fbpx

Borba protiv „glačanja grudi“

Autor: Katrin Gänsler / DW

JAUNDE - U Kamerunu se do danas u pojedinim dijelovima zemlje zadržao običaj da se ženske grudi stežu zavojima ili stišću kamenjem. Grupa žena se bori protiv ove tradicije prosvjećujući djecu u školama.

Glavni grad Kameruna Jaunde. Winnie Eyono Ndong govori pred 70 djevojčica i dječaka starosne dobi između devet i jedanaest godina. Zrak je u učionici težak. Ona počinje sa svojom životnom pričom i odjednom zavlada tišina. Djeca kao da upijaju svaku riječ. Vini radi za organizaciju Renata. Govori o velikom kamerunskom tabuu – glačanju ženskih grudi. U zemlji koja ima 25 milijuna stanovnika ta bolna praksa još uvijek postoji, bez obzira na sve napore da se prosvjećivanjem iskorijeni.

Vini i njene kolegice već sedam godina obilaze škole. Kontakt je nastao slučajno. Samo što je postala punoljetna Vini je zatrudnjela i dobila kćerku Gloriju. Majčinstvo je nije previše zanimalo. „Tetice” su je pozvale na tečaj za mlade majke. Kaže da ju je privuklo to što su preuzeli putne troškove, pa je prvi put pomislila da njen život ipak nije završen.

Organizacija je osnovana 2005. Njen cilj je da mlade majke upozori na praksu „glačanja grudi” i na posljedice. Winnie je i sama bila izložena toj praksi. Odmor je provodila kod bake na selu. Kada je kao devetogodišnja djevojčica otišla na selo, njezina rođakinja joj je ispričala što joj se dogodilo. Baka je stavila usijanu zidarsku lopaticu na njene grudi. „Kada sam vidjela rođakinju kako plače pitala sam je može li tako mala lopatica nanijeti toliku bol. Ona je samo uzvratila da to strašno boli“. Već nekoliko dana poslije toga i sama je iskusila tu bol. Rekla je baki da je bole grudi jer rastu. Ona je već iste večeri primijenila metodu „glačanja“. Winnie to priča polako i razgovijetno.

Smišljeno unakažene

Podataka je malo. Jedno istraživanje koje je financiralo njemačko društvo za međunarodnu suradnju ustanovilo je da se broj slučajeva između 2005. i 2013. prepolovio. Ipak je dvanaest posto anketiranih osoba ženskog spola odgovorilo da su na svojoj koži iskusile tu tradiciju. Prema podacima organizacije Renata ta praksa postoji i u susjednim zemljama kao što su Togo i Čad. Aktivistica organizacije Katerine Aba Fuda kaže da u tom zemljama to još nije prepoznato kao problem, a i oni koji imaju svijest o tome ne znaju kako progovoriti, jer je ta praksa duboko ukorijenjena u kulturi i tradiciji.

Tehnike su različite. Poslije intervencije usijanom lopaticom – tako često nastaju teške opekotine – baka je htjela masirati unuku u predjelu grudi tri puta dnevno kako bi spriječila rast. Cilj je da grudi ne rastu ili da budu izuzetno ružne. Kao razlog žene na sjeveru zemlje navode namjeru da zaštite svoju žensku djecu. Ali u središnjem i zapadnom dijelu zemlje navode druge razloge – rani rast grudi navodno odvraća od učenja jer dječaci onda bulje u djevojčice. Winnie ne vjeruje da ova praksa sprječava seksualno zlostavljanje. Ona se sjeća da je iz straha da opet ne pretrpi bol pobjegla u šumu. Našao ju je jedan ujak i obećao da će je zaštititi. Ali umjesto toga ujak ju je silovao. U selu joj nitko nije vjerovao, ujak je rekao da je ona samo pala.

Mučenje u ime tradicije

Djevojčice i dječaci u učionici imaju isto toliko godina kao Winnie tada. Čim je završila predavanje nekoliko njih se javilo s pitanjima. Jedan dječak pita zašto joj nitko nije pomogao. Druga je htjela znati zašto se dječaci i muškarci odjednom počinju zanimati za djevojčice. Winnie strpljivo odgovara na pitanja.

Ona priznaje da još uvijek ima bolove. Predavanje je odslušao i učitelj Olinga. On kaže da su u trećem razredu već djeca koja osjećaju nadolazeći pubertet. „Ovakva predavanja daju im orijentaciju”, kaže on.

Ipak, u Kamerunu su ovakvi trenuci otvorenosti ipak rijetkost. Seksualnost je tabu. Na kraju predavanja svi učenici ustaju i zajedno s Winnie skandiraju „Reci ne glačanju grudi”.

Prije nego što će napustiti učionicu Winnie se okreće učenicima kako bi još jednom ponovila: „Vaše grudi pripadaju samo vama. Niko ih ne smije dirati”.

Autor: Katrin Gänsler / DW

ZADNJE VIJESTI