fbpx

ZBOG KORUPCIJE: Pod američke sankcije idu i državni tužitelj Oleg Čavka i sutkinja Suda BiH Dalida Burzić!?

Autor: dnevno.ba

Dana 05. 01. 2022. godine, Vlada Sjedinjenih Američkih Država poduzela je nove aktivnosti protiv sadašnjih i bivših zvaničnika Bosne i Hercegovine zbog njihove uključenosti u značajne koruptivne i destabilizirajuće aktivnosti, piše Josip Šimić-Đinđić!

Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a (State Department) objavilo je jučer, da su na listu stavljeni bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, Milan Tegeltija, i predsjednik Pokreta demokratske akcije (PDA) i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini, Mirsad Kukić, zbog njihove uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti.

Ovim stavljanjem na listu Tegeltiji i Kukiću onemogućava se ulazak u SAD! Pored Tegeltije i Kukića, Ministarstvo vanjskih poslova SAD (State Department) na listu je uvrstilo Tegeltijinu suprugu, Tijanu Tegeltiju, u skladu sa Poglavljem 7031(c). Ovom odlukom se i njoj onemogućava ulazak u Sjedinjene Države.

Svojim djelovanjem podrivali su vladavinu zakona i povjerenje javnosti u demokratske institucije vlasti i javne procese, te mir i prosperitet za građane Bosne i Hercegovine. Kukić i Tegeltija stavljeni su na listu prema Poglavlju 7031(c) Zakona o aproprijacijama za programe Ministarstva vanjskih poslova SAD, inostrane operacije i srodne programe iz 2021” – navodi se u saopćenju iz Ambasade SAD-a od 05. 01. 2022. godine.

Dana 05. 01. 2022. godine, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erik Nelson u video izjavi potvrdio je da je Vlada SAD-a nametnula nove sankcije i Miloradu Dodiku i Alternativnoj televiziji, u vezi sa njihovim koruptivnim djelovanjem i kontinuiranim nastojanjima da se ugrozi stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Američki veleposlanik SAD-a u BiH Nelson je da su Dodik, Tegeltija i Kukić besramno zloupotrijebili svoj položaj za sopstveno bogaćenje, za bogaćenje svojih porodica i političkih istomišljenika, te mreža podrške koje koriste.

Crna lista korumpiranih političara i dužnosnika i s njima povezanih kompanija u Bosni i Hercegovini mogla bi biti proširena i objavljena vrlo brzo.

Tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je krajem juna 2021. godine na upit iz Vošingtona zamoljen, da predloži imena za američke sankcije, što je i učinio.

Tokom ljeta 2021. godine, u Sarajevu se uvelike spekuliralo o tome ko će biti kažnjen zbog korupcije. Tada su se nabrajala imena iz politike, ali i pravosuđa, te se tada govorilo, da će na crnu listu i Milan Tegeltija, što se i obistinilo.

Prema tvrdnjama i izvorima ovoga portala, lista iz SAD će, prije ili kasnije, pored bivšeg predsjednika VSTV-a BiH Milana Tegeltiju, koji je već kažnjen, obuhvatiti i nekoliko državnih tužilaca, među kojima je i državni tužitelj Oleg Čavka, te bivša glavna kantonalna tužiteljica Kantona Sarajevo Dalida Burzić, danas sudija Suda Bosne i Hercegovine.

Administracija Joea Bidena, predsjednika SAD-a, vrlo je odlučna u provođenju jednog od obećanja iz predizborne kampanje o borbi protiv korupcije na globalnom nivou.

S druge strane, oni koji su trebali biti personifikacije efikasnog, nezavisnog i modernog pravosudnog sistema i u čije su usavršavanje BiH i EU uložili velika sredstva su u međuvremenu izrasli u političke marionete koje se “potkivaju” po kafanama, kradu mobitele iz dokaznih materijala ili ovjekovječeni snimcima nadzornih kamera podmeću dokaze.

Državni tužitelj Oleg Čavka princ pravosudnog kriminala:

Ne postoji adekvatan rječnik, kojim bi se mogao opisati teško inkriminirani, kompromitirani i korumpirani tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Oleg Čavka, kojeg su do sada – što je sve radio – vile pronosale od krivičnog gonjenja.

O karakteru i ličnosti Olega Čavke suvišno je i govoriti. Javnosti je poznato, da su ga sigurnosne agencije u BiH (OSA BiH, SIPA, FUP) godinama, pa sve do danas dovodile u vezu sa kriminalom i korupcijom, o čemu su mediji naveliko pisali u Bosni i Hercegovini, objavljujući u sklopu javnih članaka dokumente i presretnute razgovore od sigurnosnih agencija, koji ozbiljno inkriminiraju Olega Čavku, pa u tome pogledu isti je u svakome smislu kompromitiran i nekredibilan.

Protiv Čavke vođeno je nekoliko krivičnih i disciplinskih prijava, zbog kriminala i korupcije, te devijantnog ponašanja imenovanog, koje šteti ugledu tužilačke funkcije. O kriminalu i korupciji državnog tužitelja Olega Čavke objavljeno je na stotine javnih članaka, a riječ je o tužitelju, koji je višestruko disciplinski kažnjavan zbog svoga djelovanja i ponašanja.

Tijekom 2012. godine, prijavu protiv državnog tužitelja Olega Čavke, zbog primanja mita, Tužiteljstvo BiH ustupilo je Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu, potvrdila je tadašnja Jasmina Omićević, glasnogovornica Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu.

Ta prijava je dodijeljena u rad jednom tužitelju koji je poduzeo odgovarajuće predistražne radnje. Sve ostale informacije u ovom trenutku javnosti nisu dostupne“, kazala je tada Omićević na upite medija.

Prethodno je, kako je Omićevićeva pojasnila, Federalna uprava policije Kantonalnom tužiteljstvu, pod oznakom povjerljivo, dostavila dokument na upoznavanje u kojem se navodi da je prijava protiv Čavke dostavljena Tužiteljstvu BiH. Potom je državno Tužiteljstvo istu prijavu prije izvjesnog vremena prebacilo Kantonalnom tužiteljstvu, koje je nadležno za tu vrstu krivičnog djela. Iako se o prijavama protiv tužitelja Olega Čavke još tada nisu mogle dobiti službene informacije, neslužbeno se moglo čuti da je FUP protiv njega podnio dvije krivične prijave, a treću Zijad Turković.

Podsjetimo, tužitelj Čavka našao se u središtu interesiranja medija nakon što je otkriveno da je akter skandala u Tužiteljstvu BiH: hakirao je mail Milorada Barašina, u to vrijeme glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, i sa njegovog maila tužitelja u Tužiteljstvu BiH i medijima iz FBiH poslao lažno „opće upute“, koje je navodno sastavio sam Barašin. Te upute tužiteljima, sa krivotvorenim Barašinovim potpisom, odnosilo se na zabranu komentiranja novinskih napisa o njemu, te zabranu čitanja novina, praćenja emisije “60 minuta” na FTV-u…

Međutim, nakon što se Barašin obratio FMUP-u, inspektor za borbu protiv cayber-kriminala FMUP-a utvrdio je da je Barašinov mail hakiran sa telefona čiji je broj registriran na majku Olega Čavke, a koji je on koristio. Pošto je Čavka tada bio uključen u istragu protiv Zijada Turkovića i njegove zločinačke organizacije, istraga protiv njega stavljena je „na led“, navodno, zbog njegovog angažmana u sudskom procesu protiv zločinačke organizacije te eventualnih komplikacija ukoliko bi bio suspendiran.

Istraga je tada bila povjerena državnoj tužiteljici Edini Hubjer. Istraga FUP-a trajala je samo nekoliko dana, nakon čega je inspektor za cyber kriminal Saša Petrović (inspektor Petrović je, inače, do sada uspješno razotkrio više grupa koje su se bavile kupovinom i distribuiranjem internet sadržaja namijenjenih pedofilima) tužiteljici Hubjer dostavio preliminarno izvješće, koje je šokiralo tada sve uposlenike Tužiteljstva BiH.

Otkriveno je, naime, kako je lažni dopis upućen s telefona iPhonea 4, registriranog na ime Dušanke Čavka, majke njihovog radnog kolege Olega Čavke, odnosno sa telefonskog broja koji je Čavka koristio već duže vrijeme. Tada je o svemu obaviješten tadašnji šef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH Božo Mihajlović.  Iako se očekivalo da će glavni akter nezapamćenog skandala u Tužiteljstvu BiH, barem do okončanja istrage, biti suspendiran (u svakoj bi pravno uređenoj državi njegova tužiteljska karijera bila naprasno završena), te da će o svemu biti obaviješten Ured disciplinskog tužitelja VSTV-a, slučaj je sramno godinu i pol dana zataškavan, a Čavka amnestiran?!

