fbpx
Foto: Unsplash

Himalajska sol: Prednosti, nedostaci – i je li uopće – zdrava?

Autor: Dnevno.ba

Himalajska sol ili bijelo zlato iz Azije često se predlaže kao dobra zamjena za običnu kuhinjsku sol koju koristimo gotovo svakodnevno. Brojni izvori navode razne dobrobiti himalajske soli na zdravlje, međutim tek neke od njih naš organizam zaista može iskoristiti.

Himalajska sol najviše je posebna po tome što stiže iz Pakistana, odnosno podnožja planinskog lanca Himalaja. Riječ je o rudniku starom više od 800 milijuna godina koji je nastao uslijed tektonskih poremećaja. Ove promjene zemljine kore zarobile su plitki dio mora koji je s vremenom isparavao i tako stvarao velike naslage himalajske soli bogate mineralima.

Osim što je bogata mineralima, ova sol smatra se najčišćom na svijetu te je stoga i bolja od rafinirane soli koju svakodnevno koristimo, piše N1.

Što je himalajska sol i u čemu je razlika?
Ružičasta himalajska sol smatra se vrlo čistom, no ne samo zbog toga što se bere u netaknutom rudniku morske soli. Razlog tomu je što se prikuplja ručno te se ne obrađuje uz dodatak aditiva ili bilo kakvih drugih dodataka. Kao i obična sol, ova vrsta je također u najvećem dijelu sastava natrijev klorid te uz to ima i druge minerale. Natrijev klorid je oko 98 posto sastava, dok ostatak čine magnezij, kalcij, željezo i drugi. Upravo željezo je ono koje joj daje nježnu ružičastu boju. Smatra se da himalajska sol sadrži 84 različitih minerala.

Međutim, to što se u njoj nalazi toliko minerala ne znači da su svi iskoristivi u našem organizmu. Štoviše, nalaze se u toliko maloj količini, praktički u tragovima, te ne mogu biti značajni za organizam. Posebice kada uzmete u obzir koliko malu količinu soli koristite, a ovo je samo oko dva posto u toj maloj količini. Kada se uspoređuje količina natrija u himalajskoj soli po pitanju količine, ona sadrži manje od kuhinjske soli, dok kalcija, kalija i magnezija ima više.

Jedna od razlika je i u načinu pripreme za korištenje. Obična kuhinjska sol može imati dodatke poput umjetnih aditiva, dok se za izvornu himalajsku sol vjeruje da je najčišća na svijetu. Razlog tomu je činjenica da je zaštićena snijegom i ledom od bilo kakvih vanjskih utjecaja, a potječe iz “pramora”.

Također, himalajska sol se proizvodi tradicionalnim postupcima te se ne koristi industrijska prerada. Kod obične soli se mogu koristiti različiti štetni postupci kako bi se smanjile grudice, dok se kod himalajske koristi samo prosijavanje te se ne dodaju aditivi.

Prednosti himalajske soli za organizam
Himalajska sol se može koristiti za pripremanju jela, a posebno je pogodna za osobe koje u pripremi žele što više izbjegavati aditive. Međutim, unatoč velikoj brojnosti minerala, smatra se da kuhinjska sol i himalajska sol imaju gotovo isti učinak na naš organizam.

Sol je iznimno potrebna našem organizmu, a ovo su neki od razloga zašto nam je potreban natrij:

– poboljšava opuštanje mišića

– održava pravilnu ravnotežu tekućine i sprječava dehidraciju organizma

– pomaže zdravlju živaca

– povisuje tlak

– smanjuje rizik od upala bakterijama

– terapija solju smanjuje respiratorne bolesti

Sve ove dobrobiti organizam može prihvatiti jedino ako se himalajska sol unosi u normalnim količinama.

Povećani unos soli, kakve god ona bila, može štetiti organizmu, posebno srcu, krvnim žilama i mozgu.

Ovo su preporuke za dnevni unos soli:

– jedan gram za novorođenčad do 1 godine

– dva grama za djecu od 1 – 3 godine

– tri grama za djecu od 4 – 6 godina

– pet grama za djecu od 7 – 10 godina

– šest grama za ostale dobne skupine (gornja granica je 9 g)

Preporuke za dnevni unos soli ovise o tjelesnom stanju, godinama i aktivnostima. Smatra se samo dio soli unosimo kroz namirnice koje prirodno sadrže sol poput ribe, mesa i jaja. Više od 70 posto dnevnog unosa soli dolazi kroz procesirane namirnice. U mnogim namirnicama koje su prerađene tu sol niti ne osjećamo, no ona se i dalje koristi za konzerviranje te održavanje boje namirnica. Soli u raznim količinama ima i u pekarskim proizvodima gdje se koristi za reguliranje fermentacije te zaustavljanje rasta kvasca, bakterija i plijesni.

Dnevni unos kod odrasle osobe ne bi trebao prelaziti 6 grama soli dnevno, no pokazalo se da je unos soli kod Hrvata tri put viši od preporučenog, čak oko 11,6 grama dnevno.

Nedostaci himalajske soli za zdravlje
Nedostatak himalajske soli, iako djelomično i prednost, je čistoća proizvoda. Naime, obična kuhinjska sol koju svakodnevno upotrebljavamo je jodirana. Prema važećim zakonima naše države, soli koje se koriste za prehranu ljudi moraju se jodirati. Ovo ne uključuje sve soli jer postoje iznimke, ali i one koje imaju samo tehnološku namjenu.

Sol se jodira tako da se nanosi otopina u kojoj se nalazi jodni spoj ili dodavanjem i miješanjem koncentrirane smjese jodnih soli na nosaču. Jod reagira na ambalažu, toplinu i rukovanje te ima određen rok trajanja. Zakonski je obavezno da je rok trajanja naveden kod jodirane soli, dok kod nejodirane to nije obaveza.

Himalajska sol, zbog svoje čistoće, ne podliježe jodiranju te je zbog toga potencijalno štetno koristiti samo ovu vrstu soli ako istovremeno ne unosite jod kroz druge namirnice. Jod je mikroelement važan za zdravlje, a najveći dio nalazi se u štitnjači.

Kod nedostatka joda može doći do problema sa štitnjačom što znači probleme s ravnotežom hormona koji utječu na sve procese u organizmu. Kada dođe do manjka joda smanjuje se proizvodnja hormona u štitnjači što navodi organ da radi pojačano. To izazva množenje stanica štitnjače i povećanja što može dovesti do gušavosti, ali i trajnog oštećenja štitnjače. Procjenjuje se da nedostatak joda ugrožava zdravlje kod oko dvije milijarde ljudi u svijetu te je upravo to jedan od glavnih uzroka pojave mentalne retardacije. Smatra se i da nedostatak joda smanjuje inteligenciju za do 15 posto.

Kao i kod obične soli, himalajsku sol je potrebno unositi u prilagođenim količinama. Prevelika količina natrija u organizmu utječe na zdravlje i to dugoročno. Ako se koristi u većoj količini od pet grama dnevno, kada se zbroje sve namirnice, a ne samo dodavana sol, ovo su mogući nedostaci:

– povećava rizik od nastanka krvožilnih bolesti

– povećava krvni tlak što je opasno kod razvoja srčanih problema

– povećava rizik od moždanog udara

– povećava rizik od bolesti bubrega i nastanka bubrežnih kamenaca

– povećava rizik od nastanka osteoporoze

 

Autor: Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI