Umjesto mira, braniteljima se ciljano donio nemir!

SARAJEVO - Nakon što je na mrežnoj stanici Federalnog ministarstva za pitanja branitelja objavljen Jedinstveni registar branitelja, ova tema i dalje je više nego aktualna u javnosti, a posebice među nekadašnjim pripadnicima Armije BiH i HVO-a.

Da su ‘pomiješane kruške i jabuke’, te da je objavljeni Registar donio još veći kaos, ali i novu, aktualnu temu, stav je većine, dok i nekolicina branitelja tvrdi da su podatci – netočni.

Naime, kako je jučer i potvrdio federalni ministar za branitelje Salko Bukvarević, radi se o ukupno 593.597 osoba koje su provele u Oružanim snagama BiH od jednog dana do kompletnog perioda – pripadnika Armije RBiH 382.263, HVO-a 194.815 i pripadnika MUP-a RBiH 19.923.

Bukvarević je rekao da su podatci o broju dana provedenih u oružanim snagama utvrđeni po osnovu izdanih certifikata o neisplaćenim plaćama te da su podložni izmjenama i dopunama, čime je i neizravno priznao mogućnost postojanja netočnih podataka.

Ministar Soldo: Registar postao predmet manipulacija

Ministar za pitanja branitelja HNŽ-a Oliver Soldo za Dnevni list kaže da je objavljeni registar postao predmet manipulacija.

“Ovo nije registar koji je trebao donijeti mir među branitelje, nego upravo suprotno. Trebalo je donijeti zakon o braniteljima o registru branitelja, utvrditi beneficije i zaštititi osobni integritet branitelja i utvrditi obveze institucija, a sve sumnje u vjerodostojnosti i nezakonitosti usmjeriti prema pravosudnim institucijama jer ova zemlja ima pravosudne institucije. Ne možemo dopustiti da javnost umjesto pravosuđa procesuira”, komentira ministar Soldo.

On zaključuje da su “postignuti određeni učinci uske skupine ljudi, tako da će se u sljedećem periodu ‘izvlačiti’ podatci o pojedinim ljudima” te da su za propuste u Registru odgovorni ljudi i institucije.

Ministar Begić: Registar će najviše naštetiti Bošnjacima

Slično mišljenje ima i njegov kolega ministar iz ŽZH-a, Mladen Begić. No, on ovdje postavlja još jedno pitanje.

“Smatram da će objava Registra branitelja najviše naštetiti Bošnjacima. Sjetimo se samo suđenja Karadžiću koji je, iznoseći svoju obranu, dokazao da su se mnoge žrtve za koje je bošnjačka strana tvrdila da su civili, zavedene u vojne evidencije. To ovaj Registar i dokazuje”, kaže ministar Begić.

On, pri tom, kaže i da bi “bilo dobro vidjeti koliko je stranih ratnika u Registru”.

Iz Federalnog ministarstva za pitanja branitelja za Dnevni list pojašnjavaju da su podatke za Registar preuzeti od bivšeg ministarstva obrane FBiH i to po osnovu izdanih certifikata o neisplaćenim plaćama o broju provedenih dana u oružanim snagama, kao i od općinskih Grupa za evidenciju branitelja.

Podsjećaju da se svaki branitelj, kojem je prikazan netočan broj dana provedenih u oružanim snagama, ima pravo obratiti se Grupi za njihov ispravak, uz potrebne dokaze.

Grbavac: Nije pravi Registar branitelja”

I ovdje dolazimo do ključnog pitanja – kako certifikati o neisplaćenim plaćama mogu biti mjerodavni u Registru branitelja?

“Ovo nije pravi Registar branitelja i sigurno ćemo ići na Ustavni sud. Ovo ćemo obarati. Ovo nije ono što smo tražili jer i dalje ne znamo tko je bio u borbenom sektoru. Umjesto toga, uvrstili su i Civilnu zaštitu, zaposlene… i ‘babe i žabe’. Želimo stvarne podatke”, komentira za Dnevni list Drago Grbavac, predsjednik Udruge Zaboravljeni branitelji.

No, za podsjetiti je u FBiH, odlukom Agencije za privatizaciju, po osnovu općih potraživanja, neisplaćenih plaća pripadnika Oružanih snaga i potraživanja umirovljenika izdalo certifikata u vrijednosti 16,04 milijarde KM. Po ocjeni mnogih, to je bila jedna od najvećih privatizacijskih malverzacija, a mnogi su svoje certifikate prodavali u bescjenje tzv. ‘torbarima’ koji su potom za ‘papire’ kupovali tvornice, stanove, poslovne prostore.

Zašto certifikati?

Tako su se u Registru za branitelje našli zaposleni u ne/namjenskoj industriji koja se tijekom rata dala na raspolaganje oružanim snagama, ili HVO-a ili ABiH, osobe koje su imale radnu obvezu, Civilne zaštite, domova zdravlja, bolnica, pa čak i pravosudnih i obrazovnih institucija itd. Po ovom osnovu, svi oni su se našli u Registru kao pripadnici oružanih snaga iako to, faktički, nisu bili.

Starije generacije znaju da je nekadašnja JNA imala praksu angažirati civilne osobe za vojne poslove, ali da te civilne osobe nisu imale vojni status, nego bi čak primale plaće u razmjeru s civilnim sektorom i na koncu bi dobivali civilne mirovine.

Izgleda da ta, logična, razlika ne vrijedi i u FBiH, a možda bi se cijela priča o Registru branitelja mogla okarakterizirati s riječima jednog mostarskog komentatora Registra branitelja: “Pitali babu Danicu odakle joj boračka penzija kada svi znaju da je cijeli rat bila u kući. Ona kaže: Nisam smila kazati da sam cili rat plela čorape za partizane”. To vam je ovaj Registar branitelja”.