fbpx
Ilustracija: Unplash

Otežano disanje: Može biti izrazito neugodno, evo kada se morate javiti doktoru

Autor: Dnevno.ba

Osjećaj nedostatka daha je česta pojava, no kada se događa iznenadno i bez jasnog razloga, može stvoriti strah i paniku. Mnogo je mogućih uzroka zašto nastaje otežano disanje zbog toga što je put kojim zrak stiže do pluća složen. Jedan od čestih post-covid19 simptoma je upravo otežano disanje ili dispneja kod koje se ne može pronaći jasan uzrok, piše N1.

Osjećaj zadihanosti, otežano disanje, brzo disanje ili slično je normalno kada osoba doživljava teži fizički napor, stres ili uzbuđenje. U svakoj pojavi kada je jasan uzrok otežanog disanja, situacija nije za uzbunu. Tada se radi o normalnoj tjelesnoj potrebi za kisikom. Ako se otežano disanje događa kod mirovanja te se uz to osjeća stezanje u prsima ili nemogućnost dubokog udisanja, vrijeme je da provjerite o čemu se radi.

Uzrok otežanog disanja
Kada dišemo cilj je da se događa razmjena plinova na razini plućnih mjehurića. Kisik nam je potreban da se transportira u krv i tako izbacuje ugljični dioksid. Zrak prolazi od nosa ili usta kroz grkljan i dušnik do bronha. Uzrok otežanog disanja može ležati u problemima s bilo kojim dijelom dišnog sustava zbog čega ponekad nije lako otkriti jasan razlog.

Otežano disanje ili dispneja nerijetka je pojava kod srčanih bolesnika, osoba koje imaju nisku razinu željeza ili su anemične, kod osoba koje doživljavaju anksioznost, pušača, osoba s dišnim bolestima te osoba koje su pretile.

Ovo su neki od uzroka otežanog disanja koje ne traje duže od nekoliko dana:

– anksioznost – zbog hormonalnog poremećaja koji nastupa uslijed osjećaja tjeskobe te stresa, nije neobičan osjećaj gušenja ili otežanog disanja, nerijetko je i ubrzano disanje te nemogućnost udisanja zraka

– panični napadaji – kod paničnih napadaja je vrlo česta nuspojava osjećaj gušenja i otežano disanje koje je subjektivno sve dok se osoba ne uspije smirit, odnosno, izaći iz napadaja

– plućna embolija – kod ovog stanja dolazi do začepljenja plućnih arterija zbog trombocita (ugruška) koji stiže s perifernih dijelova tijela, karakterizira je povećana frekvencija disanja i otežano disanje, ovo stanje zahtijeva hitnu medicinsku skrb, a pojavljuje se uz simptome kašlja, povišene temperature i cijanoze

– srčani udar – zbog smanjenog ili opstruiranog dotoka krvi u srce dolazi do srčanog udara koji kao simptom ima i otežano disanje

angina pektoris – srčano stanje koje se obično pojavljuje kod starijih osoba, a koje uz osjećaj pojačanog udaranja srca može uzrokovati i otežano disanje

– lijekovi – određeni lijekovi koji smanjuju masnoće u krvi te beta-blokatori kod osjetljivijih osoba mogu izazvati otežano disanje

– alergije – jedan od simptoma respiratornih alergija može biti otežano disanje uz dodatne simptome koji pogađaju dišne i respiratorne sisteme

Bolesti koje uzrokuju otežano disanje
Sve ranije navedene situacije mogu izazvati akutno otežano disanje, odnosno probleme s disanjem koji ne traju duže od nekoliko trenutaka, a najduže par dana. Ako se pojava nedostatka daha pojavljuje i nakon tog perioda, moguće je da se radi o nekoj bolesti dišnog sistema ili vrlo lošoj tjelesnoj kondiciji. Ponekad bolesti koje uzrokuju otežano disanje ne moraju biti direktno povezane s dišnim sistemom.

