Odgajamo neaktivnu djecu, 16-godišnjaci ne mogu stajati na jednoj nozi

Autor: Faktor.ba

SARAJEVO - Prije 20 godina bilo je nemoguće djetetu od 15 godina pronaći miogeloze u području vratne muskulature. Nažalost, danas je takva klinička slika sve češća kod mladih, kaže specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije i subspecijalist reumatologije

Bol u vratu svakodnevnica je većine ljudi, naročito onih koji radni dan provode ispred računara.

Današnji tzv. “sjedilački” način života sve više utječe na zdravlje, a bol u vratu prvi je znak da nešto u svom načinu života morate promijeniti.

Ono što zabrinjava, kaže prof. dr. Mirsad Muftić, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije i subspecijalist reumatologije, je što djeca danas već sa 16 godina nisu sposobna uraditi osnovne dinamičke testove, poput savijanja, stajanja na prstima, petama, jednoj nozi.

– Totalna fizička neaktivnost i nekordinacija pokreta, višesatni boravak za računarom ili mobitelom, još više doprinose krivljenju kičmenog stuba, a rezultat je skolioza. Prije 20 godina bilo je nemoguće djetetu od 15 godina pronaći miogeloze u području vratne muskulature, osjećaj napetosti, gušenja. Nažalost, danas je takva klinička slika sve češća kod mladih. Zbog ogromnog broja ovakvih pacijenata morat će se krenuti u prevenciju ovakvih stanja, ali ne tako da to bude samo mrtvo slovo na papiru, nego da se ozbiljno pristupi rješavanju problema uvođenjem zdravih stilova života. Od toga da se u škole uvede treći čas tjelesnog odgoja, a da se taj čas u gradovima koji imaju bazene, provodi u bazenu. Ovo trebaju čuti ministri obrazovanja i zdravlja koji bi se napokon trebali početi baviti svojim poslom – kaže Muftić na početku razgovora za Faktor.

Koliko su učestali problemi sa kičmom kod đaka i koliko nošenje teškog đačkog ruksaka može naštetiti kičmi?

– Nažalost, jako. Već sam rekao da je puno mladih, među kojima su i djeca školskog uzrasta, koji dolaze zbog bolova u vratu. Žale se na napetost, imaju limit pokreta u vratnoj kičmi, a sve to rezultat je loše posture tijela, malpozicije (abnormalan položaj), adipoziteta ili gojaznosti. Što se tiče đačke torbe ili ruksaka, ona može puno naštetiti kičmi. Stalno apeliram na škole da uvedu ormariće gdje bi učenici ostavljali knjige. To je prva stvar koju možemo napraviti. Ormarići nisu skupi, a to je projekat kojim ćemo spriječiti mnoga oboljenja. Druga stvar je uvođenje trećeg časa sporta, a treća je međusobna saradnja roditelja i nastavnika. Roditelji moraju više posmatrati svoje dijete i animirati ga da se počne baviti fizičkom aktivnošću, jer nije rješenje opremiti mu sobu, kupiti računar i televizor i tamo ga smjestiti. Osim toga, kantonalne vlade i nadležna ministarstva trebaju finansirati škole sporta – rukometa, fudbala, plivanja, košarke, odbojke i animirati djecu da se u što većem broju uključuju u njih. Moramo se vratiti popularnim, jeftinim stvarima. Nije skupo, a puno znači, iznajmiti 20 autobusa i njima odvući djecu na Igman da tamo provedu dan na čistom zraku. To je mali korak koji će puno značiti zdravlju svakog djeteta.

Stres i napetost lociraju se u predjelu vrata i ramena. Koliko je opasno vrtjeti glavom i praviti kružne vježbe, pri kojima pucketaju kosti? Mnogi to rade jer misle da će im nakon tih “vježbi” biti bolje. Koliko je to zaista tačno?

– Svi brzi i nagli pokreti vratom nikako nisu dobri. Kroz vrat prolaze dio digestivnog i respiratornog trakta, živaca za glavu, velikih arterija, nerava. Na tako malom prostoru uvijek možemo napraviti kompresiju nečega, a rezultat je zujanje u ušima ili poremećaj ravnoteže. Ne bih preporučio da se to radi. Vježbe za vratnu kičmu uvijek treba izvoditi kordinisano sa disanjem, uz aktivan pokret i zadržavanje glave u krajnjoj poziciji nekoliko sekundi kako bi se muskulatura istegnula. Brzim pokretima ništa se ne dobija.

