Kako zaštititi zdravlje od visokih temperatura

SARAJEVO - Budući da je ovih dana živa u termometru prelazi 30 stupnjeva Celzijusa, i napokon su prave ljetne temperature, važno je pridržavati se nekih preporuka, jer velike vrućine i vrlo visoki nivoi UV zračenja mogu biti opasni, ne samo za kronične bolesnike, malu djecu i druge rizične grupe, nego i za zdrave osobe.

U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, zbog toga dali su nam nekoliko preporuka kako se u predstojećim mjesecima efikasno zaštititi od vrućina.

Ne izlažite se suncu nepotrebno

Tokom velikih vrućina što više se zadržavajte u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošetaste do obližnjih klimatiziranih prostora poput biblioteka, trgovina ili kina. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.

Što ako morate na sunce

Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kada su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat dvije do četiri čaše tekućine najbolje ne previše hladnu vodu. Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni.

Zaštitite kožu i oči

Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama, odnosno UV zračenju, može izazvati karcinom kože, njeno ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sistema. Koža se najbolje štiti odjećom.

Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tokom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitinim faktorom 30 i više. Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati. Ne zaboravite da sunčevi zraci prodiru i kroz oblake, pa se i pri oblačnom vremenu treba zaštititi.

Povećajte unos vode

Bez obzira na stepen aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam ljekar ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam. Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer ćete povećati gubitak tekućine. Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti.

Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu

Tokom velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovno više manjih obroka. Obavezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće dobro operite prije konzumiranja, a meso dobro termički obradite. Kuhanu i lako kvarljivu hranu obavezno držite u frižideru, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan frižidera i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporuča se konzumiranje gaziranih pića, a naročito ne alkohol.

Naročitu pažnju posvetite novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama

Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima. Zaštitite ih kremama sa najjačim zaštitnim faktorom. Novorođenčad i malu djecu do četiri godine ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine. Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, naročito kronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim pritiskom. Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba.

Lijekovi i sunce

Uzimanje protivupalnih lijekova i antibiotika, korištenje parfema i dezodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera te izazvati stvaranje eritema i kod nižih nivoa UV zračenja. Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet ljekara i apotekara.

Kako se obući

Ako izlazite, tražite sjenovite dijelove ulice. Nosite laganu odjeću od prirodnih materijala – pamuka i lana, sunčane naočale sa zaštitnim UV slojem, te šešire ili kape.

Koristite kreme s visokim zaštitnim faktorima

Imajte uz sebe flašu vode, a hranu sa neprovjerenih mjesta ne kupujte i ne jedite.

Kronični bolesnici trebaju uzimati svoju terapiju. Ukoliko ste u prilici da se kupate u moru, jezeru, ne skačite pregrijani u vodu, naročito ne nakon što ste jeli.

Oprezno i kada koristite automobil

Preporučuje se dobro prozračiti automobil prije ulaska, jer u njima je temperatura oko 70 stepeni, ako su na suncu. Čak i ako imate klimu, prozračite automobil prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u automobilu. Kada se vozite, podesite klimu tako da temperaturna razlika ne bude prevelika. Nikad ne ostavljajte putnike u parkiranom automobilu, naročito djecu i starije osobe.

Kada posumnjati na sunčanicu i što poduzeti

Najblaži oblik simptoma sunčanice je omaglica ili vrtoglavica. Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblogama. Ako je osoba ostala bez svijesti položite je na bok, rashladite i nemojte joj ništa davati na usta.

Odmah pozovite ljekara

Ako je osoba pri svijesti dajte joj da pije ne previše hladne napitke ili vodu.

Tokom dana sol je najbolje nadoknaditi supom.