U nastavku ćemo opisati tri najčešća uzroka otežanog disanja:

1. Astma
Kronična opstruktivna upalna bolest dišnih putova uzrokuje otežano disanje i druge probleme pri disanju. Pojavljuje se uz kroničnu upalu koja se javlja u epizodama. Odnosno, kod bolesnika postoje periodi kad simptoma astme nema. Međutim, može doći do napadaja kada se pojača upala, a tome su obično uzrok određeni čimbenici od alergena do drugih provokativnih faktora. Najčešći su alergeni grinje, dlaka životinja, plijesan i pelud, no uzrok mogu biti parfemi, pare, mirisi, dim.

Nisu svi oblici astme alergijski niti sve alergije koje pogađaju dišne puteve ne dovode do astme. Simptomi i karakterizacija astme može biti na različite načine. Simptomi astme se najčešće javljaju naglo ili kroz nekoliko sati. Najčešći simptomi su:

– otežano disanje

– kašljanje

– zviždanje u plućima

– produžen izdisaj

– iritacija nosa i grla

– osjećaj pritiska u plućima i bol

Kod nekih osoba se može razviti astma inducirana tjelesnom aktivnošću ako osoba doživljava intenzivno udisanje hladnog i suhog zraka primjerice kod trčanja zimi. Također se mogu pojaviti simptomi kod osoba koje su osjetljive na nesteroidne protuupalne lijekove.

Astma se može spriječiti izbjegavanjem izloženosti alergenima i provokativnim faktorima, a kontrolira se lijekovima za ublažavanje simptoma te lijekovima za dugoročnu prevenciju.

2. Miokardna ishemija
Pojam ishemija objašnjava smanjen dotok krvi kroz suženu žilu u neki organ ili dio dijela. Kada dođe do ishemije, organ se ne opskrbljuje krvlju te to uzrokuje bol i ispade funkcija tog organa. Do smanjenog dotoka krvi može doći kod bilo kojeg organa, a ako dođe do smanjenog dotoka krvi do srca može nastupiti srčani udar ili angina pektoris te razne druge kardijalne tegobe.

Kod miokardne ishemije dolazi do ovih simptoma:

– osjećaj pritiska u prsima

– otežano disanje

– širenje boli u ruku ili čeljust

Uzrok obično leži u suženju krvne žile uzrokovano nakupljanjem masnoća unutar krvne žile. Uzrok može biti ateroskleroza, inače vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti. Čimbenici kod ove pojave su loša kondicija, pretilost i prateće bolesti organizma. Osim ove bolesti, kod suženja žila mogu nastati zatajenje srca i stabilna angina.

Bolesnici koji uz bol u prsima osjete zadihanost i nemogućnost normalnog udisanja, trebaju se odmah obratiti liječniku. Obično je način liječenja koronarografija, ugradnja stenta, ugradnja koronarne premosnice te medikamentozno liječenje.

3. Pretilost i loša tjelesna kondicija
Kod nekih osoba se može pojaviti otežano disanje u trajanju dužem od par sati, a ne postoje jasni znakovi bolesti. Osjećaj ubrzanog i otežanog disanja nakon kretanja i pojačanog treninga je normalan no to stanje ne bi trebalo trajati duže od nekoliko minuta kod zdravog organizma. Pretile osobe mogu otežano disati i do nekoliko sati nakon laganog kretanja što ukazuje na mnogo veći problem.

Smanjena kondicija nije neobična stvar, no povećani otkucaji srca koji se ne smanjuju unutar nekoliko minuta uz otežano disanje pokazuju da je osoba u povećanom riziku od kardiovaskularnih i drugih bolesti. Jedan od znakova rizika upravo je zadržavanje visokih otkucaja srca i dugo nakon treninga ili kretanja. Pretilost je općenito jedan od čimbenika za nastanak krvožilnih bolesti. Razlog tomu je povećano nakupljanje masnoća na žilama, suženje žila i smanjen protok krvi, smanjeno opskrbljivanje organizma kisikom. Sve to uzrokuje simptome poput glavobolje, nervoze i tjeskobe, anksioznosti, bolove u ekstremitetima, osjećaj bezvoljnosti i nemoći te otežanog disanja.

Ako ste pretili razmislite o tome da posjetite liječnika i nutricionista kako bi si poboljšali i spasili život.

 

Autor: Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI