru ove akcije koja se provodi po naredbama Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i Suda Bosne i Hercegovine, izvršeni su pretresi stambenih i ostalih prostorija.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu, a po nalogu Tužiteljstva BiH i Suda BiH, u četvrtak 8. studenoga na području Viteza, Zenice i Sarajeva uhitili su osam osoba zbog sumnje da počinili kazneno djelo ‘Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika’ i ‘Ratni zločin protiv civilnog stanovništva’.

Kako je priopćeno iz Tužiteljstva BiH, osumnjičeni se terete za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, počinjen ubojstvom najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a iz Šafradina koji su se prethodno predali i položili oružje, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti, 22. 12. 1993. godine.

Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski djelatnici SIPA-e su locirali i lišili slobode osumnjičene:

1. Ibrahima Purića, zv.”Ibro”, rođenog 1953. godine u mjestu Dolac,
2. Ibrahima Tarahija, rođenog 1959. godine u Vitezu,
3. Nijaza Sivru, rođenog 1957. godine u Vitezu,
4. Rušita Nurkovića, rođenog 1958. godine u Seošnici, Crna Gora,
5. Almira Sarajlića zvanog “Roki”, rođenog 1968. godine u Travniku,
6. Šaćira Omanovića, rođenog 1973. godine u Vitezu,
7. Kasima Kavazovića, rođenog 1972. godine u Travniku,
8. Sadika Omanovića, rođenog 1968. godine u Vitezu.

Osumnjičeni su pod istragom i terete se da su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika i pripadnika Armije RBiH sa područja Središnje Bosne i Viteza, postupali protivno odredbama ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata.

Oni su osumnjičeni za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na lokalitetu Križančevog Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. 12. 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti te vršeno pljačkanje i uništavanje imovine.

Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina, a na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela.

Također, pojedini osumnjičeni, u svojstvu zapovjednika jedinica A RBiH, terete se da su izravno sudjelovali u počinjenju zločina te da nisu poduzeli aktivnosti da spriječe zločine te procesuiraju i kazne počinitelje.

Tijekom lišenja slobode izvršeni su i pretresi objekata koje koriste osumnjičeni, gdje je pronađena određena dokumentacija o navedenim događajima, što može rezultirati proširenjem istrage u ovom predmetu.

Navedeni ratni zločin predstavlja jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Viteza i okolice u proteklome ratu, gdje je u napadu ubijeno više desetina žrtava, a imovina opljačkana i uništena.

Osumnjičeni se terete za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 175. KZ-a BiH i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 173. KZ-a BiH.

Nakon ispitivanja osumnjičenih, postupajući tužitelj će donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

U okviru ove akcije izvršeni su pretresi stambenih i ostalih prostorija, kao i pomoćnih objekata i pokretnih stvari koje su u vlasništvu ili ih koriste osumnjičeni, uz privremeno oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku. Osobe lišena slobode sumnjiče se da su navedena kaznena djela počinili tijekom ratnih događanja na teritoriji općine Vitez dana 22.12.1993. godine.

Nakon kriminalističke obrade navedene osobe će biti predata u dalju nadležnost Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, stoji u priopćenju.

Inače, u tom selu su 22. i 23. prosinca 1993. godine pripadnici Armije BiH ubili 64 vojnika HVO-a i hrvatskih civila te spalili selo. Broj poginulih varira od 44 do 74. Na komemoraciji 2016. godine rečeno je da se radi o najvećem zločinu nad bosanskim Hrvatima tijekom rata u BiH. Križančevo Selo bilo je strateški važna točka za obranu središnje Bosne i nalazi se na cesti koja povezuje Vitez i Busovaču, dva mjesta koja su tijekom rata bila pod kontrolom snaga bosanskih Hrvata. Osvajanjem sela prekinuta je direktna komunikacija između ta dva mjesta.

Probijena linija Predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih branitelja Srednjobosanske županije Ljubica Garić tada je izrazila ogorčenje time što do danas nisu procesuirani pripadnici bošnjačke Armije BiH koji su odgovorni za taj zločin.

“Mnogi su i preminuli, a da nisu doživjeli da netko za ovaj zločin bude procesuiran. Prije 23 godine, u akciji nazvanoj ‘krvavi Badnjak’, ubijene su 64 osobe, i to samo za jedan dan. Kad je snijeg okopnio i kad je UNPROFOR mogao ući, 34 čovjeka su pronađena mrtva na kućnom pragu, a 30 zarobljenih osoba poslije su mrtve razmijenjene”, kazala je Garić. Prema dostupnim podacima, pripadnici Armije BiH iz Zenice, Sarajeva i Tuzle probili su liniju obrane HVO-a i osvojile selo koje se nalazi na samom ulazu u Vitez.

U borbama su poginula 34 vojnika i civila mještanina, dok je 30 ranjenih i zarobljenih vojnika odvedeno prema Počulici, naselju koje graniči s općinom Zenica. Njihova masakrirana tijela, nakon upornog posredovanja UNPROFOR-a, europskih promatrača i Crvenog križa, poslije 39 dana predana su obiteljima.