Prema nekim istraživanjima, žene gube oko polovine svoje trabekularne kosti (spužvasta kost) tokom života. Većina gubitka nastaje u prvom desetljeću nakon menopauze, pa mnoge žene u ovoj dobi obolijevaju od osteoporoze. Kakav biste im savjet dali, kako da sačuvaju svoje kosti?

– Prvo bih dao savjet djevojkama od 19 godina, jer se tada hrane kosti. Razmišljati u menopauzi o kostima je kasno. Kosti se hrane zdravom hranom, koja obiluje mlijekom i mliječnim proizvodima, i naravno, kretanjem. Ženama koje su u premenopauzi i menopauzi moj savjet je da testere koje kupuju u apotekama, a koji navodno pokazuju gubitak minerala, mogu biti samo orjentacioni, a često su samo trik farmaceutskih kuća. Ja sam za ozbiljniji pristup, za to da žena, kad uđe u premenopauzu, uradi stvarni status vitamina i minerala (mineralogram, te nalaze gustine kostiju i sadržaja vitamina D), kako bi se utvrdilo šta joj zaista fali, a onda ono što nedostaje uzima uz adekvatne vježbe koje će doprinijeti pojačanju koštanog matriksa. Osteoporoza je pedijatrijska bolest sa gerijatrijskim posljedicama. Ako kosti niste nahranili u djetinjstvu, onda ćete u životu imati veće šanse da obolite.

Kod koga se sve može javiti smrznuto rame i petni trn i kako se oni liječe?

– U posljednjih nekoliko godina to su česta stanja kod mnogih ljudi. Smrznuto rame najčešće se javlja kod osoba koje više forsiraju jednu ruku. Tada dolazi do promjene u hrskavici, do suženja zglobnog prostora. Kod nekih ljudi vremenom se stvara i kalcifikat koji dodatno otežava život sa ovim sindromom. To je zaista bolno stanje. Ako se ništa ne radi, onda će to bolno rame prerasti u smrznuto sa kapsulitisom (stanje koje uzrokuje bol i ukočenost u zglobu ramena). Kako do toga ne bi došlo, čim se osjete simptomi treba otići specijalisti fizikalne medicine kako bi se osoba uključila u aktivni program rehabilitacije. Za kalcifikat je najbolja terapija udarnim talasom uz program vježbi.

Petni trn najčešće se javlja kod gojaznih osoba sklonih stvaranju kalcifikata. Kod osoba koje duže stoje prvo se formira neravna peta, a onda se izdvaja izbočenje na petnoj kosti najčešće prema dole. Terapija podrazumijeva ultrazvuk, elektroterapiju i terapiju udarnim talasom tri do pet puta. Ono što je vrlo važno jeste da se takvoj osobi, osim reduciranja tjelesne težine, savjetuje upotreba individualnih ortopedskih uložaka, ali ne onih koji se mogu kupiti u apoteci, nego ulošci koje će robot izraditi nakon detaljnog pregleda stopala, kada se najbolje vidi gdje je najveći pritisak. Naravno, i u ovom slučaju oporavak prate adekvatne vježbe.

Mnogi su oduševljeni vježbama, kineziterapijom, terapijom ljekovitim blatom… Ako to pacijenti primjenjuju sami kod kuće, je li moguće postići sličan efekat, ili to zaista treba raditi samo pod nadzorom stručne osobe?

– Svako ko dobro promišlja medicinu zna da osoba treba ići kod stručnjaka koji će ga naučiti kako se pravilno rade vježbe, a onda ih on u kontinuitetu može provoditi kod kuće. Pogrešno je na YouTubeu pronalaziti vježbe koje možda nisu adekvatne za stanje te osobe, i primjenjivati ih.

Kako obnoviti motoriku nakon moždanog udara?

