Je li GMO hrana prijetnja za naše zdravlje? Odgovor vas možda iznenadi!

Autor: dnevno.ba

Čuvajući okoliš, čuvate ne samo svoje zdravlje, već i zdravlje svojih najmilijih. No, izgleda kao da je mnogima na prvom mjestu vlastita udobnost, a tek tamo negdje daleko na listi prioriteta nalazi se uopće spoznaja da ‘taj neki okoliš’ uopće zaslužuje ikakvu brigu.

O problematici okoliša i njegova utjecaja na zdravlje razgovarali smo s Ilonom Sušac, dr. med., specijalisticom onkologije i radioterapije iz Poliklinike Eljuga.

Ovaj zanimljiv intervju s dr. Sušac, prepun korisnih informacija, objavljen u tjedniku 7Dnevno, donosimo u tri nastavka na našem portalu. Prvi smo predstavili u petak.

Kako kvaliteta zraka utječe na naše zdravlje?

Prije samo mjesec dana divili smo se konačno čistom nebu nad Sjevernom Italijom i Kinom. Dobili smo živi dokaz koliko današnji način proizvodnje i prijevoza robe utječu na onečišćenje atmosfere i zraka koji udišemo. Osim velike emisije ugljičnog dioksida koji se pri tome ispušta u atmosferu i koji je štetan sam po sebi, zagrijavanje atmosfere i uništavanje ozonskog omotača dovode do velikih kimatskih poremećaja i utjecaja na sva živa bića na Zemlji. Velike i široke oscilacije tlaka zraka, promjena omjera temperature i vlažnosti, zadržavanje velike količine alergena i peludi u zraku, uvelike utječu na kvalitetu života, razvoj alergijskih stanja kao oblik imunološke reakcije organizma (u pitanju je prejaki odgovor imunološkog sustava i trošenje njegovih resursa), razvoja akutnih i kroničnih bolesti gornjih i donjih dišnih puteva.

Svjedoci smo kako su upravo takve bolesti veliki rizični čimbenik za razvoj težih oblika infekcije COVID-19 i neizvjesnog ishoda liječenja, dužeg vremena oporavka i razvoja vjerojatno cjeloživotnih posljedica. Kronična opstruktivna plućna bolest dovodi do smanjene oksigenacije organizma, što je idealna podloga za razvoj brojnih teških infekcija i osobito tumorskih bolesti. Nije naodmet podsjetiti na štetni utjecaj duhanskog dima i preko 4000 kemikalija koje se mogu naći u cigaretama i duhanskim proizvodima, a koji se povezuju s preko 80% svih slučajeva raka pluća. Pretjerani utjecaj UV zračenja uslijed uništenja ozonskog omotača, dovodi do bržeg i većeg razvoja bolesti kože i oka, uključujući i razvoj najmalignijeg tumora – melanoma. Bez svega se može puno duže nego bez kisika. U samo 30 sekundi smanjeni dotok kisika u cirkulaciji dovodi do nepopravljivih oštećenja organizma, a u samo pet minuta i do smrti.

Jako je puno ‘upitnika’ oko kvalitete hrane koju jedemo. Je li GMO hrana velika prijetnja za naše zdravlje?

Genetski modificirani organizmi (GMO) nastaju umjetnim prijenosom gena jedne vrste u genetski sustav druge vrste. Nacjepljivanje jedne billjne vrste na podlogu druge biljne vrste stara je tehnika koju su primjenjivali i naši djedovi i očevi pri uzgoju raznih vrsta voćaka i vinove loze pa bi nam to moglo poslužiti kao dobra analogija današnjem tehnološki naprednijem GMO procesu.
Međutim, velika razlika je ta što se za genetsku modifikaciju biljnih vrsta koriste geni mikroorganizama, a posljedice takvih postupaka još su uvijek nepredvidive.

