Mislili ste da je dijabetičarima najproblematičniji šećer? Stručnjaci pojasnili u čemu je najveći problem

Ovu bolest nazivaju globalnom epidemijom jer broj oboljelih u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Svjetske procjene govore da 463 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću.

Ipak, ono što zabrinjava je činjenica kako čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje. U Europi od šećerne bolesti boluje 59 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina, a 465.900 osoba godišnje umre od njezinih posljedica.

“Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2019. bilo 315.298  osobe sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 5.4% u 2018. godini”, stoji na stranicama Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo.

Iako bi pretjerano bilo reći da je za dijabetes kriva samo loša prehrana, prazni ugljikohidrati i šećer u hrani i piću, za uspješnu regulaciju šećera u krvi treba usvojiti zdrave životne stilove.  Darja Lovšin, autorica popularnih kuharica za dijabetičare i suosnivačica Zavoda za dijabetes u Sloveniji, pojasnila je što dijabetičari smiju konzumirati, a što nikako ne smiju konzumirati. Kako bi držali šećer pod kontrolom, slijedite ove upute.

MASTI

Suprotno uvriježenom mišljenju da je za oboljele od šećerne bolesti najproblematičnija namirnica šećer, u središtu stručne javnosti ipak su masti. Unos manjih količina masti  je na prvom mjestu jer većina dijabetičara ima prekomjernu tjelesnu masu, a masti imaju najviše kalorija od svih prehrambenih sastojaka.

VOĆE

Voće podiže razinu šećera u krvi i osobe sa šećernom bolesti tipa 2 trebaju birati manje slatko i ne previše zrelo voće. Malo voća svaki dan je zdravo. Ipak, preporuča se da češće jedete štapiće od krastavaca, paprike, mrkve ili celera

ŠEĆER

Uz uravnoteženu prehranu moguće je konzumirati manju količinu šećera (npr. u dijabetičarskom muffinu), vodeći računa da tako dobivena energija ne prelazi 10 posto ukupne energetske vrijednosti hrane, odnosno 50 grama šećera dnevno.

Od običnog bijelog šećera za naš šećer u krvi opasniji je škrob, koji sadrže osnovne namirnice u našoj prehrani: kruh, krumpir, riža, kukuruz, tjestenina. Glikemijski indeks bijelog šećera niži je od GI-ja kruha, pečenog krumpira ili kukuruznih pahuljica. Postoji još čitav niz namirnica koje su slađe od bijelog šećera: kuhana mrkva, svijetli med, marelice, prosena kaša.

Ne preporučuje se saharozom sladiti pića ili kavu jer će odmah podići šećer u krvi. Radije odaberite prirodni niskokalorični nadomjestak (steviju).

MASLINOVO ULJE

Iako neki tvrde kako dijabetičari trebaju konzumirati isključivo maslinovo ulje, to je samo djelomično točno.  Važnije je znati da su sva ulja bolja od čvrstih masti poput svinjske masti i maslaca.

JAJA

Jaja ne povisuju šećer u krvi i nemaju mnogo kalorija. Sadrže malo zasićenih masti, koje su najopasnije za podizanje razine šećera u krvi.

SVINJETINA

Svinjetina danas ne sadrži ništa više štetnih masti od govedine, a neki su dijelovi čak i manje masni. Mnogo su veći problem mesne prerađevine (kobasice, salame, hrenovke, paštete) koje sadrže zasićene masti i mnogo soli. Crveno meso iz organskog uzgoja je sasvim prihvatljivo.

POSEBNA  HRANA

Zdrav način prehrane dijabetičara uglavnom je jednak kao i zdrava prehrana za sve: malo masti, posebno zasićenih i transmasnih kiselina, umjereno sa soli i šećerom, obroci se trbaju temeljiti na integralnim namirnicama, povrću i voću, nte  ravnomjerno raspoređeni tijekom dana. Dijabetičarske i “dijetalne” namirnice u pravilu nemaju nikakvih posebnih koristi, naglašava i Darja Lovšin.

ŠKROBNE NAMIRNICE

Škrobne namirnice dio su zdrave prehrane, problematična je samo količina. Integralni kruh, žitarice, tjestenina, riža i škrobno povrće kao što je krumpir mogu biti dio obroka i međuobroka. Ključ je u malim porcijama i kombiniranju s namirnicama koje sadrže mnogo vlakana. Cjelovite škrobne namirnice dobar su izvor vlakana, koja povoljno utječu na zdravlje probavnog trakta.

UKISELJENO POVRĆE

Kisela hrana u želucu usporava metabolizam ugljikohidrata, što znači da se oni sporije pretvaraju u šećer u krvi. Kiseli krastavci, paprike, gljive, artičoke i sve što se može ukiseliti trebalo bi biti obavezan dio obroka dijabetičara. Vlakna koja sadrži ukiseljeno povrće korisna su za metabolizam i usporavaju podizanje šećera u krvi nakon obroka.

PIĆA

Pića koja se preporučuju su, ponajprije, voda, zatim mineralna voda, ali izjegavati onu s povećanim kočičinama natrija ako uz šećernu bolest imate i visok krvni tlak, svježe cijeđeni sok dobar je u umjerenim količinama, a morate voditi računa i o kalorijama. Sok uvijek razblažite s malo vode.

Kavu možete piti srednje jaku, tusku, ali bez zaslađivanja ( možete koristiti umjetni zaslađivač). Ograničite se na dvije šalice na dan, no izbjegavajte ju u kasnim večenrjim satima. Ako pijete bijelu kavu, pripazite na hranjivu vrijednosti mlijeka. Umjesto kave možete konzumirati kakovivnu ( Divka, Kneipp). Kakako možete konzumirati, a što se tiče čaja, morate pripaziti s jakim čajevima ( crnim indijskim) kojeg ograničite na dvije šalice dnevno.

Preporučeni čajevi za oboljele od šećerne bolesti su: zeleni čaj, čaj od koprive, stolisnika, kamilice, maslačka, mente.

Za kraj, alkohol ima visok kalorijski učinak i treba ga izbjegavati zbog mogućih hipoglikemijskih reakcija.