VELIKA ANALIZA Schmidt ide na ruku Hrvatima u BiH jer se boji najavljene blokade izbora za koju postoji konsenzus svih aktera

U srednju školu idu djeca rođena kada je Željko Komšić po prvi put većinskim bošnjačkim glasovima izabran u Predsjedništvo BiH. Bilo je to 2006. godine.

Godinu do dvije kasnije je netko trebao izjaviti ono što je visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio jučer.

Piše: Ivan Crnjac, Bild.ba

“Gospodin (Željko) Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sustav kompliciran pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata (Dragan) Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je Schmidt na skupu pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine” koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan u mjestu Neustadt an der Aich.

On je rekao kako se hrvatski dio stanovništva, koji je, kako je istaknuo, dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u “kompliciranim državnim strukturama”.

Schmidt, koji je početkom kolovoza preuzeo funkciju Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR), je ukazao i na potrebe promjene Izbornoga zakona.

“Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora”, rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u listopadu sljedeće godine.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić kaže u izjavi za Bild.ba kako se sad vidi stvarna težina prošlogidišnje rasprave pred Vijećem sigurnosti UN-a.

“Tek sada se vidi koliko je bila značajna izmjena na čelu OHR-a u Sarajevu, odnosno rasprava pred Vijećem sigurnosti UN-a prošle godine kada su hrvatski i srpski dužnosnici dokazali da je OHR bio lobistička bošnjačka organizacija. Sjetimo se kako su raspravu pred UN-om na kojoj su nastupili Dragan Čović i Milorad Dodik čak i ‘hrvatski’ mediji predstavljali političkim i diplomatskim fijaskom hrvatske i srpske politike”, rekao je Krešić.

Dodaje kako ovaj radikalni zaokret daje nadu za BiH.

“Danas se međutim suočavamo s time da Christian Schmidt ne promatra BiH tek kao sarajevski pašaluk. Čini se da se osluškuje i stav Mostara i Banja Luke, a ne onoga što će se poručiti iz centrale SDA ili pak iz tamošnjeg paraobavještajnog podzemlja. Ovaj radikalni zaokret na čelu OHR-a daje veliku nadu za BiH! Da će se prestati s intervencionizmom, a BiH prepustiti onima koji su njezin temelj – konstitutivnim narodima”, zaključio je Krešić u izjavi za Bild.ba.

Visoki predstavnik je prepadnut i bojktom izbora, što je postala izvjesna opcija, čak i debelo iskristalizirana među bosansko-hercegovačkim Hrvatima.

“Hrvati BiH ne smiju dopustiti ulazak u novi izborni ciklus bez izmjena Izbornog zakona. Nama je to najvažnije političko pitanje, a 2022. godina nas vodi u politički nestanak ako se budemo vodili politikantskim rizicima”, rekao je za Bild.ba prije gotovo godinu dana predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Po njegovom mišljenju, ako Hrvati ne izbore Izborni zakon, trebaju se vratiti Herceg-Bosni.

“Postoje dva rješenja, jedno je Izborni zakon po kojem će Hrvati moći birati svoje predstavnike, drugo je povratak na stanje prije Vašingtonskog sporazuma, odnosno, Hrvatska Republika Herceg-Bosna”, kazao je tada Cvitanović.

Da Cvitanović nije usamljen unutar Hrvatskog narodnog sabora te da je blokada izbora izvjesna opcija među bh. Hrvatima, a ako se ne dogode izmjene Izbornoga zakona, nešto je kasnije potvrdio i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović.

“Izbori su planirani za iduću godinu, ako se usvoji Izborni zakon. Bez Izbornog zakona izbori se ne mogu organizirati i provesti, kao što se izbori u Mostaru nisu mogli organizirati dok se nismo dogovorili o izbornim pravilima u Mostaru. Odlukama Ustavnog suda BiH pojedine odredbe Izbornog zakona stavljene su izvan snage. Dakle, da bi se iduće godine održali izbori, u ovoj neizbornoj godini se u Parlamentu BiH moraju usvojiti izmjene Izbornog zakona”, kazao je sredinom srpnja ove godine Dragan Čović.

Politička analitičarka Ivana Marić ističe kako je Schmidt za sada neutralan.

“Politička situacija u BiH je dosta komplicirana tako da je ni mnogi bh. građani ne razumiju, stoga je razumljivo da netko tko je tek došao u BiH još uvijek nije stekao pravu sliku o svemu što se događa. Schmidt je tek mjesec dana u BiH i trebamo mu dati bar 100 dana prije nego procijenimo njegov angažman. Ono što je do sada vidljivo je da želi ostati neutralan i da se ne stavlja ni na čiju stranu. Ali je isto tako jasan u osudama Dodikovog ponašanja, blokada i opstrukcija”, kazala je ona u izjavi za Bild.ba.

Svi, nastavlja Marićka, iz ove izjave izvlače ono što im paše.

“Ovo je u neku ruku vatreno krštenje za Schmidta iz kojeg će najbolje naučiti kako funkcionira bh. javnost i kako mora voditi računa o svakoj riječi koji kažu. Iz njegove izjave je svatko izvukao ono što je želio. Jedni mu spočitavaju da se stavio na stranu Komšića, drugi da je nedvosmisleno podržao Čovića, dok treći u ovome vide dio kampanje za izbore u Njemačkoj”, kazala je ova politička analitičarka.

Hrvati, dodaje ona, nisu živjeli bolje kada je Čović bio član Predsjedništva BiH.

“Da je pitao Hrvate jesu li bolje živjeli dok je Čović bio član Predsjedništva BiH, umjesto Komšića, čuo bi da nije bilo razlike, osim za veleposlanike koje imenuju članovi Predsjedništva”, dodala je Marić.

Marić smatra da BiH napuštaju svi njeni građani, neovisno o nacionalnoj pripadnosti.

“Schmidt je izjavio i da bh. Hrvati napuštaju BiH jer nisu dovoljno zastupljeni. Bosnu i Hercegovinu napuštaju građani svih nacija, ne zbog nedovoljne nacionalne zastupljenosti već prvenstaveno zbog katastrofalne ekonomske situacije u koju su ih dovele nacionalne vođe. Hrvati su tu u prednosti jer imaju putovnicu koji im omogućava da lakše isele, u odnosu na bh. građane koji imaju samo bh. putovnicu”, kazala je.

Zaključila je kako ne umnja u Schmidtove ispravne namjere.

“Ne sumnjam da Schmidt ima ispravne namjere i da će uraditi nešto konkretno za napredak BiH, ali mu trebamo dati vremena da spozna pravo lice kompleksne bh. politike, prevrtljivih bh. političara i nepredvidive bh. javnosti”, kazala je Marić u izjavi za Bild.ba.

Niti Schmidt niti itko drugi ne želi biti dijelom strane administracije u BiH, a da mu se pri tome dogodi propust poput blokade izbora ili pokaže koliko cijeli sustav u BiH ne funkcionira.

Sve su to opipljivi rizici i vrući krumpiri koje nitko ne želi uzeti u ruku pa će se, što je i logično, prijeći na lobiranje i guranje priče kako izbora ipak mora biti.

Samo je upitno hoće li se pri tom lakše slomiti lidera hrvatske politike u BiH Čovića i šefa najjače hrvatske oporbene stranke Cvitanovća ili SDA pa da bude i – vuk sit i ovce na broju.

Sudeći prema jučerašnjim izjavama Christiana Schmidta, opcija “lomljenja” SDA djeluje izvjesnije. No, povučeni iskustvima iz prošlosti, nikada ne možemo znati što nas čeka od visokih predstavnika.