Zbog rata u Ukrajini raste strah od dramatičnih poremećaja na svjetskom tržištu hrane

Raste strah da će rat na istoku Europe dovesti do dramatičnih poremećaja na svjetskom tržištu hrane i strašnih posljedica za siromašnije dijelove svijeta. Šef UN-ova programa za hranu rekao je da će, ako se ukrajinske luke ne otvore, milijuni ljudi umrijeti. Istodobno, turski predsjednik Erdoğan izjavio je da “ne gleda pozitivno” na primanje Finske i Švedske u NATO. Turska bi, kao članica Saveza, mogla staviti veto na odluku za prijam tih dviju zemalja.

Rusija ima odgovornost za globalnu situaciju s hranom, rekao je njemački kancelar Scholz Putinu u telefonskom razgovoru. Više od 20 milijuna tona žitarica u Ukrajini čeka izvoz zbog ruske blokade njezinih luka na Crnom i Azovskom moru. Ukrajina je najveći svjetski izvoznik kukuruza i šesti izvoznik pšenice.

– Hibridni rat ne vodi se samo tenkovima i lažnim vijestima nego je to i rat za hranu. Rusija ne dopušta da se milijuni tona kukuruza izvoze u svijet, što predstavlja veliku opasnost, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

Nakon blokade Odese, izvoz žitarica iz Ukrajine pokušava se preusmjeriti na rumunjsku luku Constantu. Kako bi presjekla taj dobavni pravac, Rusija je raketirala i mostove preko Dnjestra.

– Prevozimo kontejnere od luke u Odesi do luke u Constanti preko koje izvozimo robu budući da su sve ukrajinske luke blokirane, kaže Stepan, vozač iz Ukrajine.

Nestašica hrane i pomoć Ukrajini teme su ministarskog sastanka G7.

– Europska unija osigurat će novu tranšu od još 500 milijuna za vojnu pomoć Ukrajini, što će ukupno iznositi 2 milijarde eura, rekao je šef europske diplomacije Josep Borrell.

– Vrlo je važno u ovom trenutku nastaviti s pritiskom na Vladimira Putina isporukom više oružja Ukrajini i novim sankcijama, poručila je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss.

Ruski veleposlanik pri Europskoj uniji Vladimir Čižov upozorava Zapad.

– Prije nego što spalite sve mostove s Rusijom, razmislite o danu kada ćemo morati obnoviti naše odnose na novim osnovama. Neće biti povratka na staro. Svijet se mijenja pred našim očima, rekao je Čižov.

Najbolje se to vidi na primjeru Švedske i Finske koje su od sedam desetljeća vojne neutralnosti, čak i u vrijeme Hladnog rata, odustale zbog ruskog napada na Ukrajinu.

– Procjena je da nećemo biti izloženi konvencionalnom vojnom napadu kao reakciji na moguću prijavu za članstvo u NATO-u, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde.

– Ako parlament to odobri, podnijet ćemo zahtjev sredinom tjedna, a i Švedska planira poduzeti slične korake i to prema sličnom rasporedu, rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto.

Rusija ne prijeti ratom, ali zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev upozorio je da bi Moskva mogla razmjestiti nuklearno oružje u Kalinjingradu.

– Članstvo Švedske i Finske povećat će vjerojatnost izravnog sukoba NATO-a i Rusije, što može dovesti do nuklearnog rata, rekao je Medvedev.

Ne gledaju svi blagonaklono na ulazak dviju nordijskih zemalja u Sjevernoatlantsku alijansu. Vetom prijeti i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.

– Pratimo razvoj događaja u vezi sa Švedskom i Finskom, ali nemamo pozitivno mišljenje jer su bivše turske vlade pogriješile kad je riječ o članstvu Grčke u NATO-u. Ne želimo ponoviti slične pogreške. Skandinavske zemlje utočišta su za terorističke organizacije poput PKK, rekao je Erdoğan.

Glavni tajnik NATO-a rekao je da će prijam Finske u NATO biti lagan i brz, a iz Pentagona su poručili da je neće biti teško integrirati u vojni savez.