fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo objavio detaljne upute za spriječavanje širenje koronavirusa

Autor: dnevno.ba

Zbog pojave velikog broja slučajeva iz porodičnih klastera, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo još jednom upućuje javnosti smjernice o mjerama za sprečavanje i kontrolu infekcije za osobe za koje se sumnja ili su potvrđeni slučajevi infekcije koronavirusom koje imaju blage simptome i ne zahtjevaju hospitalizaciju, već se samoizoliranje provodi kod kuće.

Sumnjivi ili potvrđeni bolesnici s COVID-19 sa blagom kliničkom simptomatologijom (uglavnom groznicom, kašljem, glavoboljom i malaksalošću) neće zahtijevati hospitalizaciju i mogu se sigurno tretirati kod kuće. Većina njih će se spontano oporaviti bez komplikacija. Kako se klinički znakovi i simptomi mogu pogoršati s progresivnom dispnejom zbog bolesti donjih disajnih puteva, većinom u drugoj sedmici bolesti, bolesnicima koji se liječe kod kuće treba pružiti upute ako primijete poteškoće s disanjem. Samoizolacija i kućna njega također se mogu uzeti u obzir za simptomatske bolesnike koji više ne zahtijevaju hospitalizaciju ili u slučaju informiranog odbijanja hospitalizacije.

Prevencija i suzbijanje infekcije za sumnjive ili potvrđene slučajeve COVID-19, samoizolacija kod kuće

Opće mjere sprečavanja i suzbijanja infekcije u kućnim uslovima:

Ograničite broj osoba koje se brinu o sumnjivom ili potvrđenom pacijentu COVID-19. Bolje je da samo jedna osoba bude kao njegovatelj. Ta osoba treba biti zdrava i bez komorbiditeta kao visoki krvni pritisak, dijabetes, respiratorni ili srčani problemi. Osobe u domaćinstvu koje pripadaju rizičnim grupama (npr. starije osobe, imunokompromitirani ljudi ili osobe s postojećim hroničnim oboljenjima) trebaju izbjegavati kontakt s pacijentom i s predmetima s kojima je pacijent došao u kontakt. Pristup zajedničkim prostorijama trebalo bi ograničiti koliko god je to moguće, te se mora provoditi stroga higijena ruku.

Stavite pacijenta u dobro prozračenu jednokrevetnu sobu (tj. redovito otvarajte prozor). Pacijent treba koristiti odvojeni toalet, ako je moguće, od ostatka kućanstva. Izbjegavajte dijeljenje predmeta s pacijentom (na primjer, pribor za jelo, ručnici itd.). Svi zajednički prostori trebaju biti dobro prozračeni; površine koje se često dodiruju (npr. kvake za vrata, prekidači za svjetlo) trebaju često se čistiti neutralnim deterdžentima. Česta higijena ruku, posebno nakon kontakta s pacijentom ili bilo kojom površinom koju je dodirnuo pacijent, posebno prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon upotrebe toaleta.

Toalet, lavabo u kupaonici itd. treba svakodnevno čistiti, izbjegavajući prskanje. Površine i objekti trebaju biti dezinficirani se običnim izbjeljivačem u domaćinstvu, u razrjeđivanju koje odgovara 0,05–0,1% natrijevog hipoklorita (20 ml izbjeljivača za kućanstvo treba razrijediti u 1 litri vode). Ovu otopinu treba odmah upotrijebiti i pripremiti novu svaki put kad je potrebno.

Čistite redovno sobu gdje je oboljeli (svakodnevno); koristite jednokratnu opremu za čišćenje (npr. maramice za jednokratnu upotrebu). Ako oprema za čišćenje za jednokratnu upotrebu nije dostupna, materijal za čišćenje (krpa, spužva itd.) treba staviti u dezinfekcijsku otopinu od 0,05% –0,1% natrijevog hipoklorita, pripremljenog kako je gore opisano.

Osoba zadužena za čišćenje trebala bi nositi rukavice za jednokratnu upotrebu i hiruršku masku. Pacijenti sa blagim simptomima mogu sami očistiti sobu.
Posteljina, peškiri odjeća za spavanje i drugi tekstil koji pacijent koristi moraju biti pohranjeni u posebne vreće u sobi u kojoj boravi dok se ne opere deterdžentom za pranje rublja na 90 °C (ciklus tople vode). Ako se neki dio odjeće ne može prati u vrućoj vodi, izbjeljivač ili drugi proizvodi za dezinfekijciju tekstila trebaju se koristiti.

Pacijent bi trebao imati vreću za otpad u svojoj sobi za korištene maramice, maske za lice i drugi otpad. Ista vreća se baca u kontejnere za nesotritrani otpad. Ukoliko postoji mogućnost istu dezinfikovati izvana.

U kuću ne smiju biti primljeni posjetitelji dok se pacijent u potpunosti ne oporavi.
Ako u kućanstvu ima više pacijenata s sumnjom ili potvrdom COVID-19, svi pacijenti mogu biti izolirani u istu sobu.

Mjere prevencije i suzbijanja infekcije koje primjenjuje pacijent kako bi se spriječilo širenje infekcije (u kućnim uslovima)

Izbjegavajte fizički kontakt (npr. zagrljaje, rukovanje itd.) s članovima porodice.
Izbjegavajte što više boravke u zajedničkim prostorima i boravite u jednoj, dobro prozračenoj sobi.

Nosite masku za lice koja pokriva nos i usta što je više moguće, posebno kad ste u zajedničkim djeljenjim prostorijama. Masku za lice treba često mijenjati; uvijek promijenite masku kad postane zaprljana ili vlažna.

Kada se skida maska za lice, uklonite je dodirivanjem samo elastičnih traka ili vezica; a prednji i unutrašnji slojevi se nikada ne smiju dirati. Ruke treba oprati / očistiti odmah (temeljito) nakon uklanjanje maske za lice.

Kada ne nosite masku za lice, nos i usta treba prekriti papirnatom maramicom prilikom kihanja ili kašlja. Veći broj papirnih maramica treba biti pri ruci i spremne za upotrebu. Papirne maramice treba baciti odmah nakon upotrebe, a ruke treba odmah oprati/očistiti koristeći ispravan postupak: topla voda i sapun, te dezinfekcija alkoholnim sredstvom.

Često čistite ruke sredstvom na bazi alkohola ili ih operite sapunom i vodom te posušite ruke ubrusima za jednokratnu upotrebu. Ako peškiri za jednokratnu upotrebu nisu dostupni, potrebno je da pacijent ima odvojene peškire od peškira koje koristi ostatak kućanstva; peškire treba redovno mijenjati i prati prema uputama gore.

Koristite zaseban pribor za jelo. Oni bi trebali biti pažljivo očišćeni nakon svake upotrebe.

Mjere za suzbijanje i suzbijanje infekcije koje primjenjuje njegovatelj pacijenta kako bi se spriječio prijenos infekcije

Izbjegavajte bliski kontakt s pacijentom što je više moguće i držite se udaljenosti od najmanje 1 metar.

Često perite ruke, posebno nakon kontakta s pacijentom i bilo kojim predmetom koji je koristio pacijent (npr. pribor za jelo, posteljina, toalet, itd.). Voda i sapun učinkoviti su za pranje ruku, može se koristiti i alkoholna otopina za dezinfekciju ruku.

Koristite peškire za jednokratnu upotrebu da biste osušili ruke kad god su dostupni. Ako nisu dostupni, često mijenjajte ručnike i perite ih deterdžentom u ciklusu tople vode (90 °C). Ako se predmet ne može prati u vrućem ciklusu vode, upotrebljavajte izbjeljivač ili druge proizvode za dekontaminaciju tekstila.

Nosite masku za lice kad se nalazite u istoj sobi s pacijentom, ili općenito u bliskom kontaktu s pacijentom. Masku treba mijenjati nakon svake upotrebe; ako to nije moguće, treba je promijeniti kad postane zaprljava ili vlažna.

Kada se skine maska za lice, uklonite je dodirivanjem samo elastičnih traka ili vezica; prednji i unutrašnji slojevi se nikada ne smiju dirati. Ruke treba oprati / očistiti odmah (i temeljito) nakon uklanjanja maske za lice.

Nosite rukavice kada pružate njegu pacijentu ili kada dođete u kontakt s tjelesnim izlučevinama oboljelog (npr. sekret iz nosa, izmet, mokraća i dr.). Rukavice treba mijenjati svaki put kada se nose ili kada su zaprljane, ili ako je došlo do pucanja. Ruke treba oprati/očistiti odmah nakon uklanjanja rukavica.

Negovatelji trebaju u karantin 14 dana nakon oporavka pacijenta i vršiti samopraćenje pojave simptoma COVID-19 (npr. temperatura, kašalj).

Postupak sa kućnim otpadom

Posebnu vreću za otpad treba smjestiti u bolesnikovu sobu. Papirne maramice i maske za lice koje pacijent koristi treba odmah smjestiti u vrećicu za otpad u bolesničkoj sobi.

Rukavice i maske za lice koje koristi njegovatelj i sredstvo za čišćenje treba odmah baciti u drugu vreću za otpad, koja je smještena blizu vrata bolesničke sobe, u koju se otpad baca prilikom izlaska iz sobe.

Vreće za otpad trebaju biti zatvorene prije nego što se izvade iz bolesničke sobe i često se moraju mjenjati, nikad ih ne bi trebalo prazniti u drugu vreću.

Te vreće za otpad mogu se sakupljati zajedno i smjestiti u čistu veću kesu za otpad; te se kao takve bacaju u kontejnere za nesortirani otpad. Nema posebnih aktivnosti prikupljanja ili drugih metoda zbrinjavanja

Nakon rukovanja vrećama s otpadom treba provoditi strogu higijenu ruku: koristiti vodu i sapun i dezinficirati ruke sredstvom na bazi alkohola.

Autor: dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});