U tom je predmetu Čavku “spasila” Disciplinska komisija VSTV-a. Međutim, nešto manje “sreće” je imao kada je protiv njega podnesena tužba zbog uništavanja dokaza, te zloupotrebe memoranduma Tužilaštva BiH i slanja lažnog e-maila u ime tadašnjeg glavnog državnog tužioca Milorada Barašina. Tada je Čavka sankcioniran samo smanjenjem plaće u iznosu od deset posto u trajanju od šest mjeseci. Mediji su ga tada prozvali “hakerom iz Breze”.

Tada je glasnogovornica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić u razgovoru za Radio Slobodnu Evropu takvu sankciju ocijenila kao “sramotnu”.

Nakon hapšenja, Turković i njegova supruga Šejla Turković uporno su tvrdili da je Turković Čavki dao mito od 30.000 eura kako bi Isljamu Kalenderu (tada svjedoku pokajniku u predmetu Turković) bila smanjena kazna. Iako je ovu optužbu Turković iznio i tijekom suđenja, to nikad nije shvaćeno ozbiljno, niti su saslušani svjedoci koje su Turković i njegova supruga naveli, kojim bi dokazali, da je Čavka primio mito od Turkovića.

OSA BiH izvijestila Federalnu upravu policije (FUP) o korupciji Olega Čavke, a FUP tadašnju glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić!

Tijekom 2018. godine, Federalna uprava policije (FUP) odbila je Tužilaštvu BiH proslijediti nova saznanja u vezi s ubistvom Ramiza Delalića Ćele. Ovakva odluka donesena je nakon što je tadašnja vršiteljica dužnosti glavne tužiteljice Gordana Tadić ovaj predmet dodijelila tužiocu Olegu Čavki koji je ranije u kontekstu korupcije dovođen u vezu baš s ovim predmetom.

Federalna uprava policije je u ponedjeljak (16. aprila 2018. godine) dostavila odgovor Tužilaštvu BiH u vezi s aktom koji je Tužilaštvo BiH uputilo FUP-u 5. aprila 2018. godine, a koji se odnosi na slučaj ubistva Ramiza Delalića Ćele. FUP je u svom odgovoru naveo kako je od Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH primio određena saznanja koja indiciraju nove činjenice u vezi s ubistvom Ramiza Delalića, a koje je 2007. godine u Sarajevu izvršila nepoznata osoba.

Kako se navodi u odgovoru, FUP nije poduzimao nikakve mjere u vezi s ovim saznanjima, isto kao što nije sačinio ni Plan rada u vezi s tim s obzirom na to da je već dugi niz godina u Tužilaštvu BiH otvorena istraga o ovom predmetu.

U odgovoru koji potpisuje tadašnji direktor FUP-a Dragan Lukač navodi se da je FUP došao do saznanja da je rješenjem vršiteljice dužnosti glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić ovaj predmet izuzet od postupajućeg tužioca Dubravka Čampare i presigniran u zaduženje tužioca Olega Čavke.

S obzirom na to da je OSA BiH izvijestila FUP o činjenici i informaciji od 6. februara 2017. godine, koja je tada dostavljena v. d. glavnoj tužiteljici Tužilaštva BiH, u kojoj su navedene činjenice ozbiljne kompromitiranosti i korumpiranosti u ovom predmetu tužioca Olega Čavke, u periodu od 2011. godine i narednom periodu, od prijavljenog Nasera Keljmendija, nepojmljivo je dodjeljivanje ovog predmeta upravo navedenom tužiocu te iz ovih razloga ‘nova saznanja’ dobivena od OSA-e ne mogu biti proslijeđena Tužilaštvu BiH”, naveo je Lukač u dopisu Tužilaštvu BiH.

Još će Federalna uprava policije F BiH, dana 16. 04. 2018. godine, svojim dopisom, broj: 09-7591, a oslanjajući se na prethodno dobivene informacije iz Obavještajno – sigurnosne agncije BiH, broj: 05-1969 od 06. 02. 2017. godine, obavijestit tadašnju vršiteljicu dužnosti Glavnog državnog tužitelja BiH Gordanu Tadić o ozbiljnoj korumpiranosti državnog tužitelja Olega Čavke.

Naime, Obavještajno – sigurnosna agencija BiH (OSA BiH) je dana 06. 02. 2017. godine podnijela Federalnoj upravi policije F BiH, informaciju, broj: 05-1969, u kojoj se navode ozbiljne činjenice o korumpiranosti državnog tužitelja Olega Čavke, a koja informacija je tada dostavljena  v.d. glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić na daljnje postupanje.

Nakon što je OSA BiH izvijestila FUP o korumpiranosti Olega Čavke, a FUP opet Tužiteljstvo BiH nikada nije pokrenut krivični postupak protiv Olega Čavke, da se istraži o kakvim koruptivnim radnjama je riječ.

Tijekom 2017. godine, istragom Tužilaštva BiH Čavka je bio osumnjičen da je zloupotrijebio položaj obavljajući tužilačku dužnost u okviru predmeta Džoker, kada je nagodbama izdejstvovao nižu zatvorsku kaznu za Zorana Popovića. Tada je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o provođenju istrage protiv državnog tužitelja Olega Čavke.

Prema tada informacijama iz istrage, Čavki je za takvo djelovanje obećana nagrada, pa se stoga sumnja da je počinjeno krivično djelo primanje dara i drugih oblika koristi. Zoran Popović je, naime, bio optužen za organizirani kriminal u vezi sa neovlaštenim prometom duhana, a nakon što je uhapšen u akciji Džoker, on je, na prijedlog državnog tužitelja Milorada Barašina stupio u kontakt sa postupajućim tužiocem Čavkom.

U uspostavljanju kontakta sa Čavkom pomogli su mu i službenici MUP-a RS, koji su o sumnjivim kontaktima tužioca i optuženog u ovom spisu svjedočili u Tužilaštvu BiH. Nakon što je Popović, uspostavio kontakt sa Čavkom, državni tužitelj je predložio nagodbu da se Popoviću izrekne kazna zatvora u trajanju od godine, te novčana kazna od 50 hiljada KM.

Kada je Ured glavnog tužitelja BiH odbio dati saglasnost na Čavkinu nagodbu, postupajući tužilac je predložio optuženom da prizna krivično djelo, što je Popović i učinio. Nakon razdvajanja postupka, Čavka je u završnim riječima ponovo predložio istu kaznu, na koju je ranije Ured glavnog tužitelja odbio dati saglasnost. Zahvaljujući takvom djelovanju postupajućeg tužitelja, Popović je uspio zadržati svu imovinu za koju se sumnja da potiče iz izvršenja krivičnih djela.

Popović se nakon toga ponovo vratio prvobitnim poslovima sa prometom duhana, zbog čega je ponovo bio uhapšen u Banjaluci. Prateći njegov telefon, istražitelji su prikupili saznanja da je on na području Breze namjeravao predati mito tužitelju Čavki, zahvaljujući kojem je u prvom postupku prošao sa minimalnom kaznom.

Inače, ovo je već druga istraga protiv Čavke. Podsjećamo, on je ranije bio osumnjičen da je neovlašteno uzimao predmete iz spisa koje je vodio, među kojima su bili i skupocjeni mobiteli. Unatoč prijedlogu Ureda disciplinskog tužitelja, VSTV nikad nije suspendovao Olega Čavku.

Protiv Čavke je također bila pokrenuta istraga jer je, navodno, od Zijada Turkovića uzimao novac za zataškavanje određenih predmeta, ali je ona obustavljena. Za uzimanje mita ga je javno optužio i Muhamed Ali Gaši, protiv kojeg je Čavka vodio postupak, tada u svojstvu tužioca Tužilaštva KS. Muhamed Ali Gaši, kog je Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu teretilo za organizovanje zločinačke organizacije, u telefonskom razgovoru za “Nezavisne” tijekom 2008. godine optužio je tada tužioca Olega Čavku za reketiranje.

“Dobru svotu je uzeo od mene. Poslije toga je tražio garderobu, pa me je ucjenjivao”, kaže Gaše za Nezavisne.

Prije nekoliko mjeseci Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje, je presudom Suda BiH osuđen na 9 godina zatvora. Postupajući tužilac u ovome predmetu bio je Oleg Čavka.

Preko posrednika sam Olegu Čavki dao 16.900 KM. Posrednik je bio Enes Ribić. I o tome sam svjedočio u Tužilaštvu. Čavka je drhtao kao žalosna vrba na vjetru. Enesu Ribiću sam davao pare u kafićima raznim”, kazao je Čaušević u video intervjuu datom Istrazi nakon što je, zbog korupcije, nepravosnažno osuđen na devet godina zatvora, a u prilogu kojega je objavljen presretnuti razgovor između Ribića i Čavke, u kojem razgovoru Ribić kaže Čavki, da mu „čovjek (Kemal Čaušević) daje i šakom i kapom“.

Državni tužilac Oleg Čavka održavao je stalne i prijateljske kontakte sa Naserom Keljmendijem, presuđenim narko bossom i osobom sa crne liste SAD-a, koji se vratio u BiH, nakon što je izdržao šestogodišnju kaznu na Kosovu. Čavkine  veze sa Keljmendijem zabilježene su još 2011. godine tokom operacije Obavještajno sigurnosne agencije BiH sa Almirom Džuvom na čelu. Tada su, naime, sigurnosne agencije BiH pratile Keljmendija i sarajevskog ugostitelja Enesa Ribića poznatog po nadimku Eno Rič, vlasnika kafane u centru Sarajeva u kojoj je stalno boravio državni tužilac Oleg Čavka. Upravo je Ribić bio Čavkin kurir koji je prenosio poruke narko bossu Naseru Keljmendiju, ali i drugim kriminalcima koje je “obrađivao” tužilac Čavka. Prvi zabilježeni relevantni razgovor vođen je 24. marta 2011. godine. U 9 sati i 35 minuta Ribića poziva državni tužilac Oleg Čavka.

Državni tužilac Oleg Čavka je, podsjećamo, uvijek zaduživao predmete protiv Nasera Keljmendija. U svojstvu kantonalnog tužioca Čavka je „istraživao“ na koji način je kosovski biznismen Naser Keljmendi stekao bh. državljanstvo. U septembru 2007. godine Čavka je, opet u svojstvu kantonalnog tužioca, ispitivao Keljmendija u vezi sa ubistvom sarajevskog kriminalca Ramiza Delalića Ćele. No, unatoč brojnim „istragama“, Keljmendi nikad nije optužen za bilo koje krivično djelo pred bh. pravosuđem.

Nakon što je unaprijeđen za državnog tužioca, Čavka je počeo istrage protiv klanova koji su bili u sukobu sa Naserom Keljmendijem, a ovaj narko boss mu postaje svojedok optužbi. Istodobno, državni tužilac Božo Mihajlović otvarta istragu protiv Keljmendija zbog sumnje da je organizovao i platio ubistvo Ramiza Delalića Ćele. No, potom slijedi obrat. Državni tužilac Božo Mihajlović je suspendovan zbog optužbi da je zloupotrijebio položaj. Ključni svjedok protiv njega postaje tužilac – Oleg Čavka. Zbog suspenzije tužioca Mihajlovića, sve njegove predmete presignirani su drugim tužiocima. Predmet protiv Keljmendija preuzeo je tužilac – Oleg Čavka. Istraga protiv osumnjičenih u tom predmetu ubrzo je obustavljena. I Naser Keljmendi se u BiH vratio kao slobodni građanin.

Čavkina koruptivna uloga, zajedno sa državnom tužiteljicom Dianom Kajmaković bilježi se ona u predmetu protiv tadašnjeg predsjednika F BiH Živka Budimira, te montiranjem optužnice i podmećanjem dokaza istome, koji je nakon provedenog sudskog postupka pravomoćno oslobođen svih optužbi.

Osumnjičena Dalida Burzić – zataškavanje ubistva Dženana Memića:

Tijekom 2018. godine, odvjetnik Ifet Feraget, pravni zastupnik Muriza Memića podnio je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv 45 lica (Dalide Burzić i dr), zbog zataškavanja i prikrivanja dokaza u slučaju ubistva Dženana Memića.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo na čelu tada sa glavnom tužiteljicom Dalidom Burzić podiglo je montiranu optužnicu protiv Ljube i Bekrije Seferovića tereteći ih da su u prometnoj nesreći skrivili smrt mladića Dženana Memića. Porodica Dženana Memića je od samoga početka tvrdila, da mladić nije stradao u prometnoj nezgodi tipa nalet vozila na pješaka, već da je ubijen na jedan podmukao način, te da je Tužilaštvo KS sudjelovalo u skrivanju ubica. Kao glavnog krivca Memić je označio upravo Burzićevu. Vrhovni sud F BiH donio je pravomoćnu presudu, kojom je odbacio tvrdnje Tužilaštva KS o saobraćajnoj nesreći, pravomoćno oslobađajući Seferoviće za smrt Dženana Memića.

U maratonskom i montiranom procesu Ljubi i Bekriji Seferoviću, Kantonalni sud u Sarajevu donio je dva puta oslobađajuću presudu. U zaključku presude stoji, da je „Sud došao do zaključka, da nema pouzdanih dokaza, da su optuženi Ljubo i Bekrija Seferović počinili krivičnopravnu radnju, koja im se stavlja na teret“. Presuda je dva puta ukidana od strane Vrhovnog suda F BiH.

I konačno, Vrhovni sud Federacije BiH donio je pravomoćnu presudu, kojom se Ljubo i Bekrija Seferović oslobađaju od optužbe, da su odgovorni za smrt Dženana Memića.

Mi nalazimo da za tvrdnju tužilaštva da se događaj desio na način kako je to opisano u optužnom aktu nema dovoljno dokaza“– kazao je predsjedavajući Vijeća Slavko Marić (Vrhovni sud FBiH).

Dana 09. 07. 2021. godine Tužilac Tužilaštva BiH Ćazim Hasanspahić podigao je optužnicu, a Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Mutap Zijada, rođenog 1959. godine u Sarajevu; 2. Ramić Alise (ranije Mutap), rođene 1996. godine u Njemačkoj; 3. Dupovac Hasana, rođenog 1973. godine u Hadžićima; 4. Barić Josipa, rođenog 1963. godine u Sarajevu; 5. Ožegović Muamera, rođenog 1981. godine u Foči.

Optuženi se terete da su, u periodu od 8. februara 2016. godine, pa nadalje, pristupili grupi za organizirani kriminal, formiranoj od strane Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške fizičke ozljede opasne po život dana 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo.

U optužnici se navodi da su optuženi vršili prikrivanje dokaza i počinilaca fingiranjem dokaza, prikrivanjem njima poznatih činjenica, te preduzimali radnje sa ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Memić Dženan zadobio teške fizičke ozljede opasne po život. Optužnica je od Suda BiH potvrđena!

– Tužilaštvo BiH nastavlja intenzivan rad u ovom predmetu u odnosu na ostale prijavljene osobe, saopćeno je tada iz Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo BiH nastavilo je intenzivan rad u ovom predmetu u odnosu na ostale prijavljene osobe, a prijavljeno je 45 lica (tužitelja, policije, vještaka..). U ovakvom ozbiljnom predmetu (čitaj Memić), prema stavu Apelacijskog odjeljenja Suda BiH „imao je ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, i druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, obzirom da su se o istome oglašavale međunarodne institucije“!

Nakon pravomoćno oslobađajuće presude u predmetu „Dženan Memić“, postalo je evidentno i očigledno, da je od strane pravosudno – policijskih djelatnika predvođenih Dalidom Burzić tadašnjom glavnom tužiteljicom KS, izvršeno svjesno i namjerno zataškavanje i prikrivanje dokaza u slučaju ubojstva Dženana Memića, s ciljem neotkrivanja pravih ubojica Dženana Memića, pri čemu su u toj namjeri prikrivanja pravih ubojica Dženana Memića, slučaj procesuirali kao kazneno djelo iz oblasti Ugrožavanja javnog prometa, a ne kao kazneno djelo Ubojstva, te lažno optužene dvije osobe Ljubo i Bekrija Seferović, a koje sa kritičnim događajem nisu uopće povezane, što je pravosnažnom presudom Vrhovnog suda Federacije i utvrđeno.

Među prvo prijavljenim je Dalida Burzić, nekadašnja Glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, a danas sudija Suda Bosne i Hercegovine – javnost neće zaboraviti njenu sramotnu i kriminalnu ulogu u aferi “MEMIĆ”, u skandaloznom policijskom i sudsko-tužiteljskom slučaju bez presedana prikrivanja stvarnih počinitelja krivičnog djela ubojstva DŽENANA MEMIĆA na Ilidži, za koje prikrivanje se ista sumnjiči da je kao Glavni tužitelj nadležnog Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu od stvarnih počinitelja tog zločina i njihovih srodnika primila mito u iznosu od 250.000,00 EURA koji iznos je podijelila sa ostalim ključnim akterima tog prikrivanja (lično je po uputama naručitelja prikrivanja zadržala polovicu te sume, dok je ostatak mita otišao ostalim ključnim prikrivateljima i konstruktorima tog slučaja u Kantonalnom tužiteljstvu Sarajevo, policiji i vještacima, kao i plaćenim novinarima i spin majstorima plaćenicima na pojedinim plaćenim web portalima).

Tadašnji visoki predstavnik OHR-a u BiH Valentin Inzko je više puta u svojim Izvještajima podnijetih Vijeću sigurnosti UN-a spomenuo slučajeve ubistva dva mladića Davida Dragičevića i Dženana Memića, ukazujući na ozbiljne propuste i korupciju u ovim predmetima.

 

Autor: dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI