Zasjedanje Narodne skupštine RS-a: Kako će Dodik sprovesti referendum?

BANJA LUKA - Na osnovu odluke Kolegija Narodne skupštine RS-a od prošle nedjelje, u Banja Luci bi danas trebalo početi zasjedanje entitetskog parlamenta.

Na zahtjev opozicije, najprije bi trebala biti održana deveta, posebna sjednica, na kojoj bi se raspravljalo o stanju u Elektroprivredi RS-a. Povod za održavanje ove sjednice bilo je najavljeno poskupljenje električne energije u RS-u, koje je na snagu trebalo stupiti 1. srpnja. Kako je u međuvremenu Regulatorna agencija za energetiku RS-a odluku o poskupljenju struje stavila van snage, ostalo je upitno hoće li danas poslanici većine izglasati predloženi dnevni red, potvrdio je jučer novinarima šef Kluba SDS-a Vukota Govedarica.

Ostaje otvorena mogućnost da poslanici otvore raspravu na 10. posebnoj sjednici NSRS-a, zakazanoj za 14. i 15. srpnja, a na kojoj će se naći prijedlog predsjednika RS-a Milorada Dodika o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužiteljstva BiH.

Dodik je predložio i referendumsko pitanje koje glasi: “Da li podržavate neustavno i nezakonito nametanje zakona od visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebno nametnute zakone o Sudu i Tužiteljstv BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske?”.

– Referendum je legalno i legitimno pravo RS-a na kojem građani imaju mogućnost da izraze stav i mišljenje o svakom pitanju od njihovog interesa. Postoje ustavna i zakonska osnova i politička opravdanost za održavanje republičkog referenduma, kao demokratskog oblika izjašnjavanja građana o reformi pravosudnog sistema BiH i RS-a, naveo je ranije predsjednik NSRS-a Nedeljko Čubrilović, te dodao kako referendum i njegova odluka kakva god da bude “neće ugroziti integritet i suverenitet BiH, imajući u vidu da je ona složena, država, odnosno državna zajednica sastavljena od entiteta u čijim je nadležnostima pravosudni sustav”.

Prema njegovim riječima, potrebno je da se reforma pravosuđa BiH vrati u ustavne okvire s jasno određenim nadležnostima.

Pojasnio je da su zakoni o Sudu i Tužiteljstvu BiH neustavni, shodno odredbi Deytonskog sporazuma koja regulira pitanje dodatnih nadležnost BiH.

Ako bi parlament usvojio odluku o referendumu, on bi se, navedeno je u zahtjevu Dodika, trebao održati u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu te odluke, no prije toga odluka bi trebala biti potvrđena i u Vijeću naroda RS-a. Opozicija smatra da referenduma neće biti i da Dodik manipulira tim pitanjem.

Iz SDS-a pitaju Dodika kako će provesti referendum: Napušta li RS Deytonski sporazum?

Srpska demokratska stranka nije protiv referenduma kao demokratskog oblika izražavanja volje naroda, priopćio je jučer lider te stranke Mladen Bosić. No, kada je u pitanju referendum o Sudu i Tužiteljstvu BiH, o čijem će se raspisivanju danas izjašnjavati Narodna skupština RS-a, odluka hoće li ga ili ne SDS podržati zavisit će od odgovora na niz pitanja koje će poslanici te stranke zatražiti od predsjednika RS-a Milorada Dodika kao predlagača referenduma.

Tolerisanje kriminala

Ovo je zaključeno na jučerašnjoj sjednici najužeg rukovodstva SDS-a održanoj u Banja Luci, naveo je Bosić.

– SDS je protiv ovakvog Suda i Tužiteljstva BiH, koje je pokazalo da u suđenjima za ratne zločine ima duple aršine prema optuženima i žrtvama iz različitih naroda. S druge strane, pravosuđe BiH tolerira kriminal koji ima međudržavnu ili međuetničku pozadinu, za čije su procesuiranje nadležni. Situacija je katastrofalna, kako u pravosuđu BiH, tako i u RS-u i potrebna je njegova kompletna reforma, zaključio je vrh SDS-a.

Ali, podvukao je Bosić, SDS je protiv manipuliranja referendumom, te je istakao da predlagač treba da objasni na koji način misli provesti volju naroda.

– Ne sumnjamo da će građani na referendumu glasati protiv Suda i Tužiteljstva BiH, ali ne znamo kako ukinuti njihovu nadležnost na teritoriji RS-a, jer treba podsjetiti da su upravo glasovima poslanika SNSD-a 2003. godine u Parlamentu BiH državni Sud i Tužiteljstva uvedeni u pravni sistem BiH, naglasio je Bosić.

Poslanici SDS-a će na skupštinskom zasjedanju od predlagača tražiti i odgovor na pitanje kakav je stav o održavanju referenduma, prije svih Rusije i Srbije, kao garanata Deytonskog mirovnog sporazuma, te da li to znači napuštanje Deytonskog sporazuma od RS-a i kakve će to pravne i političke posljedice imati za ovaj entitet.

Pozadina priče

Bosić je kazao da u odluci koju je Dodik uputio u NSRS ne stoji datum kada bi referendum trebao biti održan, što, ustvrdio je, navodi na samo jedan zaključak – da Dodik i nema namjeru da provede referendum.

– Ovo je još jedna politička igra, odnosno politička trgovina Milorada Dodika kakva je bila i 2011. godine, kada je također Narodna skupština RS-a donijela odluku o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, kazao je Bosić, te podsjetio da je nakon posjete Banja Luci tadašnje visoke predstavnice EU odluka o referendumu opozvana, a zauzvrat Tužiteljstvo BiH obustavilo je istragu protiv Dodika za zloupotrebe položaja i ovlaštenja prilikom izgradnje zgrade Vlade RS-a.

Prvi čovjek SDS-a nije odbacio mogućnost da je pozadina zahtjeva za referendum strah od smjena na čelu pojedinih istražnih i sigurnosnih organa na državnom nivou, koje bi mogle pokrenuti istrage o brojnim aferama koje godinama potresaju RS i koje se dovode u usku vezu s predstavnicima vlasti ovog entiteta.