Kada je u pitanju uzgoj biljaka bitnih za prehranu čovjeka, glavni razlog genetske modifikacije jest povećanje otpornosti na štetnike iz okoliša, manja primjena pesticida i veći prinos pa samim time i manja cijena proizvoda. Razvoj alergija na GMO hranu nije dokazan. Promijenjena nutritivna vrijednost, stabilnost gena unesenog u organizam čovjeka, utjecaj na mikrofloru u našim crijevima i još mnogo toga, predmet su brojnih istraživanja i rasprava u znanstvenom svijetu kada je u pitanju GMO.

Budući se genetska modifikacija primjenjuje na kulturama koje su najvažnije za čovjeka (žitarice, uljarice, pamuk) upravo su na njima provedene studije procjene rizika na zdravlje ljudi i dosadašnji rezultati upućuju da tih rizika vjerojatno nema. No, to “vjerojatno” nije dostatno da bi se takva proizvodnja dopustila. Mislim da je u Hrvatskoj na snazi zabrana uporabe genetski modificiranog sjemena i uzgoj genetski modificiranih biljaka zbog nejasnog utjecaja na okoliš i druge biljne i životinjske vrste u okolišu. Hrvatska je Bogom dana zemlja za uzgoj organske hrane i osobno ne vidim razlog zašto bismo imali proizvodnju GMO vrsta na našim poljima.

Kako proizvodnja GMO hrane utječe na okoliš?

Nitko ne može biti siguran da jedna takva kultura neće utjecati mimo volje i kontrole čovjeka na druge biljne i životinjske vrste te mikroorganizme i dovesti do većih poremećaja u ekosustavu. Takve promjene se događaju brzo, a njihovo prepoznavanje je teško, zahtjevno i skupo. Priroda je uvijek brža od čovjeka. Rajčica kupljena za Božić uredno dočeka Uskrs na sobnoj temperaturi. Vjerujem da ju nitko nakon ovog lako provedivog eksperimenta neće rado pojesti.

Sve je više alergija na hranu i netolerancije hrane, ali i vrlo ozbiljnih bolesti koje se povezuju s hranom. Zašto je tome tako?

Pretjerana primjena zaštitnih sredstava, antibiotika i hormona u proizvodnji hrane, pretjerana obrada hrane uz primjenu brojnih aditiva i drugih kemikalija, glavni su razlog što organizam takvu hranu prepoznaje kao štetnu i brani se alergijskom reakcijom.

‘Pčelinji autizam’, što je to i zašto se javlja?

Kao što pesticidi utječu na neurološki sustav čovjeka tako utječu i na neurološki sustav životinjskih vrsta. Pčela koja ima oštećen neurološki sustav naprosto se ne zna vratiti u svoju košnicu. Ako znamo važnost pčela u procesu oprašivanja, nije teško zaključiti kakve to ima posljedice.

Hormoni u mlijeku i antibiotici u mesu – zašto su opasni za čovjeka? Kako bi izgledala proizvodnja hrane bez toga?

“Više i brže” glavni je imperativ stočarske industrije i proizvodnje hrane životinjskog podrijetla, a sve pod izgovorom da je sve brojniju svjetsku populaciju nemoguće prehraniti bez primjene takvih sredstava koji štite životinje od bolesti, ubrzavaju njihov rast i povećavaju njihovu konačnu težinu. Ako uzmemo u obzir da je većina svjetske populacije u tzv. razvijenom svijetu pretila (u Hrvatskoj čak 60%), da tone i tone proizvedene i pripremljene hrane svakodnevno u svijetu završava u smeću, postavlja se pitanje prave istine o tome. Istodobno, veliki dio svjetske populacije pati i umire od gladi i pothranjenosti. Koga onda ta hrana doista i hrani?

U nedjelju donosimo treći, ujedno i posljednji dio intervjua, u kojem pišemo o utjecaju pesticida na ljudsko zdravlje.

Autor: dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI