fbpx

VKBI, SGV-PR, HNV i Forum parlamentaraca predložili načela za izmjenu Ustava BiH

Autor: Dnevni list

Zajednička ocjena Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Srpskog građanskog vijeća – Pokret za ravnopravnost (SGV-PR), Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) i Foruma parlamentaraca 1992-1996 jest da je nužno uklanjanje sustavne diskriminacije prisutne u cijelom ustavnom uređenju BiH, zbog čega su te nevladine organizacije predložile načela za izmjenu Ustava BiH.

“Presude Europskog suda obvezuju državu otkloniti postojeća ustavna rješenja po kojima su svim građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda uskraćena elementarna građanska i politička prava. Ta prava su uskraćena i pripadnicima konstituentnih naroda ako ne žive u ‘odgovarajućem’ entitetu, piše Dnevni list. 

Široko rasprostranjena diskriminacija i odvojeni i atunomni pravni sustavi

Diskriminacija je široko rasprostranjena i u pogledu drugih kriterija, poput rodne pripadnosti, religijskog opredjeljenja, socijalnog statusa, razine obrazovanja…”, ukazuju VKBI, SGV-PR, HNV i Forum parlamentaraca koji podsjećaju i da su entiteti u BiH, kao administrativni oblici, uspostavljeni na temelju ‘faktičkog stanja na terenu’ izazvanog međunarodnim oružanim sukobima, na temeljima etničkog čišćenja, zločina protiv čovječnosti i protiv međunarodnog prava, genocida, te su kao takvi danas neodrživi. Ove organizacije mišljenja su i da se kao najveći problem u praksi pokazalo entitetsko glasovanje u Parlamentu BiH dok neprovođenje pravosnažnih sudskih presuda međunarodnih i domaćih sudova jasno pokazuje da je u BiH na sceni suspenzija vladavine prava.

U tom je smislu, ističu stoga, nužno u Ustav ugraditi sve potrebne izmjene kako bi se uspostavilo vladavinu prava i osiguralo potpunu političku neovisnost pravosuđa. S tim u svezi, ukazuju da u BiH funkcioniraju četiri odvojena atunomna pravna i sudska sustava, što je uzrok neujednačenih, pa i suprotstavljenih pravnih rješenja te neujednačene sudske prakse, a time i neravnopravnosti građana. Zato se mora izraditi ustavna rješenja da do toga ne dolazi.

MN: Precizno odrediti prava koja se štiti institutom vitalnog nacionalnog interesa

Ustavom BiH, kako navode, treba definirati načelo sankcioniranja negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti te precizno odrediti prava koja se štiti institutom vitalnog nacionalnog interesa/nacionalnog veta u zakonodavnim tijelima države i nižih razina vlasti.

Izmjenama Ustava mora se precizirati onemogućavanje paralize njenih institucija te afirmirati građanski karakter društva i jačanje demokratske države po uzoru na sve demokratske države u Europi i svijetu, poručuju VKBI, SGV-PR, HNV i Forum parlamentaraca koji ukazuju da se odlučivanje o ustavnim izmjenama mora vratiti u institucije sustava, ali i u rasprave o njima uključiti nevladin sektor, akademsku zajednicu, medije i najširi krug građana. Kako je BiH stoljećima bila multikonfesionalna i multinacionalna zemlja, ove organizacije drže da Ustav BiH to mora sadržavati, promovirati i omogućavati.

395 presuda protiv BiH

VKBI, SGV-PR, HNV-a i Forum parlamentaraca, nadalje, ukazuju da je izmjena najvišeg pravnog akta jedne države najsloženiji društveno-politički poduhvat koji je, pak, u BiH još složeniji jer je sastavni dio domaćeg ustavno-pravnog uređenja i OHR, tj. međunarodna zajednica, koju čine predstavnici najutjecajnijih svjetskih sila objedinjenih u PIC-u no koje prema BiH nemaju istovjetne političke stavove.

“Izmjene Ustava BiH više nisu stvar volje, želje ili kompromisa domaćih političkih stranaka, već međunarodno-pravna obveza BiH koja proizlazi iz pravosnažnih presuda međunarodnih sudova donesenih u razdoblju 2007.-2020. godine, te presuda Ustavnog suda i Suda BiH”, argumentira se uz ocjenu da je postojeći etno-nacionalni koncept u BiH, koji je posebno izražen kroz ulogu domova naroda na razini BiH i entiteta, neodrživ jer se pitanje vitalnog nacionalnog interesa, u većini slučajeva, zlorabi, tj. taj se institut, uglavnom, ne koristi za vitalne nacionalne interese naroda već za ‘vitalne interese’ nacionalističkih političkih stranaka. Nadalje, njime se potpuno potiskuje građanska prava zajamčena postojećim Ustavom BiH, što vodi u potpunu etničku segregaciju. Osim toga, praksa je pokazala da je entitetsko glasanje imalo daleko pogubniji učinak na (ne)razvoj zemlje no zaštita vitalnog nacionalnog interesa.

Uz podsjetnik da je Europski sud za ljudska prava, zaključno s 1. prosincem 2020., donio 395 presuda protiv BiH, koje vladajuće stranke, ni nakon više od desetljeća, nisu provele, ove četiri nevladine organizacije navode da su upravo te presude, koje su obvezujuće za državu BiH, međunarodno-pravni osnov za izmjene Ustava BiH. “Nemamo ambiciju ni pretenziju predložiti konkretna rješenja ili tekstove ustavnih amandmana već želimo ponuditi načela koja bi trebali biti polazni osnov za izradu prijedloga amandmana na Ustav BiH. Ta načela trebaju biti minimalni zajednički sadržaj svim progresivnim političkim snagama BiH kako bi ih se, kao zajednički interes, predstavilo prijateljskim državama i potpisnicima Daytonskog sporazuma suodgovornim za stanje i budućnost BiH”, poručeno je.

Autor: Dnevni list

ZADNJE VIJESTI