fbpx

JURIĆ: Majmunske boginje nemaju potencijal postati veći javno zdravstveni problem i epidemija većih razmjera

Autor: dnevno.ba

U svijetu se u posljednje vrijeme sve više govori o pojavi virusa majmunskih boginja. O bolesti majmunskih boginja i ostalim temama zdravstvenih ugroza u izjavi za portal Sumsova govorila je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo ŽZH dr. Andrea Jurić.

Navela da ova bolest majmunskih boginja neće predstavljati veliku zdravstvenu ugrozu za populaciju.

– Majmunske boginje spadaju u rod Orthopox virusa kao što su velike boginje i kravlje boginje. To je prvenstveno zoonoza, odnosno bolest životinja. Međutim, kako dolazi do sve većeg poremećaja u ekosustavu tako se spomenute bolesti sve lakše mogu prenijeti s životinja na ljude, a izuzetak nisu ni majmunske boginje. Bolest majmunskih boginja je DNK virus zbog toga teže mutira nego li RNA virusi kao što je covid-19, stabilniji je i teže može postati virulentniji i veća prijetnja za ljude. Majmunske boginje nemaju potencijal postati veći javno zdravstveni problem i epidemija većih razmjera, ali među medicinskim djelatnicima predstavlja zdravstveni interes zbog čega trebamo pratiti situaciju s ovim oboljenjem. Kod nas još nije bilo prijavljenih slučajeva ovog virusa, ali očekujemo pojavu istog – naglasila je Jurić.

Osvrnula se na podrijetlo ove bolesti i na problem globalizacije koja na određeni način olakšava širenje ovakvih ili sličnih virusa u svijetu.

– Virus majmunskih boginja je detektiran u jednom laboratoriju u Danskoj davne 1958. godine kod laboratorijskih majmuna. U posljednjih pedesetak i više godina bolest je pretežno endemska i prevladava na području centralne i zapadne Afrike. Međutim, dolaskom globalizacije, oštećenja ekosustava, narušavanja životinjskih staništa i približavanjem ljudi životinjama sve veći broj zoonoza prelazi na ljude. Zdravstveni problem koji se pojavi u centralnoj Africi za jedan dan možete imati u Europi zbog globalizacije koja uz niz faktora tome doprinosi. Bolest se širi intimnim bliskim kontaktom preko sline i sluznica i češće među homoseksualnim muškarcima, iako to nije spolna bolest već zoonoza, odnosno bolest koja prelazi sa životinje na ljude, pa se nastavlja širiti među ljudima – kazala je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo ŽZH.

Jurić se osvrnula i na povećani boravak u prirodi s dolaskom ljetnih mjeseci i mogući rizik od ugriza zmije ili insekata.

– U ljetnim mjesecima imamo povećani boravak u prirodi gdje postoji pojačan rizik od zmijskog ugriza, ali to nije jedini problem i svakako postoji rizik od ugriza krpelja i raznih bolesti koje svojim ugrizom prenose komarci. Svake godine se susrećemo s većim ili manjim manjkom antiviperinog seruma od kada ga imunološki zavod u Zagrebu ne proizvodi. Nabavka je na domovima zdravlja, ali i mi u Zavodu za svaki slučaj uvijek imamo nekoliko doza. Kod nas ga još uvijek ima, ali rok trajanja pri kraju i radi se na tome da se antiviperini serum naruči. Imamo dobru povezanost s Republikom Hrvatskom, pa u slučaju da ne dobijemo ovim kanalima koji su uobičajeni možemo računati na pomoć i neku vrstu posudbe između zdravstvenih institucija, tako da uvijek imamo za hitne situacije – kazala je Jurić.

Ravnateljica je dala preporuku za sve koji u ovo vrijeme ljetnih mjeseci često borave u prirodi da budu oprezni.

– Kod ugriza zmije važno je djelovati preventivno. Kada ljudi borave u prirodi ugrizi se događaju većinom za donje ekstremitete, pa je zbog toga preporučljivo imati gumene čizme. Ukoliko je došlo do ugriza na predjelu ruke ili noge tada je potrebno podvezati barem dvadesetak centimetara iznad rane i ne isisavati ranu, a svakako važno je ne hodati kako se otrov ne bi proširio dalje po tijelu i naravno pozvati hitnu pomoć – zaključila je dr. Andrea Jurić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo ŽZH.

Autor: dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI