Zatvorenici izabrali rukovodstvo, “predsjednici” osuđenika pisali bh. parlamentarcima

ZENICA - Zatvorenici u Kazneno-popravnom zavodu poluotvorenog tipa Busovača "izašli su na izbore" i izabrali svoje predsjednike. Predsjednik I paviljona Arnes Kahrić (Bošnjak) i predsjednik II paviljona Miroslav Anić (Hrvat) odlučili su opravdati povjerenje "birača" pa su se obratili državnim i federalnim parlamentarcima jasnim pitanjem: "Zašto ne postoje zakoni o amnestiji na nivou BiH i FBiH".

U Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, u čijem rukovodstvu su Borjana Krišto i Elvir Karajbić, stiglo je pismo iz Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Busovača, a koje potpisuju “ovlašteni zastupnici”, odnosno predsjednici I i II paviljona.

U ime I paviljona parlamentarcima se obratio osuđenik Arnes Kahrić, dok II paviljon zastupa Miroslav Anić koji je 2011. godine osuđen na 15 godina zatvora zbog počinjenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

“Osuđenici Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa u Busovači, raspoređeni u dva kolektiva, su na održanim sastancima donijeli jednoglasnu odluku da se predsjednici paviljona u ime svih zatvorenika obrate Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu Federacije BiH, kao i ombudsmenima za ljudska prava”, piše u dopisu poslanom 4. travnja 2019. godine, a koji potpisuju legitimno izabrani “članovi Predsjedništva KPZ PT Busovača”.

U dopisu zatvorenici traže od državnih i federalnih parlamentaraca da im odgovore da li su poduzete ikakve aktivnosti u vezi s usvajanjem zakona o amnestiji te da li je uopće razgovarano o ovoj temi.

“I vama, kao i ministru pravde BiH, dobro je poznato da je u entitetu Republika Srpska usvojen i u Službenom glasniku RS i zvanično objavljen Zakon o amnestiji. Navedenim zakonom svim zatvorenicima, osim za određena krivična djela, je kazna zatvora izrečena po presudama sudova u RS umanjena za 25 posto”, konstatirali su predsjednici zatvorenika.

U skladu sa svojom pozicijom, predsjedničkom, dotakli su se i tumačenja Ustava BiH, ali i međunarodnog prava. Tako su Kahrić i Anić podsjetili domaće zakonodavce da i “Ustav BiH i Evropski sud za ljudska prava garantiraju svim građanima države BiH uživanje jednakih ustavom zagrantovanih prava”.

“Nejednakost građana pred zakonom jedne države je nešto što ne odobrava ni međunarodna zajednica koja u uređivanju države ima itekako značajan utjecaj. I sam Ustav BiH je akt koji svim građanima garantira ista prava. Stoga, ili je Zakon o amnestiji RS neustavne kategorije ili vlasti u ostatku države trebaju donijeti isti takav zakon koji bi i ostalim osuđenicima omogućio da konzumiraju ista prava kao i osuđenici na sudovima u RS-u”, navode Kahrić i Anić.

Ovi predsjednici upozoravaju parlamentarce da amnestiranje samo zatvorenika osuđenih pred sudovima u RS-u, a ne i zatvorenika osuđenih na nivou BiH, FBiH i Brčko distrikta BiH predstavlja “apsurd nad apsurdima”. Osuđenici su zbog svega ovoga otvoreno kazali da “ne mogu, a da ne budu ogorčeni na aktualni saziv vlasti”.

“Uz srdačne pozdrave, želimo vjerovati da ćemo u što skorije vrijeme dobiti odgovor, a na čemu bismo vam bili duboko zahvalni”, zaključuju predsjednici I i II paviljona u pismu.