– Prvo, važno je utvrditi koji je uzrok moždanog udara, da li je to embolija, tromb ili krvarenje. Rana rehabilitacija je idealna, a važno je i što prije pridobiti pacijenta. Samo timski rad – ljekari specijalisti – fizioterapeut – pacijent – daju dobre rezultate. I članovi porodice trebaju biti uključeni u program rehabilitacije koji trebaju podržavati, a ne sažalijevati. Presudno je da sa takvom osobom rade stručna lica, a ne kvazistručnjaci, jer posljedice mogu biti ozbiljne. Tretman terapije hemipareze (djelimična oduzetost jedne strane tijela) ili hemiplegije (totalna oduzetost jedne strane tijela) mora biti propisan kroz kineziterapijski tretman i fizikalne modalitete od strane fizijatra, provođen od strane fizioterapeuta, strogo pod nadzorom kardiologa i uvijek uz kontrolu krvnog pritiska, kako bi sve na kraju imalo efekta.

Mnogi “na svoju ruku” uzimaju i lijekove za bolove, poput brufena, diklofena…

– Protivnik sam uzimanja bilo kojeg lijeka na svoju ruku. Postoje antireumatici koji nisu preporučljivi osobama koje imaju kardiološke komplikacije. Znači, ako neko ima anginu pectoris i visok krvni pritisak, ili ako je ranije imao infarkt ili blaži moždani udar, a zbog bola u vratu, uzima lijek koji može uzrokovati novi moždani udar, onda je to zaista opasno. Mora se znati kompletno stanje organizma kako bi se izabrao adekvatan lijek, a to ne može uraditi niko osim ljekara specijaliste. Ono što se može uzeti “na svoju ruku” je paracetamol i ništa više.

Često možemo čuti kako neko izjavljuje da mu neki lijek protiv bolova više prija od drugog. Je li to autosugestija ili lijek kod svakoga u organizmu drugačije djeluje?

– Sigurno je da drugačije djeluje. Ono što meni smeta je da se lijekovi uzimaju u kontinuitetu, znači i kad treba i kad ne treba, što često poništava pozitivne efekte medikamenta. Lijek treba uzimati u dovoljno dobroj koncentraciji i u dovoljno dobrom vremenskom roku. Nije poenta stalno piti lijek, poenta je uzimati ga u akutnoj fazi, a nakon toga raditi nešto drugo kako bi spriječili pojavu bola.

Nekada ranije se kod nekih vrsta bolnih stanja, naročito kod ukočenih zglobova, koristio topli parafin. Je li on još uvijek u upotrebi i kakvo mu je dejstvo?

– Ako se radi o akutnom stanju onda se primjenjuju hladne obloge, kao što je led. Kod hroničnih stanja može se primijeniti nešto mlako ili toplo, poput parafina. Za one koji žele imati lijepu kožu, ruke parafinska masa je odlična.

Naše nane i majke liječile su bolna mjesta toplim listom kupusa. Smatralo se da ima ljekovito dejstvo kao i banjska voda, koja je bogata sumporom, a zna se da ovo povrće sadrži dosta ovog minerala. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

– Ako je mjesto previše bolno, onda list toplog kupusa nije dobro rješenje. Moje mišljenje je da je to učinkovito ponekad kod nekih hroničnih tegoba.

Poznato je da se u liječenju gihta preporučuje određena dijeta. Smatrate li da je za svako reumatsko oboljenje potreban određeni režim prehrane?

– Naravno! Giht je metaboličko reumatsko oboljenje i u njegovom liječenju pacijent se treba pridržavati određenog načina prehrane koji isključuje suhomesnate proizvode, meso sa roštilja, crveno vino. Bez dijete terapija za giht neće uspjeti. Reumatski bolesnici trebali bi konzumirati što više ribe i prerađevina od ribe, jer će na taj način doprinijeti boljem stanju zglobova.

Koliko je preporučljivo uzimati razne dodatke prehrani u vidu šumećih tableta kalcija ili magnezija?

– Najbolja je uraditi mineralogram koji će pokazati koliko čega nedostaje u organizmu, a onda na osnovu nalaza uzimati onoliko minerala koliko je potrebno.

 

Autor: Faktor.ba

ZADNJE VIJESTI