fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
Twitter

Preporuka “najsretnijeg čovjeka na svijetu” za 15-minutnu vježbu koja može promijeniti stanje uma

Autor: dnevno.ba

Ako u tražilicu Googlea upišete “najsretniji čovjek na svijetu”, prvo ime koje će se pojaviti je – Matthieu Ricard.

Matthieu Ricard (76) je tibetanski budistički redovnik, pisac, prevoditelj i fotograf porijeklom iz Francuske. Prozvan je najsretnijim čovjekom na svijetu nakon što je sudjelovao u 12-godišnjem istraživanju mozga koje je vodio Richard Davidson, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Wisconsin, piše tbsnews.

Davidson je povezao Ricardovu glavu s 256 senzora i otkrio da je Ricardov um neobično lagan kada meditira. Ricard, koji za sebe kaže da ponekad meditira danima i da se od toga nikad ne umori, priznaje da je generalno sretna osoba, iako smatra da su njegovu titulu najsretnijeg čovjeka mediji preuveličali.

Svojedobno je za Business Insider na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu ispričao koja je tajna sreće.

Naime, Ricardovi savjeti kako biti sretan svode se na altruizam. Razlog je taj što je svakodnevno razmišljanje o sebi i razmišljanje o tome kako učiniti nešto boljim iscrpljujuće, stresno i u konačnici dovodi do nesreće.

“To nije moralna osnova. Samo ja, ja, ja po cijeli dan je prilično zamorno. I to je prilično jadno jer instrumentalizirate cijeli svijet kao prijetnju ili kao potencijalnu vrstu interesa za sebe,” rekao je.

Ako netko želi biti sretan, Ricard kaže da treba nastojati biti dobronamjeran, zbog čega će se osjećati bolje sebi, ali i drugima.

Ricard upozorava da to ne znači da trebamo dopustiti drugima da nas iskorištavaju, ali općenito trebamo pokušati biti ljubazni u granicama razuma, prenosi Nova.rs.

“Ako je vaš um ispunjen dobronamjernim mislima, to je vrlo zdravo stanje uma koje doprinosi procvatu”, rekao je Ricard, dodajući da ste tada u puno boljem mentalnom stanju, a vaše tijelo će biti zdravije.

Ricard vjeruje da svatko ima sposobnost prosvijetliti um jer u svakoj osobi postoji potencijal za dobrotu. Ali poput maratonca koji treba trenirati prije nego što može istrčati 40 kilometara, ljudi koji žele biti sretniji moraju trenirati svoj um.

Ricardova omiljena metoda treninga je meditacija.

“Mentalnim treningom svoju sreću uvijek možemo podići na višu razinu.” To je kao trčanje. Ako budem trenirao, možda ću istrčati maraton. Možda neću postati olimpijski prvak, ali velika je razlika između treniranja i netreniranja. Pa zašto se ne bi odnosilo na um? Postoji mišljenje da su dobronamjernost, sabranost, emocionalna ravnoteža i otpornost vještine koje se mogu trenirati. Dakle, ako sve to zbrojite, mogli biste reći da je sreća vještina koja se može trenirati.”

Počnite razmišljajući o sretnim stvarima 10 do 15 minuta dnevno, objasnio je Ricard. Obično kada netko doživi osjećaj sreće i ljubavi, on je prolazan, a onda se dogodi nešto drugo i um počne razmišljati o toj sljedećoj misli. Međutim, umjesto toga, kaže Ricard, trebali bismo se koncentrirati na to da ne dopustimo da naš um bude ometen, već da ostanemo fokusirani na pozitivne emocije u narednom razdoblju. Dodao je da ako se ovaj trening radi svaki dan, čak i samo dva tjedna kasnije, mogu se osjetiti pozitivni mentalni rezultati. A ako to prakticirate pola stoljeća poput Ricarda, možete pronaći trajnu sreću.

Autor: dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});