Zašto vladajuće stranke najavljuju blokadu i bojkot izbora 2022. godine?

Ponovni izbori u Doboju i Srebrenici bit će održani u nedjelju. Izbori će se ponoviti za izbor gradonačelnika Grada Doboj i Skupštinu Grada Doboj na 89 biračkih mjesta i načelnika Općine Srebrenica i Skupštinu općine Srebrenica na 28 biračkih mjesta (26 redovnih biračkih mjesta i dva biračka mjesta za glasanje birača u odsustvu u Gradačcu i Živinicama).

No, izbori u Srebrenici, sudeći po najavama lidera stranaka sa sjedištem u Sarajevu poprilično su izvjesni. Naime, najavljen je bojkot izbora koji se odvija pod vodstvom SDA, što će nakon njihovog završetka, vrlo je izvjesno rezultirati blokadom formiranja vlasti u ovoj općini, navodi Dnevni list. 
Također, još ranije HDZ BiH najavio je da će bojkotirati ponovne izbore za načelnika općine Travnik.
Više je nego evidentno da nacionalne stranke ovakvim potezima koje se čine potpuno neracionalnim s aspekta izražavanja demokratske volje građana šalju određene poruke. Jedna od njih otprilike glasi: Tamo gdje ne možemo pobijediti – nećemo ni izaći na izbore, a od međunarodne zajednice ćemo tražiti da ‘poduzme odgovarajuće korake’, pri tom ne navodeći koji bi to koraci bili zadovoljili stranačke dužnosnike osim da se eventualno ‘oktroira’ njihova vladavina u sredinama gdje iz različitih razloga ne mogu ostvariti izborne pobjede.

Testiranje međunarodne zajednice

Ovakvo neodgovorno ponašanje izgleda kao svojevrsno testiranje poteza međunarodne zajednice u BiH, jer je već više puta rečeno kako ozbiljne političke, trenutno vladajuće, razmatraju blokiranje i bojkotiranje Općih izbora 2022. godine ukoliko se ne udovolji baš njihovim zahtjevima.
Podsjetimo da je već nekoliko puta iz HDZ-a BiH izrečeno da bi ova politička stranka mogla bojkotirati Opće izbore 2022. godine ukoliko se ne promijeni Izborni zakon BiH.
U zadnje vrijeme i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u više navrata je govorio o mogućnosti bojkota istih izbora, dok je zadnjih dana počeo spominjati termin ‘blokade’ izbora preko neimenovanja članova gradskih i općinskih izbornih povjerenstava tamo gdje to mogu učiniti. Osim njih, u istu kolotečinu poplave prijetnji bojkotima i blokadama upala je i Izetbegovićeva SDA koja je faktički ‘natjerala’ i ostale političke stranke sa sjedištem u Sarajevu da u nedjelju bojkotiraju ponovljene izbore u Srebrenici.
Pravo je pitanje: Što, u stvari, vladajuće stranke žele postići najavama bojkota i blokada izbora? Blokada izbora i provođenja izbornih rezultata već se duže vremena provodi u BiH, i to bez ikakvih sankcija od strane međunarodnih autoriteta.
Podsjetimo da Opći izbori iz 2018. godine još uvijek u potpunosti nisu proveden, jer nisu izabrani Predsjednik i potpredsjednici Federacije BIH. Samim time, nije ni formirana nova Vlada Federacije BiH, a ni Vlada HNŽ-a. Zbog toga je prethodnim vladama u HNŽ-u i Federaciji BiH faktički produžen mandat bez ikakvog izbornog legitimiteta.
U suštini se radi o svojevrsnoj prešutnoj uzurpaciji ministarskih fotelja koja će potrajati tko zna do kada. Prvi ozbiljni pokušaj blokade provođenja izbornih rezultata u BiH je pokušan još 2010. godine kada je jedna politička stranka pokušala blokirati popunu Doma naroda Federacije BiH jer je uvidjela da će izgubiti vlast.
Tada taj pokušaj nije uspio zbog reakcije OHR-a koji je prepoznao tu namjeru i svojom reakcijom zaustavio takav ishod.
Kada je riječ o blokadi izbora na nižim razinama do čega takvi procesi mogu dovesti najbolje govori mostarski slučaj, gdje je zbog neodržavanja izbora cijelih 12 godina gradom upravljalo nekolicina ljudi iz dvije stranke i to bez ikakve kontrole od strane građana i javnosti. Nitko nikakve sankcije za takvo stanje nije snosio.

Mostarski scenarij

Upravo zbog inertnosti i neodlučnosti međunarodne zajednice danas dolazimo u situaciju da gotovo sve vladajuće stranke (tamo gdje im tako odgovora) prijete da se izbori 2022. možda neće održati, da će ih blokirati ili da će ih bojkotirati.
Osim straha od gubitka pozicija, potpuno je jasno da mnogi od njih i dalje vide mogućnost održavanja ‘statusa quo’ i vječne uzurpacije vlasti kako je to pokazano na slučaju Mostara, Vlade Federacije BiH ili Vlade HNŽ.
Postavlja se pitanje zašto izbore 2022. uopće i održavati ako će blokirati, bojkotirati i ako se izborni rezultati neće implementirati. Da li je moguće da netko stvarno misli da ponovo održati izbore 2022. godine, a da čak do 2026. godine u Vladi Federacije BiH sjede ministri imenovani 2014. godine? Hoće li se mostarski scenariji u budućnosti proširiti po općinama, svim županijama, entitetskim vladama…?
Očigledno, kada je BiH u pitanju i to je moguće. I to bez ikakvih sankcija. Neki uveliko računaju na takvu mogućnost, jer kako drugačije racionalno objasniti gotovo sulude najave koje bi mogle izazvati potpuni kaos na svim razinama vlasti u BiH.