Može li se visoki krvni tlak naslijediti? Liječnica odgovara na to pitanje!

Povišeni krvni tlak odnosno hipertenzija je jedna od najčešćih bolesti čovječanstva. Stoga ne čudi da postoji i Svjetski dan hipertenzije. Svake godine se obilježava u mjesecu svibnju pa je to ujedno i prilika za podsjećanje ljudi o važnosti redovite kontrole zdravstvenog stanja svih onih koji se bore s ovom podmuklom bolešću.

Liječnici upozoravaju kako je povišeni krvni tlak jedan od vodećih tihih ubojica modernog doba i danas se smatra jednim od najznačajnijih pojedinačnih rizičnih čimbenika za srčano-žilne bolesti, koje su odgovorne za polovicu smrtnih ishoda odraslih osoba u razvijenom svijetu.

Kako bismo vam pomogli u razumijevanju ovog problema, donosimo razgovor s dr.sc. Jasminom Ćatić, specijalisticom internistom i subspecijalisticom kardiologom, voditeljicom centra za kardiologiju Specijalne bolnice Sv. Katarina.

Zašto hipertenziju odnosno povišeni krvni tlak zovu i tihom podmuklom bolešću?

Povišeni krvni tlak, odnosno hipertenzija jedna je od najčešćih bolesti čovječanstva. Zbog izostanka značajnih simptoma i sporog razvoja bolesti, ova bolest kod mnogih ostaje dugo neprepoznata, zbog čega se postupno pogoršava kroz dugi niz godina i postupno dovodi da oštećenja više organskih sustava. Kod mnogih se zbog toga često otkrije tek kada dođe do razvoja bolesti srca poput srčanog popuštanja, srčanog udara, bubrežnih bolesti ili moždanog udara. Zato je važno kontrolirati krvni tlak te pravovremeno poduzeti potrebne mjere.

Koja je tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije i zašto?

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije je ”Mjerite svoj krvni tlak, kontrolirajte ga, živite dulje”. Razlog odabira ove teme je što je manje od 50% ljudi s hipertenzijom svjesno da imaju povišeni krvni tlak. U nekim manje razvijenim regijama svijeta i naše zemlje, postotak ljudi svjesnih svoje dijagnoze je i znatno niži, zbog čega on predstavlja znatan javnozdravstveni problem. Tema je izabrana kako bi se ljude potaknulo da vode računa o vrijednostima svog krvnog tlaka te kako bi ih se potaknulo na liječenje ukoliko je ono potrebno.

Kako ljudi mogu prepoznati da imaju hipertenziju?

Najjednostavniji način otkrivanja hipertenzije su povremene kontrole krvnog tlaka, bilo na sistematskom pregledu, prilikom posjete liječnika obiteljske medicine ili mjerenjem kod kuće sa samomjeračem tlaka. Obzirom da se simptomi poput osjećaja lupanja srca, glavobolja, krvarenja iz nosa ili nelagode u prsima javljaju u poodmakloj i uznapredovaloj fazi bolesti kada je već nastupilo oštećenje srca, krvnih žila ili bubrega, nije pouzdano ni preporučljivo čekati da se pojave prvi simptomi. Kao što je već bilo rečeno, hipertenzija je podmukla i tiha bolest, zato ju je najbolje preduhitriti povremenim mjerenjem krvnog tlaka i prevovremenom reakcijom.

Koji sve oblici hipertenzije postoje i koji je najopasniji?

Hipertenzija se dijeli u dvije velike skupine: 1) primarna ili esencijalna hipertenzija te 2) sekundarna hipertenzija. Esencijalna hipertenzija čini gotovo 95% slučajeva i uzrok joj nije u potpunosti razjašnjen, naime radi se o više faktora koji dovode do porasta krvnog tlaka od kojih su neki endogeni (multigenetski faktori, razina aktivnosti simpatičkog sustava, šećerna bolest te razvojne razlike kardiovaskularnog sustava i bubrega) – te na njih ne možemo djelovati, i egzogeni ili okolišni čimbenici koji dovode do razvoja hipertenzije (konzumacija cigareta, alkohola, pretilost, pojačani unos soli, sjedilački način života), a na koje možemo djelovati.

Sekundarna hipertenzija čini oko 5% slučajeva, a njen uzrok je jasno definirana bolest od kojih je jedna od manifestacija i hipertenzija. Najčešći uzroci su primarne bolesti bubrega ili bubrežnih krvnih žila, a mogu biti uzrokovani i hormonskim poremećajima poput hiperaldosteronizma, Cushingove bolesti, tumora nadbubrežne žlijezde (feokromocitom).

Opasnijim se smatra sekundarna hipertenzija zbog pojave bolesti u ranijoj životnoj dobi, težeg postizanja ciljanih vrijednosti tlaka i zbog dodatnih komplikacija koje nosi osnovna bolesti koja je uzrokovala hipertenziju.

Kažu da je to globalna epidemija i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i invaliditet u svijetu. Možete li nam dati neke podatke o smrtnosti od hipertenzije u Hrvatskoj i u svijetu?

Procjenjuje se da oko 30-45% svjetske populacije boluje od hipertenzije. Učestalost (prevalencija) bolesti raste s dobi te se procjenjuje da je prisutna u više od 60% ljudi starijih od 60 godina. Sjedilačni način života, starenje populacije, porast učestalosti pretilosti dovode do konstantnog porasta prevalencije.

U Hrvatskoj, oko 4.5% (oko 2200) smrti uzrokovano je izravno kao posljedica hipertenzije. No, uzevši u obzir da je hipertenzija najsnažniji čimbenik rizika za bolesti cirkulacijskog sustava (kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti), koje su zajedno odgovorne za ukupno 50% svih smrtnih slučajeva godišnje, možemo smatrati da je hipertenzija neizravno vodeći rizični čimbenik obolijevanja i smrtnosti u Hrvatskoj, ali i u svijetu.

Kako dolazi do povišenog krvnog tlaka – što ljudi krivo rade da obole od toga?

Kod esencijalne hipertenzije od koje obolijeva najveći broj ljudi radi se o više faktora koji zajedno doprinose porastu tlaka. Najčešći ”krivac” je moderni način života koji uključuje nedovoljno fizičke aktivnosti, prekomjernu tjelesnu težinu, prekomjernu konzumaciju soli, alkohola ili cigareta. To su uzroci na koje možemo svjesno djelovati i koji mogu značajno poboljšati kontrolu bolesti. Nažalost, nerijetko su ljudi i svjesni da imaju hipertenziju, a ne poduzimaju ništa po tom pitanju, što dovodi do postupnog pogoršanja bolesti.

Koji je način da se hipertenzija drži pod kontrolom?

Uvijek je potrebno djelovati na više elemenata kako bi se hipertenzija držala pod kontrolom. Prvi i najvažniji korak kod svih bolesnika moraju biti promjene životnih navika jer taj je korak najučinkovitiji u kontroli bolesti, ali i drugih faktora rizika za oboljevanje. Kod bolesnika s blago povišenim vrijednostima tlaka takve promjene su često dovoljne i uspješno dovode do zadovoljavajućih vrijednosti arterijskog tlaka (sistolički tlak <140mmHg, dijastolički <90mmHg). Kod bolesnika kod kojih se bilježe više vrijednosti tlaka, najčešće će biti potrebno i uzimati lijekove kako bi se postigle ciljane vrijednosti. Dužnost je svake osobe voditi računa o svom zdravlju, što uključuje pridržavanja propisanih uputa, redovita samokontrola krvnog tlaka, uzimanje preporučene terapije i promjena životnih navika, to su temeljni su i najvažniji koraci.

Postoji više različitih skupina lijekova za kontrolu krvnog tlaka, a nekad je potrebno dulje vrijeme kako bi se svakom bolesniku ”pronašla” idealna kombinacija lijekova obzirom na dob, spol te druge bolesti od kojih osoba boluje. Zbog toga je potrebno strpljenje i individualan pristup svakom bolesniku kako bi se postigla optimalna kontrola hipertenzije. Važno je i znati da se lijekovi za kontrolu hipertenzije u pravilu moraju uzimati doživotno te da ukoliko bolesnik prestane uzimati propisanu terapiju nakon što se tlak normalizirao, ponovno će doći do porasta tlaka. Lijekovi imaju ograničeno vremensko djelovanje, zbog čega je potrebno terapiju uzimati redovito, a ne samo kad osoba ”osjeti” porast tlaka.

Koje su opasnosti po čovjeka ukoliko na vrijeme ne sazna da ima visok tlak?

Visoki tlak prvenstveno opterećuje i time oštećuje krvne žile. Na taj način stradavaju gotovi svi organski sustavi, a najosjetljiviji su mozak, srce i bubrezi. Što su vrijednosti tlaka više i što hipertenzija dulje ostaje neprepoznata i neliječena, progresivno raste rizik od moždanog i srčanog udara te otkazivanja bubrega, a upravo su te bolesti najčešći uzrok invaliditeta i smrtnosti. Zbog činjenice da kroz život uvijek postoji mogućnost razvoja hipertenzije, od velike je važnosti redovita kontrola krvnog tlaka kroz život. Jednom izmjeren normalan krvni tlak ne znači da osoba nikada neće oboljeti od hipertenzije.

Je li dovoljno samo piti terapiju koju pacijent dobije od liječnika ili je potrebno promijeniti i neke životne navike?

Promjene životnih navika uvijek su prvi i najvažniji korak. Kod nekih bolesnika to će biti i dovoljno, a kod nekih je potrebno i uzimati dodatnu terapiju. Često se umanjuje važnost promjena životnih navika, ali upravo one imaju najsnažniji učinak na cjelokupno zdravlje, jer osim u kontroli krvnog tlaka imaju i višestruke pozitivne učinke na gotovo sve organske sustave. Postizanje optimalne tjelesne težine, redovita tjelovježba, smanjenje konzumacije soli i alkohola te prestanak pušenja temeljni su korak u kontroli krvnog tlaka.

Postoji li neko ‘zlatno pravilo’ da se ne oboli od hipertenzije?

Obzirom da postoji velik niz faktora koji mogu dovesti do hipertenzije, ne postoji univerzalno rješenje. Genetsko nasljeđivanje sklonosti za hipertenziju kod velikog broja ljudi važan je faktor kod obolijevanja, a na koji ne možemo utjecati. Ukoliko postoji nasljedni rizik za povišene vrijednosti tlaka, a kojeg možemo biti svjesni ukoliko znamo jesi li naši roditelji, djedovi i bake imali hipertenziju, možemo poduzeti korake kako bi na vrijeme prepoznali ili smanjili rizik nastanka bolesti. Zlatno pravilo prevencije hipertenzije bila bi redovita tjelovježba, umjerena konzumacija alkohola i soli, a ukoliko dođe do povišenja krvnog tlaka, pravovremena reakcija te uzimanje preporučene terapije. Kvalitetnom kontrolom krvnog tlaka do vrijednosti ispod 140/90mmHg možemo uspješno ukloniti negativne učinke hipertenzije.

Što ljudi koji imaju visoki krvni tlak ne smiju nikako raditi?

Postoji više stvari koje treba izbjegavati prije nego što se postignu zadovoljavajuće vrijednosti krvnog tlaka. U fazi dok osoba mjeri visoke vrijednosti tlaka svakako treba izbjegavati izrazito teške (anaerobne) fizičke aktivnosti poput dizanja utega i teških tereta, brzog trčanja ili vožnje bicikla. Takva vrsta aktivnosti može dovesti do naglog i visokog porasta tlaka koje može imati za posljedicu srčani ili moždani udar, kao i pucanja velikih krvnih žila. Nakon postizanja normalnih vrijednosti tlaka i postupnog treninga, osobe se ponovno mogu početi baviti i anaerobnim aktivnostima.

Osobe s hipertenzijom nikako ne bi smjele konzumirati velike količine soli (procesuirana i industrijska hrana, ”fast food”, pekarski proizvodi), ali i alkohola. Prestanak uzimanja preporučene terapije te nevođenje računa o vlastitim vrijednostima tlaka također je na popisu stvari koje nikako ne bismo savjetovali.

Kojim se sportom smiju baviti?

Svaka vrsta tjelovježbe ili fizičke aktivnosti je poželjna. Idealne su aerobne vježbe i sportovi, hodanje, planinarenje, trčanje, plivanje, vožnja bicikla. Aerobne vježbe, osobito one koje koriste velike mišićne skupine podižu razinu fizičke spremnosti i na taj način učinkovito snizuju krvni tlak i smanjuju ukupni kardiovaskularni rizik. Preporučljivo je fizičku aktivnost prilagoditi trenutnoj razini fizičke spremnosti te postupno pojačavati intenzitet.

Može li se hipertenzija naslijediti?

Da. Postoje brojne studije koja ukazuju na obiteljsku sklonost nastanku hipertenzije. Za neke oblike bolesti jasno su definirani genetski uzroci koji se nasljeđuju, no oni su rijetki. Kod esencijalne hipertenzije, od koje obolijeva većina bolesnika, radi se o tzv. ”multifaktorskom” nasljeđivanju, a do sada je identificirano više od 120 genetskih lokusa koji su odgovorni za regulaciju vrijednosti krvnog tlaka. Velike genetske studije ukazuju da je učestalost nasljeđivanja sklonosti za hipertenziju oko 35-50%. Zbog takve varijabilnosti gena, nema koristi od traženja točnog genetskog uzroka kod bolesnika, ali podatak o ”obiteljskoj povijesti” hipertezije, svakako nam može ukazati na povećani osobni rizik od hipertenzije te pravovremenu reakciju.

Dolaze vrući ljetni dani. Što savjetujete oboljelima od hipertenzije – kako se trebaju čuvati?

Sezonske varijacije kod nekih bolesnika dovode do promjena razina tekućina i elektrolita u našem organizmu, a vrijednosti adekvatnog unosa tekućine ne moramo naglašavati. Kod bolesnika s hipertenzijom, takve promjene mogu nerijetko dovesti i do promjena prosječnih vrijednosti tlaka (obično primjećujemo niže vrijednosti tlaka tijekom ljeta kod bolesnika). Bolesnicima bi svakako preporučili učestalije mjerenje tlaka te po potrebi, u dogovori s svojim liječnikom, korekciju terapije. Važno je naglasiti da dolaskom hladnijeg vremena ponovno očekujemo porast vrijednosti tlaka na razine prije ljetnih mjeseci te da je ponovno potrebno voditi računa o vrijednostima tlaka i korekciji terapije.

Koliko je koronavirus opasan za ovu kategoriju bolesnika? Što im savjetujete?

U kliničkoj praksi, kod većine bolesnika s hipertenzijom, ona nije izolirana dijagnoza. Najčešće postoje i druge bolesti koje zajedno s hipertenzijom predstavljaju pojačano opterećenje za organizam te kao takve i dodatni rizik za težu kliničku sliku. Temeljem trenutnih saznanja i kliničkih studija, svjetska i europska stručna društva za hipertenziju i kardiovaskularne bolesti izdale su preporuku o važnosti nastavka uzimanja preporučene terapije. Upozoravaju i da najčešće korišteni lijekovi (skupine ACE-inhibitora i blokatora AT receptora) ne uzrokuju potencijalno pogoršanje bolesti te ističu važnost nastavka uzimanja terapije, obzirom da je rizik od neregulirane hipertenzije veći od same infekcije SARS-CoV-2 virusom. Uz nastavak korištenja ranije preporučene terapije svakako savjetujemo i dosadašnje opće epidemiološke mjere higijene.