fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
Foto: Guliver/Thinkstock

Depresija – “tiha pandemija Europe i Baltika”

Autor: Hina

Čak 7,2 posto populacije EU pati od kronične depresije, a u Hrvatskoj od nje boluje 168 656 osoba, odnosno 4,13 posto populacije, objavljeno je među ostalim u petak na panel diskusiji GLOBSEC 2022 u Bratislavi posvećenoj depresiji kao “tihoj pandemiji Europe i Baltika”.

Na skupu su predstavljeni skupni pokazatelji o depresiji temeljem Izvještaja o liječenju depresije koje je pripremilo 10 zemalja Europe i Baltika u kojima je sudjelovao 51 stručnjak te 58 institucija i preporuke Udruženja pacijenata iz 10 zemalja, priopćili su organizatori.

Čak 2,4 milijuna ljudi pati od depresije u Srednjoj, Istočnoj Europi i Baltiku, 50 posto teških depresivnih poremećaja se ne liječi, a 60 posto samoubojstava izazvano je depresijom.

U Hrvatskoj stopa samoubojstva na 100 000 stanovnika iznosi 13,7 osoba, što je više od europske stope koja iznosi 10,5. Depresivni poremećaj drugi je vodeći uzrok hospitalizacije iz skupine mentalnih poremećaja i treći najveći uzrok hospitalizacije osoba u radno aktivnoj dobi. U Hrvatskoj svaki dan samoubojstvo pokušaju počiniti najmanje dvije osobe. Stopa smrtnosti od samoubojstva dvostruko je veća od one u prometnim nesrećama. Hrvatska ima 13,4 psihijatara na 100 000 stanovnika, što je ispod prosjeka EU-a, koji iznosi 17 psihijatara na 100 000 stanovnika. Ukupni troškovi usluga zaštite mentalnog zdravlja iznose 4,01 posto BDP-a Hrvatske, što je niže od EU prosjeka koji iznosi 4,10 posto.

Donositelji politika prepoznali su potrebu za poboljšanjem skrbi o depresiji u Srednjoj i Istočnoj Europi. Predstavnici vlada kao i dionici u zdravstvu i predstavnici pacijenata slažu se da skrb o depresiji treba biti u središtu pozornosti u regiji.

Forum GLOBSEC 2022 održava se od 2. do 4. lipnja u Bratislavi i okuplja svjetske lidere i državne dužnosnike.

Državni tajnik Ministarstva zdravstva RH Željko Plazonić naglasio je kako su Vlada i resorno ministarstvo prepoznali mentalno zdravlje kao jedan od prioriteta javnog zdravstva. “Gledajući dalje u prošlost, među mentalnim bolestima, depresija je zabilježila najveći porast u posljednjih 25 godina, tako se u Hrvatskoj od 1995. do 2020. udio hospitaliziranih na 100.000 stanovnika udvostručio s 54 na 108. Stopa samoubojstva u Hrvatskoj veća je od EU prosjeka, što depresiju čini jednim od najvažnijih javnozdravstvenih prioriteta za buduće intervencije”, naglasio je.

 

Autor: Hina
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});